– Nema povratka u pogone dok se ne ispune svi zahtjevi i ne obezbijedi sigurnost radnih mjesta i imovine RiTE Ugljevik, saznaje BN. Iako je saopšteno da je proces rada u RiTE Ugljevik ponovo pokrenut, rudari poručuju da još uvijek nisu krenuli s poslom. Situacija u ovom strateškom preduzeću i dalje je napeta, a radnici tvrde da se na njih vrši pritisak da se vrate u proizvodnju, prevenstveno od strane prvog sindikalca Bobana Benovića, te je veliko nepovjerenje prema sindikalnom rukovodstvu.

Prema riječima radnika, prvi sindikalac Boban Benović pokušava da ubijedi zaposlene da nastave rad, ali, kako kažu, više mu ne vjeruju. ”Benović nas laže, obećava da su ispunjeni svi zahtjevi, a ništa se nije promijenilo. Mi hoćemo da se ‘’Istok 2’’ vrati isključivo u vlasništvo RiTE Ugljevik, a ne da se dijeli i prepisuje na druge subjekte”, poručuju rudari.

Radnici su jasni u svom stavu – bez konkretnih odluka Vlade Republike Srpske i garancija o koncesionom polju ”Istok 2”, povratka na posao neće biti.

Istovremeno, u javnosti se postavlja pitanje ko koga obmanjuje – sindikat, uprava ili predstavnici vlasti. Iako su iz Vlade ranije saopštili da se situacija ”stabilizuje”, iz Ugljevika stižu potpuno drugačije informacije.

Očekuje se da će premijer Republike Srpske Savo Minić sutra posjetiti Ugljevik, gdje bi, prema najavama, trebalo da razgovara sa radnicima, sindikatom i upravom. Od tog sastanka mnogi očekuju konkretne odgovore i jasne korake ka rješavanju višenedjeljne krize.

”Nećemo krenuti od rudara, već od vrha i tražićemo da vidimo zašto je ovakvo stanje za koje ima i objektivnih i subjektivnih razloga. Bićete o tome obaviješteni”, rekao je ranije Minić.

Do tada, radnici ostaju čvrsti u stavu – nema povratka u pogone dok se ne ispune svi zahtjevi i ne obezbijedi sigurnost radnih mjesta i imovine RiTE Ugljevik.

(BN)

U Garantnom fondu zagarantovan je samo gubitak! Akumulirani gubitak Garantnog fonda iznosi 13,2 miliona KM, te je na taj način osnovni kapital od 2010. godine skoro prepolovljen, sa 30 na 16,8 miliona KM.

Izjavio je ovo narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević (Pokret Sigurna Srpska).

-Da Vlada Srpske nema viziju kako unaprijediti poslovanje Garantnog fonda pokazatelj je činjenica da su prihodi u 2013. godini iznosili 1,9 miliona KM, dok su u 2024. godini smanjeni na 1,67 miliona KM – kaže Kresojević i dodaje:

-Svaka četvrta marka kredita za koju garantuje Garantni fond ne bude vraćena od korisnika kredita, a fond trpi gubitak – navodi on.

Garantni fond, ističe on, je u 2024. godini pretrpio gubitak veći od 2.000.000 KM usljed isplate garancije za dva preduzeća koja su pod sumnjivim okolnostima pokrenula stečaj i nisu vratila garantovane kredite.

-Na ovaj način je sjajna ideja o formiranju Garantnog fonda kao podrške privredi zloupotrijebljena, jer je stopa nekvalitetnih garantovanih kredita od 26% daleko iznad tržišta (3,7%) – jasan je Kresojević.
blINK

Policijski službenici danas su po nalogu POSKOK-a oduzeli službeni mobitel federalnom ministru razvoja, preduzetništva i zanata i podpredsjedniku Vlade FBiH Vojinu Mijatoviću. Kako saznajemo telefoni su oduzeti i Senadu Šantiću i Bojanu Laziću, vlasnicima firmi konzorcijuma koji su dobila budžetska sredstva na javnom pozivu koji je raspisalo ministarstvo na čijem čelu je Mijatović.

Riječ je o predistražnim radnjama u predmetu u vezi sa krivičnom prijavom koju su protiv Mijatovića podnijeli vlasnici sarajevske IT kompanije “Bloomteq”. Oni smatraju da je Mijatović naštimao javni poziv težak 1,2 miliona KM za određenu kompaniju.

Prijava je formalno podnesena nakon što je Senad Šantić, vlasnik mostarske firme koja je bila dio pobjedničkog konzorcija, u podcastu “Plenum” ispričao kako je “Mijatović rekao da će za njih raspisati javni poziv”, u trenucima dok su tragali za potrebnih 600 hiljada dolara.

Podnosioci krivične prijave smatraju da je federalni ministar obećao da će raspisati javni poziv kako bi 1,2 miliona KM dobila određena firma s kojom je imao dogovor.

Jedna od firmi iz pobjedničkog konzorcija se povukla iz posla nakon objave ovih informacija.

Ono što je bilo posebno sporno u ovom javnom pozivu, a o čemu je Klix.ba pisao u aprilu, jeste da je javni poziv trajao svega devet dana, od čega šest radnih, iako je bilo potrebno dostaviti obimnu dokumentaciju, kao i to da su aplikacije pregledane na neradni dan.

(Klix)