Domaći i evropski zvaničnici proteklih dana pojačali su upozorenja da bi BiH mogla trpjeti ozbiljne posljedice ako je Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) stavi na sivu listu zbog nesprovođenja mjera na suzbijanju pranja novca.

Posljedice bi, kako je upozoreno, mogle biti ozbiljne za finansijski sistem, međunarodne transakcije, ali i evropske integracije.

Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u petak je rekao da zemlja ne smije dozvoliti da bude ponovo stavljena na listu, te je podsjetio da se već jednom nalazila na sivoj listi kada je on bio predsjedavajući Savjeta ministara BiH 2015. godine.

“Da bi se izbjegao ovaj scenarij, potrebno je usvajanje dva zakona na državnom nivou i to: Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom te Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH je također nešto na što se odavno čeka, a zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikta”, rekao je Zvizdić za Fenu.

Naglasio je da bi se stavljanje na listu moglo desiti narednog mjeseca, ako nadležni odbor Savjeta Evrope donese negativan zaključak, upozoravajući da bi posljedice bile nemjerljive.

Ova upozoranja prije nekoliko dana ponovila je i Delegacija EU, koja nam je u odgovoru naglasila da bi BiH, između ostalog, mogla i izgubiti priliku da joj narednih mjeseci bude odobren ulazak u jedinstveni platni promet EU (SEPA), čime bi bilo onemogućeno ukidanje i troškova za transfer novca u BiH i prema EU.

Kako je saopšteno, zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma u BiH, BIH je u februaru prošle godine ušla u jednogodišnji period posmatranja od strane Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), koja se bavi nadzorom sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

“Pomenuti jednogodišnji period posmatranja ističe za nekoliko sedmica. Ukoliko ne bude ostvaren značajan napredak u otklanjanju nedostataka koje je istakao MONEYVAL, postoji visoka vjerovatnoća da će FATF uvrstiti BiH na listu jurisdikcija pod pojačanim nadzorom”, saopštili su.

Kako naglašavaju, potrebno je da nadležne institucije u najkraćem roku ispune neophodne uslove.

Uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH je nešto na što se odavno čeka, a zahtijeva hitno djelovanje entiteta i Brčko distrikta”, naveli su.

U međuvremenu, entitetske institucije krenule su u usvajanje zakona koji bi omogućili ulazak BiH u SEPA. Toni Kraljević, ministar finansija FBiH, izjavio je da je Vlada utvrdila paket od šest ključnih zakona i izmjena zakona kojima se sprovodi sveobuhvatna i strateška reforma finansijskog i platnog sistema FBiH. Sličan set zakona usvojila je i Vlada Srpske, mada je nakon ostavke premijera Save Minića i mogućeg osporavanja odluka koje je ta vlada donijela upitno hoće li se te odluke morati ponovo usvajati kada bude potvrđena nova vlada.

Ako odluke oba entiteta završe kompletnu zakonsku proceduru, BiH bi mogla ući u ovaj prostor, ali ostaje problem stavljanja BiH na sivu listu.

Ako BiH postane dio SEPA, Kraljević je istakao da će to značiti manje troškove za građane i preduzetnike, veću transparentnost i manje sive ekonomije, te da je riječ o reformi koja će se konkretno osjetiti u svakodnevnom životu.

Vozačima kamiona iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i drugih zemalja, koji satima, a često i danima, čekaju na prelazak granice u Gradišci, ručak su priredili članovi Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima.

Učinili su to u znak zahvalnosti za pomoć u vrijeme pandemije korone, kada su dostavljani lijekovi za djecu.

“To je bio jedini način da u više država dostavimo lijekove i medicinsku opremu. Slali smo ih međusobno, na mnoge adrese. Mogli smo to učiniti isključivo pomoću vozača kamiona. Oni su nam izašli u susret, spasili mnogo djece i mi smo njima na tome veoma zahvalni”, kazao je Dragoslav Šinik, predsjednik ovog gradiškog udruženja.

Roditelji djece sa poteškoćama u razvoju nisu zaboravili dobra djela vozača kamiona.

Za njih svake godine, sredinom januara, priređuju ručak na parkingu Carinskog terminal u Čatrnji.

“Ovo je peta godina i peti ručak za naše dobročinitelje. Priređujemo roštilj, častimo pićem i prisjećamo se teških dana. To su veoma ugodni razgovori, dokaz da u ljudima ima mnogo dobrote i humanosti”, ispričali su nam članovi Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima.

Osim vozača kamiona, na ručak u Čatrnji pozvani su i špediteri, pripadnici Državne granične službe i carine, jer su svi oni, kaže Dragoslav Šinik, bili uz njih i bolesnu djecu kada je najteže.

“Bez vozača, bez njihove humanosti, mnogo naše djece bilo bi životno ugroženo. Vozači su dane i noći provodili na graničnim prelazima da bi dostavili robu u mnoge države, ali i da bi pomogli nama”, ispričao je Šinik podsjećajući okupljene na ručku na teško vrijeme.

Vozač Selvedin Đelilbašić ugodno je iznenađen ovim gestom.

“Dobro se uvijek dobrim vraća. Članovi Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima učinili su nam dan veoma ugodnim. Zahvalni smo, jer nisu zaboravili nas, vozače”, kazao je Đelilbašić.

“Vozači kamiona su heroji koji su spasili našu djecu”, uzvratio je Šinik. Istovremeno je na carinskom terminalu postavljena kutija za donacije Milici i Jovanu Rakoviću iz Mašića, koji boluju od cerebralne paralize, da bi sakupili novac za odlazak na liječenje u Tursku.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra Krstovdan kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovijedi.

Praznik se vezuje za svetkovanje Bogojavljenja, praznika Krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u rijeci Jordan, a prema novom kalendaru slave se 18, 19. i 20. januar.

Krstovdan se slavi uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike. U kalendaru SPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog krsta, na kojem je na Golgoti razapet Isus Hristos.

U pravoslavnim hramovima na Krstovdan se služi liturgija Svetog Jovana Zlatoustog, uz osveštanje vode, koje prati praznično bogosluženje.

Krstovdanska vodica se poslije osveštanja dijeli vjernicima i, prema običaju, radi zdravlja, čuva u kućama. Krstovdan uoči Bogojavljenja posni je dan za pravoslavne vjernike, bez obzira na koji dan u nedjelji pada.

U nekim krajevima postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu. Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva, prenosi Srna.