Connect with us

Društvo

ALARM JE ODAVNO UPALJEN! Gotovo svaki dan jedna žena zatraži pomoć

Skoro svaki dan jedna žena potraži pomoć zbog nasilja u porodici, a evidentno je da je sve više nasilja nakon razvoda, zbog čega je potrebno da se pojača institucionalna borba protiv ove negativne pojave, poručeno je danas na okruglom stolu u Banjaluci, koju je organizovala Fondacija “Udružene žene”.

Tema okruglog stola bila je “Krivična djela nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja u Republici Srpskoj – statistika, multisektorski odgovor i koordinacija u 2024. godini”, a zajedno sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta RS, te sa predstavnicama OJT Banjaluka i Prijedor i profesorom krivičnog prava Milom Šikmanom, iznijeli su podatke o prijavama nasilja u porodici i nasilja nad ženama.

Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije “Udružene žene”, kazala je da se ova krivična djela svakodnevno prijavljuju.

“U 2024. godini smo u okviru rada Sigurne kuće zbrinuli 40 osoba, od čega 22 djece i 18 žena. Tu su bili različiti oblici nasilja, ne samo nasilja u porodici. Ono što smo primijetili kroz pravno i psihološko savjetovalište, a što se dosad nije dešavalo, i to nakon ubistva u Gradačcu, jeste da skoro svaki dan imamo novu ženu koja potraži pomoć, i to najčešće u dvije situacije, kad iscrpe sve resurse u lokalnoj zajednice, tj. prijavljivale su nasilje, ali nisu dobile reakcije kakve su očekivale, ili nam se javljaju žene koje su u strahu da prijave nasilje, ali ne mogu dalje”, rekla je Ivićeva.

Pojašnjava da im se javlja sve više žena koje imaju problem sa nasiljem koje se dešava nakon razvoda, tj. kad krene proces viđanja djece sa partnerom.

“Tada kreću različite vrste manipulacije, zlostavljanja, ucjena za vrijeme kontakta. Lani je bilo, prema podacima iz medija, 13 ubistava u BiH, a samo u decembru su tri žene ubijene”, kazala je Ivićeva i dodala da je najbitnije izricanje hitnih i zaštitnih mjera u slučajevima kada dođe do nasilja u porodici.

Prema riječima Selme Čabrić, ministarke porodice, omladine i sporta RS, multisektorski pristup je ključ svega.

“Ako jedna karika u lancu zakaže, onda smo u zaostatku i gubimo dragocjeno vrijeme. Stav Ministarstva je nulta stopa tolerancije na sve vrste nasilja, a naročito ako se radi o djeci. Ne želeći da prebacim lopticu u tuđe dvorište, moram reći da smo odavno donijeli Opšti protokol o postupanju, a lokalne zajednice su bile obavezne da postupe po zakonu i donesu svoje protokole o postupanju koje su ključne, no nisu sve lokalne zajednice to uradile. Dosad smo apelovali na njih da se probude i urade to, ali više nećemo biti tako blagi, i uskoro ćemo izaći sa imenima lokalnih zajednica koje te protokole nemaju”, rekla je Čabrićeva.

Kako je kazala Slađana Marić, v.d. glavnog okružnog javnog tužioca u OJT Prijedor, prošle godine su podnesena 154 izvještaja za krivična djela nasilja u porodici.

“Na svim izvještajima se radi, podignute su 33 optužnice, što je solidna brojka. Nadalje, kad se potvrdi optužnica, ide suđenje. Imali smo tri podnesena prijedloga za određivanje pritvora, a Sud je sve prihvatio”, rekla je Marićeva.

Nikolina Ševa, okružna javna tužiteljka OJT Banjaluka, koja je zaposlena na referatu krvnih i seksualnih delikata, pojasnila je da radi na predmetima nasilja u porodici i porodičnoj zajednici i drugim oblicima nasilja nad ženama.

“OJT u Banjaluci je najveće tužilaštvo u RS, te obuhvata sva krivična djela koja su izvršena na području Banjaluke, ali i područje Srpca, Gradiške, Laktaša, Prnjavora i Mrkonjić Grada, zbog čega se najviše krivičnih djela sliva u ovaj OJT. Kada je u pitanju krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, tokom 2024. u OJT Banjaluka je došao 491 izvještaj, od kojih je 481 izvještaj podnesen putem MUP-a, a 10 izvještaja direktno Tužilaštvu”, istakla je Ševa i dodala da je, kada je u pitanju rad na predmetima, OJT podigao 103 optužnice, a za pet osoba je određen pritvor.

“Broj prijava je nešto manji u odnosu na 2023, ali vidimo povećanje broja prijava u odnosu na 2021. i 2022. godinu, a taj broj se povećao od momenta kada su ukinuti prekršaji za kažnjavanje nasilja u porodici”, zaključila je Ševa.

Društvo

MATURA KOŠTA VIŠE OD PLATE! Roditelji na mukama

Matursko veče jedan je od najvažnijih i najljepših trenutaka u životu srednjoškolaca.

No, ono što maturanti željno iščekuju za mnoge roditelje u Bosni i Hercegovini postaje ozbiljan finansijski izazov. Ukupni troškovi nerijetko prelaze iznos jedne prosječne plate, što otvara pitanje, da li luksuz nadjačava realne mogućnosti?

Sezona matura svake godine donosi istu dilemu, kako djetetu omogućiti nezaboravno veče, a pritom ne ugroziti kućni budžet. I dok maturanti planiraju savršen izgled i provod, roditelji sabiraju troškove koji iz dana u dan rastu. Šta je sve potrebno za matursko veče

Haljine i odijela su najveća stavka. Cijene ženskih svečanih haljina kreću se od najjednostavnijih modela koji koštaju 400 do 600 KM, a ima i skupljih varijanti po cijeni od 1.000 do 2.000 KM.

Prosječna cijena koju roditelji izdvajaju za haljinu je 500 KM. Cijena nije mnogo manja ni ako se naručuje putem interneta, ako se ide kod krojača pa čak i ako se samo iznajmljuje.

No, ne zaboravimo štikle i torbu. Cijena svečane torbice koju djevojke nose to veče obično je 100 KM, a štikle se teško mogu naći ispod 200 KM.

Kada se tome dodaju frizura, šminka, manikir i drugi tretmani, troškovi za djevojke dodatno rastu.

Cijene svečane frizure kreću se od 80 do 150 KM. Minimalna cijena profesionalnog šminkanja je 100 KM. Naravno, cijene mogu biti niže ukoliko je riječ o salonima koji se nalaze u stanu ili kući te ukoliko je osoba koja šminka prijateljica.

Manikir, uključujući klasično lakiranje, gel tehniku ili nadogradnju, u prosjeku košta 60 KM, a i to zavisi od toga da li se nokti rade u moderno opremljenim salonima ili u nekim „običnim“.

Ništa jeftinije ne prolaze ni mladići. Cijena svečanog odijela u prosjeku je od 500 do 1.000 KM. Cipele ili „moderne tene“ koje nose novije generacije koštaju minimalno 350 KM.

Frizura i modni dodaci lako podignu ukupni iznos za još 100 do 200 KM.

Poseban trošak predstavlja samo matursko veče, cijena ulaznica, večere, benda i organizacije kreće se od 70 do 100 KM po osobi, a često se dodatno plaća i fotograf, snimanje ili najam limuzine za dolazak.

Kada se sve sabere, ukupni izdaci za jedno matursko veče u BiH najčešće se kreću između 1.000 i 1.500 KM, što je skoro jedna prosječna plata u Federaciji BiH.

Za porodice sa prosječnim ili nižim primanjima, to predstavlja ozbiljan udar na budžet.

Roditelji na mukama

Roditelji priznaju da često nemaju izbora, pritisak okoline, društvenih mreža i želja da njihovo dijete ne odskače od vršnjaka tjera ih na dodatne troškove.

No, prema svemu što vidimo posljednjih godina, matura je postala svojevrsno takmičenje u luksuzu, gdje se sve manje pažnje posvećuje samom značaju završetka školovanja, a sve više spoljašnjem utisku.

Ipak, ima i onih koji biraju skromnije varijante, iznajmljivanje garderobe, minimalni tretmani ili čak preskakanje dodatnih troškova. Poručuju da je suština u slavlju, a ne u cijeni.

Nažalost, neki se odlučuju da uopšte ne odu.

Matursko veče tako ostaje važan životni trenutak, ali i ogledalo društva u kojem se često troši više nego što se realno može priuštiti.

Apetiti generacije Z

No, ne treba zaboraviti da su se vremena promijenila. Današnji maturanti nisu kao oni prije 20 godina. Tada su bili mnogo skromniji, ali su se oslanjali isključivo na novac od roditelja, piše Faktor.

Današnji maturanti, generacija Z, imaju sasvim drugačiji pogled na život. Dostupnost informacija putem interneta, uticaj društvenih mreža, muzike, pjesama u kojima se promoviše luksuz, skupe robne marke, doveli su do toga da generacija Z želi više, bolje, skuplje.

Ne žele ništa manje od toga. Skromnost više nije vrlina, nego mana, a društveni status im je imperativ.

Ipak, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je ta generacija mnogo samostalnija od onih starijih. Mnogi od njih rade i zarađuju, iako još idu u školu. Neki zarađuju putem društvenih mreža, neki rade za dnevnicu, po restoranima, kafićima, benzinskim pumpama. Poslije škole i „na crno“. Novac dobiju isti dan, što je dobro i njima i „gazdi“, koji ne mora prijavljivati radnike i plaćati porez državi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pljuskovi, oblaci i pad temperature

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH jutro, u ponedjeljak 20. aprila će biti oblačno uz kišu u većini predjela, a sredinom dana i poslije podne biće promjenljivo do pretežno oblačno i nestabilno uz povremenu kišu ili pljuskove.

Mogući su kraći sunčani intervali. Na jugu Hercegovine padavine će biti samo lokalne, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod. Uveče i naredne noći nova jača kiša zahvatiće zapadne predjele. Vjetar na sjeveru i sjeverozapadu sjeverni, u noći i ujutro prolazno pojačan, a u ostalim krajevima južni.

Minimalna temperatura vazduha biće od pet do 10 stepeni Celzijusovih, na jugu do 13, a u višim predjelima oko tri stepena.

Maksimalna temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a u višim predjelima od osam.

Nastavi čitati

Društvo

POGORŠANO STANJE RATKA MLADIĆA! Kardiolog i neurolog iz Srbije stižu u Hag

Dva srpska ljekara pregledaće bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića u zatvoru Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale u Hagu u srijedu, 22. aprila, jer mu se zdravstveno stanje pogoršalo, rekao je generalov sin Darko Mladić.

“Ja lično sutra letim u Hag. Ministar pravde Srbije Nenad Vujić takođe će sutra odvojeno posjetiti generala Mladića kao predstavnik Vlade Srbije. Ljekari, kardiolog i neurolog, odlaze u utorak, 21. aprila i moći će da ga pregledaju tek u srijedu 22. aprila. Njegovo stanje se pogoršalo”, rekao je Darko Mladić.

On je za RIA Novosti dodao da je njegov otac izuzetno slab, da ima poteškoća sa govorom i da ne može sam da ustane ili sjedi na krevetu.

Zatvorska dokumentacija takođe potvrđuje veoma ozbiljno pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja.

Porodica trenutno čeka odgovor od Mehanizma na zahtjev Rusije i Srbije Savjetu bezbjednosti UN za njegovo puštanje na slobodu iz zdravstvenih razloga, prenosi Srna.

Darko Mladić je u četvrtak, 16. aprila, rekao da se zdravlje njegovog 83-godišnjeg oca naglo pogoršalo 10. aprila i da se pretpostavlja da je doživio blagi moždani udar.

Kasnije su njegova porodica i Vlada Srbije uputile zvaničan zahtjev Mehanizmu za posjetu srpskih ljekara.

U decembru je zamjenik stalnog predstavnika Rusije u UN Marija Zabolotskaja zatražila na sastanku Savjeta bezbjednosti UN da se Ratko Mladić prebaci u Srbiju radi odsluženja kazne ili da bude pušten na slobodu iz humanitarnih razloga kako bi mogao da provede ostatak života uz odgovarajuću palijativnu njegu.

Mladić je prethodno pretrpio najmanje dva moždana udara i nekoliko operacija.

General Mladić uhapšen je 2011. godine, a u novembru 2017. godine Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju /MKSJ/ proglasio je generala Mladića krivim po 10 od 11 tačaka optužnice.

Mladić je osuđen na doživotnu robiju.

Nastavi čitati

Aktuelno