Connect with us

Svijet

Ako Iran blokira Ormuski moreuz, POČEĆE HAOS U CIJELOM SVIJETU

Odluka predsjednika SAD Donalda Trampa da napadne iranska nuklearna postrojenja stavlja Bliski istok u veoma nestabilnu situaciju. U regionu koji je već na ivici, Trampovi vazdušni udari stavljaju više opcija na sto za Iran, a sve te opcije nose rizik za budućnost iranskog rukovodstva – ali ne samo to… Svijet, koji naravno strahuje od širenja sukoba, trenutno gleda u jednu tačku – tačnije, u Ormuski moreuz.

Zašto je Ormuski moreuz ključan za čitav svijet?

Prije nego objasnimo zašto je ovaj moreuz od globalnog značaja, osvrnimo se na moguće opcije koje Iran ima pred sobom, nakon što su se SAD direktno uključile u sukob između Irana i Izraela.
Jedna od opcija je povratak za pregovarački sto. Teheran bi mogao objaviti da je spreman na pregovore i da traži kraj rata. To bi aktuelnom režimu moglo donijeti politički spas. Naravno, glavni adut u tim pregovorima, prema stručnjacima, bila bi nulta obogaćenost uranijuma.

Iran bi, s druge strane, mogao i napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kojim se obavezao da neće razvijati nuklearno oružje. Neposredno nakon udara američkih snaga, predsjednik Odbora za vanjsku politiku iranskog parlamenta Abas Golru nagovijestio je takvu mogućnost, podsjećajući da prema članu 10. svaka članica ima pravo da se povuče ako vanredni događaji ugroze vitalne interese države.

Druga opcija – kontranapad
Iran bi mogao uzvratiti, čime bi potencijalno uvukao SAD i širi region u ozbiljan, dugotrajan sukob. Već su najavljivali da će, ukoliko SAD napadne njihova nuklearna postrojenja, uzvratiti udarima na američke trupe i interese širom regiona.

Još drastičnija mjera bila bi zatvaranje Ormuskog moreuza – ključne rute za izvoz nafte iz Zaliva. Taj potez bi uzdrmao svjetsku ekonomiju povećanjem cijena energenata i izazvao lančanu reakciju na globalnom nivou.

Istaknuti savjetnik vrhovnog vođe Alija Hamneija već je pozvao na raketne udare i zatvaranje moreuza. „Nakon američkog napada na postrojenje u Fordou, sada je red na nas“, poručio je Hosein Šarijatmadari, glavni urednik tvrdolinijskog lista Kajhan, prenosi “Telegraf“.

„Geostrateški položaj Irana mu daje moć da izazove šok na tržištu nafte, izazove inflaciju i sruši Trampovu ekonomsku agendu“, izjavio je za CNN stručnjak za Bliski istok, Mohammad Ali Šabani.
Zašto je Ormuski moreuz toliko važan?

Ormuski moreuz, širok svega 33 kilometra, razdvaja Iran i Oman, i kroz njega svakog dana prolazi oko petina svjetske nafte. Zovu ga „arterijom globalne energije“. Svaki prekid protoka kroz njega izazvao bi nagli skok cijena, ekonomske šokove i novu energetsku krizu.

Prema američkoj Upravi za energetsku informaciju (EIA), svakog dana kroz moreuz prođe 20 miliona barela nafte i velika količina tečnog prirodnog gasa – uglavnom iz Katara. Većina tog izvoza ide ka Aziji – Kini, Indiji, Japanu i Južnoj Koreji.

Većina zalivske nafte ne može se preusmjeriti drugim putem bez velikih kašnjenja. Moreuz je jedini dubokovodni prolaz pogodan za najveće tankere.

Šta bi se desilo u slučaju blokade?

Kad su se prošle sedmice tenzije pojačale, cijena nafte tipa Brent skočila je sa 69 na 74 dolara – i to bez blokade bilo kog broda. Stručnjaci upozoravaju da bi zatvaranje moreuza podiglo cijenu na preko 100 dolara po barelu.

Povećanje cijena nafte izaziva inflaciju jer utiče na 95% drugih proizvoda. Proizvodnja hrane, transport, industrija – sve bi poskupjelo.

Da li će Iran zatvoriti moreuz?

Al-Ansari smatra da je „rizik od eskalacije veoma stvaran“. Iran bi mogao koristiti zatvaranje moreuza kao krajnju mjeru pritiska, uz globalne posljedice.

U tom slučaju, centralne banke širom svijeta morale bi hitno reagovati – između povećanja kamatnih stopa i borbe protiv inflacije.

Cijene osiguranja bi skočile, lanci snabdijevanja bi bili ugroženi. U Libanu, na primjer, koji zavisi od lož-ulja iz Iraka, to bi značilo potpuni prekid napajanja električnom energijom.

Saudijska Arabija, koja svakodnevno šalje 5,5 miliona barela kroz Ormuski moreuz, ima alternativne pravce, ali su već preopterećeni. Naftovodi ka Crvenom moru i Fudžajri rade skoro punim kapacitetom. Iranov sistem Goreh–Džask funkcioniše tek djelimično.

Ako dođe do blokade, prema EIA, maksimalno se može preusmjeriti 2,6 miliona barela – što je daleko od uobičajenih 20 miliona.

Posljedice po globalnu ekonomiju

Zatvaranje moreuza posebno bi pogodilo azijske ekonomije. Kina se oslanja na njega za polovinu uvoza nafte. Indija, Japan i Južna Koreja morale bi da koriste hitne rezerve.

Pomorski transport bi poskupio jer bi tankeri morali ići oko Afrike.

Stručnjaci upozoravaju na potencijalnu globalnu recesiju, koja bi dodatno ugrozila napore za oporavak svjetske privrede.

SAD nisu direktno zavisne od ovog prolaza (uvoze samo oko 7% iz Zaliva), ali bi i one bile pogođene skokom cijena.

Zašto Iran ipak oklijeva?

Zatvaranje moreuza bi i Iran koštalo. Rat iscrpljuje devizne rezerve, a Iran ih već ima na minimumu. Ekonomski bi trpio gotovo isto koliko i njegovi protivnici.

„Jedini uslov pod kojim bi Iran mogao zatvoriti Ormuski moreuz jeste ako osjeti da mu je režim na ivici kolapsa“, rekao je Jasem Ajaka, profesor ekonomije.

Mogući odgovori svijeta

Ako dođe do blokade, mnoge zemlje bi se okrenule strateškim rezervama nafte. Ali to je samo privremeno rješenje, jer su proizvodni kapaciteti van OPEK-a već dostignuti.

Moguće je i da bi SAD ublažile sankcije zemljama poput Venecuele kako bi povećale ponudu na svjetskom tržištu.

Nafta ostaje ključni faktor svjetske stabilnosti. Zato je bezbjednost Bliskog istoka – i posebno Ormuskog moreuza – od presudnog značaja za globalni poredak i ekonomsku ravnotežu.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno