Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen upozorio je građane da budu spremni na svaku mogućnost, uključujući i američku vojnu intervenciju, zbog sve oštrije retorike predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) o aneksiji Grenlanda.

U intervjuu za NBC News, Nielsen je rekao da je vlada savjetovala stanovništvu da obezbijedi osnovne zalihe za krizne situacije.

Poziv na pripremu za najgore

Građanima je preporučeno da pripreme hranu, vodu i toplu odjeću za najmanje pet dana.

„Ako nešto preduzmu u vezi s našom infrastrukturom, mi, naravno, moramo biti spremni“, rekao je premijer.

Dodao je da se građani Grenlanda ne osjećaju bezbjedno i da su zabrinuti zbog Trumpovih ponovljenih izjava.

Strah od mogućeg sukoba

Posebnu zabrinutost Nielsen je izrazio u vezi sa reakcijom NATO-a u slučaju eventualnog sukoba sa Sjedinjenim Državama.

„Ne znam da li bi NATO dao garancije da će se boriti za nas“, naveo je.

Trumpove poruke dodatno podižu tenzije

Donald Trump već duže vrijeme zagovara preuzimanje Grenlanda, tvrdeći da je to važno za američku nacionalnu bezbjednost i kontrolu Arktika.

Na svojoj platformi Truth Social nedavno je poručio:

„NATO nije bio tu kada nam je bio potreban i neće biti tu ako nam ponovo bude potreban. Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše vođenog komada leda!!!“

Grenland odbacuje ideju aneksije

Grenlandski premijer je još ranije jasno odbacio takve ideje.

„Grenland ne želi biti u vlasništvu Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti upravljan iz Sjedinjenih Država. Grenland ne želi biti dio Sjedinjenih Država“, poručio je.

Napeta situacija bez zvaničnih planova

Iako iz Bijele kuće nije isključena mogućnost upotrebe vojne sile, zvanični planovi za takav scenario još nisu potvrđeni.

Situacija na Grenlandu ostaje napeta, a vlasti pozivaju građane na oprez i pripremljenost, prenosi Newsweek.

Trump najavljuje i nove mete

Podsjetimo, Trump je nedavno najavio da razmatra i druge poteze na međunarodnoj sceni.

Govoreći na summitu u Majamiju, poručio je:

„Kuba je sljedeća“.

Nekoliko dana ranije dodatno je rekao:

„Vjerujem da ću imati čast da preuzmem Kubu. To je velika čast – preuzeti Kubu na ovaj ili onaj način“.

Kubu je godinama označavao kao neprijatelja Sjedinjenih Država kojim vladaju „zle sile komunizma“, prenosi Večernji list.

Politika Brisela da baci Rusiju na koljena je pogrešna i neproduktivna, jer Rusi kleče samo kad vežu pertle, izjavio je premijer Slovačke Robert Fico.

“To je problem, pravi se neka strategija da se Rusija baci na koljena. Mislim da je to loša i nesprovodiva strategija, jer se to ne može desiti”, rekao je Fico u video-poruci na “Iksu”.

On je naglasio da, od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, medijima kruže lažne vijesti o navodnom bacanju Moskve na koljena.

“Rusi vole da kažu: kada klečimo, to je zato što vežemo pertle, ne zato što nam je neko naredio”, dodao je slovački premijer.

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan
Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije
Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet
Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“
Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći
Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.