Donald Tramp potpisao zajedničku deklaraciju kojom se Ukrajini šalje oružje dugog dometa i uvode nove sankcije na rusku naftu.

Ovaj samit donio je neočekivano i strateško približavanje stavova između Trampa i ostalih zapadnih lidera, što je francuski predsjednik Makron opisao kao “trenutak strateškog buđenja” za cijeli zapadni svijet.

Zanimljivo je da se u zvaničnoj deklaraciji Donald Tramp direktno pominje tri puta. Lideri G7 su naglasili da je upravo Trampovo nedavno postizanje istorijskog sporazuma sa Iranom i ponovno otvaranje ključnog Hormuškog moreuza stvorilo idealne geopolitičke uslove za novi ekonomski pritisak na Moskvu.

Zahvaljujući stabilizaciji odnosa sa Teheranom, Zapad sada može uvesti znatno strožije sankcije na ruski naftni i gasni sektor bez straha od kolapsa na globalnom tržištu energenata. U tom kontekstu, Tramp je signalizirao da je Vašington spreman ponovo aktivirati sankcije na rusku naftu, koje su privremeno bile suspendovane. Kao alternativa ruskoj energiji, u dokumentu se ozbiljno računa na velike kapacitete Kanade u narednim godinama.

Zeleno svjetlo za rakete dugog dometa

Kada je riječ o direktnoj vojnoj pomoći Kijevu, G7 je poslao najsnažniju poruku do sada:

• Odobrena je hitna isporuka naprednih sistema protivvazdušne odbrane i presretača.
• Ukrajini se obezbjeđuju vojni kapaciteti dugog dometa.
• Razmatra se proširenje licenci kako bi Ukrajina mogla drastično povećati sopstvenu proizvodnju naoružanja.

“Mi, lideri G7, stojimo ujedinjeni u našoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u odbrani njene slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, navodi se u zajedničkom tekstu deklaracije.

Američki pregovarači rade na brzom objavljivanju teksta sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, ali istovremeno umanjuju značaj njegovog sadržaja, tvrdeći da dokument ne odražava najvažnije elemente dogovora između dvije strane.

Prema navodima američkih zvaničnika koje prenosi CNN, memorandum o razumijevanju (MOU) namjerno je formulisan široko i neprecizno kako bi omogućio nastavak tehničkih pregovora koji bi trebalo da počnu nakon formalnog potpisivanja sporazuma u Švajcarskoj.

Jedan od zvaničnika opisao je dokument kao „politički dokument“, navodeći da „ljudi ne bi trebalo da pridaju preveliki značaj jeziku memoranduma“.

„Važnija od samog dokumenta su međusobna razumijevanja koja imamo“, rekao je zvaničnik, dodajući da je cilj bio stvaranje okvira za pregovore o sankcijama, nuklearnom programu i odmrzavanju iranske imovine.

Prema istim izvorima, Vašington vjeruje da je Teheran kroz nezvanične kanale pristao na ustupke koji nisu izričito navedeni u tekstu sporazuma, uključujući američko učešće u uništavanju zaliha visoko obogaćenog uranijuma uz koordinaciju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

Šta piše u sporazumu?

Osoba upoznata sa sadržajem dokumenta rekla je za CNN da sporazum ne sadrži detaljne odredbe o iranskim zalihama obogaćenog uranijuma. Umjesto toga, navodi se da Iran „ponavlja da nikada neće proizvoditi nuklearno oružje“, što je formulacija slična obavezama koje je Teheran preuzeo i u nuklearnom sporazumu iz 2015. godine.

S druge strane, sporazum detaljnije opisuje potencijalne ekonomske koristi za Iran ukoliko ispuni preuzete obaveze. Među njima je mogućnost pristupa razvojnom fondu vrijednom 300 milijardi dolara, za koji američki zvaničnici tvrde da neće biti finansiran sredstvima SAD.

Tekst takođe predviđa da Iran po potpisivanju memoranduma može nastaviti izvoz nafte i petrohemijskih proizvoda, dok bi SAD izdavale izuzeća od sankcija koja bi omogućila finansijsku korist od te prodaje.

Kada je riječ o odmrzavanju iranske imovine, memorandum navodno predviđa da će sredstva postati „u potpunosti dostupna“ nakon napretka u narednim rundama pregovora, bez preciziranja rokova.

Zašto sporazum izaziva kritike?

Tajnovitost oko sadržaja memoranduma izazvala je kritike i među pojedinim saveznicima predsjednika Donalda Trumpa (Tramp).

Republikanski kongresmeni i drugi konzervativni političari traže objavljivanje kompletnog teksta, izražavajući zabrinutost da je administracija ponudila prevelike ustupke Iranu kako bi okončala sukob koji je izazvao rast cijena energenata i političke pritiske u SAD, ističe The Guardian.

Potpredsjednik JD Vance (Džej Di Vens) izjavio je da Vašington želi da objavi sporazum, ali da posrednici iz Katara i Pakistana traže da se proces objavljivanja odvija postepeno iz diplomatskih razloga.

Prema američkim zvaničnicima, Iran je zatražio da se sa objavljivanjem sačeka do petka, kada je planirano formalno potpisivanje sporazuma u Švajcarskoj.

Šta slijedi?

Prema ranijim saopštenjima američke administracije, memorandum predstavlja okvir za 60-dnevni period tehničkih pregovora tokom kojeg bi se razrađivali detalji o nuklearnom programu, sankcijama i budućem statusu plovidbe kroz Ormuski moreuz, prenosi ABC News.

Američki zvaničnici navode da će taj period poslužiti kao test spremnosti Irana da ispuni preuzete obaveze, uključujući ograničenja nuklearnog programa i saradnju sa međunarodnim inspektorima.

Predsjednik Trump izjavio je u Francuskoj, gdje učestvuje na samitu G7, da očekuje da će naredna faza pregovora biti lakša od dosadašnjih razgovora i da čeka „formalni trenutak“ za objavljivanje sporazuma.

Američki FBI saopštio je da je spriječio navodni plan napada na UFC događaj u Bijeloj kući i uhapsio petoricu osumnjičenih.

Istraga je pokrenuta nakon što je majka jednog od osumnjičenih, 19-godišnjeg Tajsena Propera, kontaktirala policiju zbog zabrinutosti nakon velikih kupovina vatrenog oružja i komunikacije koju je njen sin vodio na internetu.

Navodno planirali napad dronovima i snajperima

Prema sudskim dokumentima, osumnjičeni su planirali da dronovima natovarenim eksplozivom gađaju objekte u blizini događaja kako bi izazvali paniku među posjetiocima. Plan je, kako tvrde tužioci, predviđao da se masa usmjeri ka unapred određenim lokacijama na kojima bi bili raspoređeni snajperisti.

Potencijalne mete bili Tramp, Vens i Mask

Sudski spisi navode da su među mogućim metama bili predsjednik Donald Tramp, potpredsjednik Džej Di Vens, izraelski premijer Benjamin Netanjahu, Ilon Mask, kao i više američkih političara i javnih ličnosti.

Komunikacija preko TikToka i Signala

Istražitelji tvrde da su se članovi grupe okupljali preko TikTok grupe pod nazivom „Vanguard of the Old“, nakon čega su prebacivali komunikaciju na aplikaciju Signal. Navodno su razmatrali pokretanje revolucije i rušenje postojećeg političkog sistema u SAD.

Prijetili političarima i biznismenima

U dokumentima se navodi da su članovi grupe razgovarali o mogućim atentatima na pojedine američke zakonodavce i poslovne ljude, koje su smatrali odgovornim za, kako su naveli, korupciju i pogrešan pravac kojim se država kreće.

Svih pet osumnjičenih tereti se za zavjeru radi izvršenja ubistva, za šta je predviđena maksimalna kazna doživotnog zatvora. Pojedinim članovima grupe stavljaju se na teret i dodatna krivična djela povezana sa planiranjem nasilja na prostoru Bijele kuće. Preliminarno saslušanje zakazano je za 29. jun.