Connect with us

Društvo

Aktivisti iz Šipova poručili: Ako treba TIJELIMA ĆEMO BRANITI Plivu!

Centar za zaštitu životne sredine podnio je tužbu Okružnom sudu protiv ponovo izdate ekološke dozvole za mini hidroelektranu na rijeci Plivi u opštini Šipovo.

Ovo je treća dozvola koja je izdana za isti projekat, iako su prethodne dvije prethodno oborene na sudu.

U tužbi se ukazuje da nadležno Ministarstvo nije poštovalo ranije sudske odluke, te da dozvola sadrži niz nedostataka. Među njima su izostanak Plana remedijacije i rekultivacije, te nedovoljna analiza kumulativnog uticaja hidroelektrane na rijeku, posebno u kombinaciji s već postojećom malom hidroelektranom nizvodno. Takođe, ostaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, a rok za izgradnju projekta, prema ranijem ugovoru, je već istekao.

Izgradnja ove mini hidroelektrane samo je jedan od brojnih projekata koji ugrožavaju rijeku Plivu, dok se geološka istraživanja i dalje provode u susjednoj opštini, uprkos ranijim ukidanjima odobrenja, što dodatno prijeti očuvanju čistoće i prirodne vrijednosti rijeke.

Ratko Pilipović iz Centra za životnu sredinu, na pitanje koliko su realne šanse da sud i treći put poništi ekološku dozvolu, s obzirom na to da Ministarstvo nije postupilo po prethodnim sudskim odlukama, kaže da će ovo donošenje presude biti mnogo teže nego u prethodna dva slučaja iz razloga što je na raniju presudu Ministarstvo podnijelo Vrhovnom sudu Republike Srpske zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke.

-Ne možemo ulaziti u odluke suda, niti uticati na njih, ali smatramo da će se dozvola poništiti i treći put. Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije nema nekih konkretnih pravnih posljedica radi nepoštovanja odluka suda, ali sud prema Zakonu o upravnim sporovima može donijeti odluku umjesto nadležnog Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u skladu sa članom 51. Zakona o upravnim sporovima koji glasi: ‘Ako nadležni organ poslije poništenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda, ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka, pa tužilac podnese novu tužbu, sud je dužan u ovim slučajevima poništiti osporeni upravni akt i sam riješiti stvar presudom. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa’ – pojašnjava Pilipović.

On kaže da neriješeni imovinsko-pravni odnosi mogu biti prepreka za dobijanje građevinske dozvole kojom se dozvoljava građenje objekta, a pitanje je kada će se oni riješiti.

-Nepuštanje objekta u rad prema rokovima iz Ugovora o koncesiji iz 2006. godine bila je dovoljan uslov da se ugovor i raskine, ali Ministarstvo energetike i rudarstva svakom projektu pristupa sa velikom pažnjom, kako su nam rekli, pa je najbolje da se oni izjasne po ovom pitanju – ističe Pilipović.

Jedini način da se investitoru trajno onemogući izgradnja mHE Jovići jeste da se raskine koncesioni ugovor, što treba inicirati nadležno Ministarstvo energetike i rudarstva.

U ovom trenutku postoje vanredni pravni lijekovi koje će Centar za životnu sredinu svakako iskoristiti prije obraćanja međunarodnoj instanci, što je u konačnici Evropski sud za ljudska prava kada se iscrpe svi domaći pravni lijekovi.

– Kao što smo već ranije rekli, ovaj dio Plive bio je planiran za zaštitu, ali je izuzet iz budućeg obuhvata zaštićenog područja ‘Pliva i Janj s rezervatom Janjske otoke’, u korist mHE Jovići – pojašnjava Pilipović.

Mladen Mitrić, predstavnik neformalne grupe građana “Čuvari Plive”, kaže da se poslije svega što se dešava u ovom slučaju može postaviti pitanje šta je u ovoj državi uopšte zakonito.

– Ako krenemo od samog političkog vrha koji je takav kakav jeste, ne treba da nas začudi da se ovakve nevjerovatne stvari dešavaju na lokalnom nivou. Mi, obični ljudi, smo prepušteni sami sebi i moramo da se borimo protiv nezakonitosti, pošto to ne rade oni koji bi trebali da rade. U državi koja je potpuno korumpirana, vi danas možete izgleda sve. Objavljivali smo desetine postova u kojima je jasno naglašeno kakva katastrofa slijedi, ukoliko se nastavi sa gradnjom – rekao je za BUKU Mitrić.

On kaže da je porazno što i u Jezeru trenutno traju geološka ispitivanja u vezi rudnika, iako su svi radovi zabranjeni.

– Znači zakoni i odluke se ne poštuju. Ne bi investitor mogao graditi uprkos isteklom koncesionom roku, da u toj raboti nema prećutnu saglasnost političkih aktera. S obzirom da su sudske zabrane i odluke mrtvo slovo na papiru, nama jedino preostaje da se ugledamo na Žene Kruščice i da svojim tijelima zaštitimo Plivu. To ćemo i uraditi ukoliko bude bilo potrebno – ističe Mitrić.

Dodaje da se institucije deklarativno zalažu za zaštitu rijeke Plive, a u stvarnosti dodjeljuju ekološke dozvole iako ih je prethodno sud nekoliko puta poništavao.

– Njihove reakcije su mlake i nedovoljne. One ne znače ništa, ako će nakon toga ponovo izdavati ekološku dozvolu – napominje naš sagovornik.

Milena Savičić, zamjenica načelnika opštine Šipovo, kaže da je trenutno stanje takvo da investitor mora dokazati da je vlasnik parcele na kojoj je planirana mHE Jovići. Ona dodaje da konkretno na toj parceli nema nikakvih radova.

– Previše je nepravilnosti u samom postupku. Mi smo protiv izgradnje hidroelektrana i uradićemo sve što je u našoj moći da do toga ne dođe. Opština je sa svojim aktivistima na istoj strani – rekla je za BUKU Savičić. Ona dodaje da su male hidroelektrane prevaziđene svuda u svijetu i da će i naše institucije prihvatiti takav stav po ovom pitanju.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno