Generalni sekretar PSS Nebojša Drinić oštro je kritikovao način političkog djelovanja Nebojše Vukanovića, tvrdeći da se javni prostor zloupotrebljava kroz, kako kaže, improvizacije, netačne informacije i neprovjerene napade.

On je ironično prokomentarisao navodne metode rada, ističući da se politika svela na objave bez provjere i brzopletu reakciju na pogrešne informacije.

„Kako funkcioniše nesuđeni kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH? Stanivuković mu anonimno pošalje izmišljeni scenario sa Jahorine, a Vukan ga ekspresno objavi. Impresivan nivo ‘istraživačkog rada’“, naveo je Drinić.

On je dodao da tu nije kraj, tvrdeći da se dešavaju i ozbiljnije greške u javnim istupima.

„Ime politikologa iz Sarajeva ukuca u pretraživač, pronađe istoimenog fudbalera iz Podgorice i ekspresno napadne čovjeka ni krivog ni dužnog. Uz to mu objavi i fotografiju. Zatim obriše. Toliko o ‘ozbiljnoj analizi’, provjeri informacija i političkoj kompetentnosti“, kazao je Drinić.

Posebno je kritikovao, kako navodi, i objave koje se odnose na njega lično.

„Sada se bavi i montažom mojih fotografija. Koliko uspješno, suvišno je i komentarisati. Bar nas je nasmijao“, istakao je on.

Na kraju je Drinić uputio i direktnu poruku:

„Dragi Vukane, preboli. Zbog sebe, ne zbog nas“, zaključio je Drinić.

Tokom prošle godine samo jedna osoba je osuđena na zatvorsku kaznu, a u pitanju je Svjetlan Nović osuđen za nasilje u porodici. Kako su ranije pisali mediji Svjetlan Nović je bliski rođak visokog funkcionera SNSD-a i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Sredoja Novića, što ovoj odluci daje dodatnu težinu u očima javnosti.

O pomilovanju je odlučio Milorad Dodik, predsjednik SNSD, koji je u to vrijeme bio predsjednik Republike Srpske.

Noviću je kazna zatvora djelimično oproštena, uprkos težini krivičnog djela za koje je proglašen krivim. Iako je na adresu predsjednika Srpske tokom 2025. godine stiglo ukupno deset izvještaja o molbama osuđenika koji su se nadali milosti, predsjednik Srpske je odlučio da svoje diskreciono pravo iskoristi samo u ovom slučaju, dok je ostalih devet osuđenika, među kojima su bili i oni za koruptivna djela, dobilo odbijenice.

Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske razmatraće Informaciju o odlukama o pomilovanju u 2025. godini na redovnoj sjednici parlamenta zakazanoj za 19. maj u 10 časova. U Informaciji se navodi da je Svjetlan Nović presudom Osnovnog suda u Banjaluci, koja je potvrđena u junu 2023. godine, pravosnažno osuđen na dvije godine zatvora zbog krivičnog djela Nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici iz člana 190. Krivičnog zakonika RS.

Odlukom o pomilovanju broj 01-247-922/25, potpisanom 12. marta 2025. godine, Nović je oslobođen izvršenja šest mjeseci zatvorske kazne. U ovom slučaju institucije su bile gotovo jednoglasne u davanju podrške, pa su tako Osnovni sud u Banjaluci i Ministarstvo pravde RS dali pozitivna mišljenja, dok je Kazneno-popravni zavod u svom izvještaju naveo čak pet razloga za ovakvu odluku naspram samo jednog protiv.

Kada su u pitanju ostali zahtjevi za pomilovanje od ukupno 10, za 9 osoba milost nije pokazana, a među odbijenima su se našle dvije osobe osuđene za zloupotrebu službenog položaja, jedna za primanje mita, te osuđenici za trgovinu drogom, razbojništvo i teške tjelesne povrede. Kod većine odbijenih, tačnije u sedam slučajeva, i nadležni sud i Komisija za pomilovanje dali su negativna mišljenja.
Srpskainfo

Evropski ombudsman otvorio je 5. maja istragu u vezi sa odlukom Evropske investicione banke (EIB) da odobri prijedlog finansiranja za vjetroelektranu Poklečani u Bosni i Hercegovini.

Kako saznaje portal Indikator.ba, ombudsman je od EIB-a zatražio odgovore na niz pitanja, kao i uvid u različitu dokumentaciju koja se odnosi na odobravanje projekta.

Istraga je pokrenuta nakon što je nevladina organizacija podnijela pritužbu izražavajući zabrinutost zbog odluke Evropske investicione banke da podrži finansiranje vjetroelektrane Poklečani, čiji je investitor Elektroprivreda HZHB Mostar.

Sporna procjena ekoloških i društvenih rizika

Podnosilac pritužbe osporio je zaključak EIB-a da navodi iz zahtjeva za internu reviziju ne zahtijevaju dodatne mjere kada je riječ o finansiranju projekta.

U zahtjevu za internu reviziju navedeno je da je EIB odobrio finansiranje bez adekvatne procjene ekoloških i društvenih rizika projekta.

Podsjeća se i na raniju odluku Vrhovnog suda Federacije BiH, koji je usvojio tužbu Ive Miličević iz Posušja protiv Federalnog ministarstva prostornog uređenja i poništio urbanističku saglasnost izdatu Elektroprivredi HZHB za izgradnju vjetroelektrane Poklečani.

Sud utvrdio niz nepravilnosti

U presudi je navedeno da je postupak izdavanja dozvole sproveden suprotno važećim zakonima i bez ključnih prethodnih koraka.

Sud je utvrdio da nisu pribavljena sva zakonom propisana mišljenja, da nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, kao ni pitanja zaštite kulturno-istorijske baštine.

„Postupak izdavanja urbanističke saglasnosti sproveden je bez poštivanja interesa vlasnika privatnog zemljišta, a nije ni pokrenut postupak eksproprijacije“, navedeno je u presudi donesenoj 4. aprila 2024. godine.

Sud je takođe utvrdio da se na lokaciji planirane izgradnje nalaze elementi kulturne i arheološke baštine, uključujući bunare i suhozide, koji nisu bili uzeti u obzir tokom postupka.

Posebno je istaknut propust u pribavljanju mišljenja Zavoda za zaštitu spomenika, kao i činjenica da nije postojala pravosnažna studija uticaja na životnu sredinu, iako je ona obavezna prema Zakonu o zaštiti životne sredine.

– Izdavanje urbanističke saglasnosti provedeno je preuranjeno, bez kompletne dokumentacije i bez sprovedenih prethodnih radnji propisanih zakonom – zaključio je Vrhovni sud FBiH.

Planirano 20 vjetroturbina

Vjetroelektrana Poklečani planirana je na području Štitar planine i Debelog brda, sjeveroistočno od Rakitna, u sjevernom dijelu opštine Posušje.

Projektom je predviđena izgradnja 20 vjetroturbina pojedinačne snage oko 6,6 megavata, raspoređenih u dva niza.

Prema procjenama, vjetroelektrana bi godišnje proizvodila oko 436 gigavat-časova električne energije, što odgovara potrebama više od 72.000 domaćinstava.

Istovremeno bi emisija ugljen-dioksida bila smanjena za više od 400.000 tona u poređenju sa elektranama koje koriste čvrsta goriva.

Očekuje se i da bi Elektroprivreda HZHB izgradnjom ovog postrojenja povećala proizvodne kapacitete za 14,6 odsto, a godišnju proizvodnju električne energije za oko 20 odsto, uz smanjenje zavisnosti od hidroloških uslova i tržišnih cijena električne energije.

(Indikator) Foto: BN