Connect with us

Društvo

Alarmantni podaci iz Srpske! Samo DEVET škola planira upisati više od 200 đaka

Samo devet od ukupno 91 srednje škole u Republici Srpskoj planira upisati više od 200 đaka u prvi razred u narednoj školskoj godini, pokazuje plan Ministarstva prosvjete i kulture Srpske.

Šta treba da znate:
Devet od 91 srednje škole u RS planira upis više od 200 učenika.
Najveći planirani upis imaju škole u Banjaluci, Bijeljini, Zvorniku i Prnjavoru.
Tehnička škola Banjaluka planira upis 384 učenika u 16 odjeljenja.
Po 264 učenika planiraju upisati dvije škole u Bijeljini.
Kako je navedeno u Planu upisa učenika u srednje škole za školsku 2026/2027. godinu, riječ je o devet škola u Zvorniku, Bijeljini, Prnjavoru i Banjaluci.

Najveći planirani upis u srednje škole u RS
Tako su se među školama koje očekuju najviše novih đaka našle Tehnički školski centar Zvornik, koji planira upisati 216 đaka u devet odjeljenja.

Druga škola u Zvorniku koja planira upisati veliki broj đaka, i to njih 240 u 10 odjeljenja, jeste Srednjoškolski centar “Petar Kočić”.

Po 264 učenika u prvi razred u narednoj školskoj godini planiraju upisati i u dvije bijeljinske škole: Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin” i Poljoprivrednoj i medicinskoj školi. U obje škole, prema podacima iz plana, biće upisano po 11 odjeljenja.

I Centar srednjih škola “Ivo Andrić” iz Prnjavora kroz devet odjeljenja planira upisati 216 đaka.

Najviše škola koje će upisati više od 200 đaka je iz Banjaluke, a posebno se ističe Tehnička škola, koja planira upisati 384 učenika u 16 odjeljenja.

Ovu školu slijedi banjalučka Gimnazija sa 260 đaka i 11 odjeljenja.

Ukupno 224 učenika u prvi razred od naredne školske godine planiraju upisati i u Elektrotehničkoj školi “Nikola Tesla” iz Banjaluke, a prema planu upisa, oni će biti raspoređeni u osam odjeljenja.

Više od 200, tačnije njih 216, planira upisati i banjalučka Tehnološka škola kroz devet odjeljenja.

Veliko interesovanje za tehnička zanimanja
Da će upisati svih 224 učenika, koliko je planirano, nada se Irina Čavić, direktorica Elektrotehničke škole “Nikola Tesla” iz Banjaluke, navodeći da već godinama vlada veliko interesovanje učenika za upis u prvi razred u ovu školu.

“Upisujemo četiri zanimanja: tehničar elektronike, tehničar telekomunikacija, tehničar računarstva i programiranja i tehničar elektroenergetike. Zaista, vlada veliko interesovanje učenika. Već i zovu školu, raspituju se, tako da očekujemo da ćemo upisati broj učenika iz plana”, istakla je ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Dobrom upisnom roku nadaju se i u bijeljinskoj Tehničkoj školi “Mihajlo Pupin”, a prema riječima Milenka Maksimovića, direktora ove škole, plan upisa je urađen na osnovu Aktiva direktora srednjih škola na nivou regije Bijeljina i broja učenika koji završavaju osnovnu školu, odnosno deveti razred.

“Mi posljednjih pet i više godina upisujemo 11 odjeljenja, a čak svake četvrte godine upisivali smo i 12 odjeljenja. Što se tiče Tehničke škole, uvijek je bilo veliko interesovanje. Čak je bilo veliko interesovanje i za zanate. Bilo je i učenika ispod crte i mi se nadamo da ćemo ovu kvotu od oko 264 učenika da upišemo u 11 odjeljenja”, istakao je Maksimović u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Neka od zanimanja koja nudi ova škola jesu tehničar računarstva i programiranja, električar, tehničar CNC tehnologija, bravar-zavarivač, alatničar, tehničar drumskog saobraćaja, vozač motornih vozila i drugo.
Nezavisne

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno