Kada je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović lansirala video-poruku sa tvrdnjom da Pokret Sigurna Srpska „nije nešto zaživio“, nesvjesno je potpisala klasičan politički paradoks. Njena izjava nametnula je logično i nezaobilazno pitanje: ako ovaj pokret zaista nema težinu, zbog čega onda vrh aktuelne vlasti toliko opsesivno i često govori o njemu?

Od zvaničnog osnivanja na Palama, 19. oktobra 2025. godine, lider pokreta Draško Stanivuković i njegovi saradnici nametnuli su žestok tempo koji ne prestaje. Bez predaha, na terenu širom Republike Srpske, kroz direktan razgovor sa narodom podizali su infrastrukturu iz temelja. Rezultat tog rada je neumoljiv: za manje od godinu dana, stvorena je politička organizacija čije je ime danas prepoznatljivo u doslovno svakom kutku Srpske.

Ključna snaga Pokreta Sigurna Srpska leži u sinergiji – uspjeli su da okupe ljude različitih političkih biografija, struka i životnih iskustava. Ono što je do juče na našoj političkoj sceni djelovalo nezamislivo, danas je nezaobilazna realnost. Snagu tima potvrđuju imena u samom vrhu: zamjenik predsjednika pokreta je nekadašnji gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, dok funkciju potpredsjednika obavlja načelnik Pala Dejan Kojić. Kojić, koji je na nedavnoj konferenciji za medije za sebe skromno rekao da više voli da radi nego da priča, upravo tim principom „djela, a ne riječi“ drži čvrstu podršku i ogromno poštovanje građana na Palama.

Da podrška naroda vrtoglavo raste, potvrđuju i konkretne slike sa terena, a posebno one iz same kolijevke pokreta. Tamo gdje je sve počelo, na izbornu skupštinu Opštinskog odbora Pale, došlo je oko hiljadu građana. Izbor Vlade Milojevića za predsjednika paljanskog odbora jasno je demonstrirao da iza PSS-a stoji armija motivisanih ljudi spremnih na ozbiljan rad na terenu.

Politički zemljotres prenio se i na Semberiju – veličanstven skup u etno-selu Stanišići okupio je preko hiljadu Bijeljinaca koji su dali nepodijeljenu podršku pokretu, predvođeni Milošem Stanišićem na čelu Gradskog odbora. Širenje se nastavilo nezadrživo u svim regijama: Hercegovina je dobila snažno pojačanje dolaskom hrabre novinarke Nataše Miljanović Zubac, u Gradišci je pokretu pristupila prepoznatljiva odbornica Snježana Gvozden, dok je u Doboju podršku pružio ugledni privrednik Aleksandar Simić. Zvornički bedem PSS-a čvrsto drže nekadašnji direktor „Alumine“ Mile Matić i Sanja Grubačić, predsjednica Žena Pokreta Sigurna Srpska.

Dokaz da PSS ne gradi puku partijsku mašineriju, već živu i snažnu mrežu ljudi, bila je i velika konvencija žena u Tesliću, gdje se okupilo više od 500 delegatkinja iz svih krajeva Srpske. Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić naglašava da je time poslata kristalno jasna poruka – Pokret Sigurna Srpska teži da pod jednim krovom i oko jedne ideje, ideje razvoja i napretka, sabere sve generacije, profesije i društvene slojeve.

– Za manje od godinu dana pokretu su pristupile i brojne političke organizacije. Uz PDP kao matičnu stranku Draška Stanivukovića, dio PSS postali su Nezavisni pokret „Svojim putem“, ljudi okupljeni oko Dejana Kojića, Srpska napredna stranka RS–FBiH, Demokratski centar Republike Srpske, Srpska radikalna stranka, Građanski pokret „Bileća ispred svega“ i drugi politički subjekti. Upravo zbog toga činjenica je da je Draško Stanivuković uspio da uradi nešto što na političkoj sceni Republike Srpske dugo nije viđeno – da oko jedne ideje okupi veliki broj ljudi koji do sada nisu djelovali zajedno – rekao je Drinić.

Sve ove činjenice jasno govore da je teza o pokretu koji „nije zaživio“ potpuno promašena. Naprotiv, Pokret Sigurna Srpska je u rekordnom roku izrastao u političku silu o kojoj se ne ćuti – kako među pristalicama, tako i u redovima protivnika. Na kraju, upravo ta činjenica da vladajući režim toliko grozničavo i često spominje PSS predstavlja najrelevantniji dokaz da u njemu prepoznaju svog najozbiljnijeg i najopasnijeg političkog rivala.

Većina opozicionih stranaka podržala je inicijativu za održavanje prve posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske posvećene isključivo položaju penzionera, a na prijedlog Pokreta Sigurna Srpska.

Tim povodom, u četvrtak u 19 časova u svadbenom salonu „Boldi“ biće održana javna tribina sa penzionerima, na kojoj će se razgovarati o zahtjevima za izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević istakao je da penzioneri zaslužuju mnogo više pažnje i konkretnih mjera koje će unaprijediti njihov životni standard.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Бојан Кресојевић (@kresojevic.inicijative)

„Penzioneri zaslužuju više i očekujem da Narodna skupština Republike Srpske održi posebnu sjednicu posvećenu upravo njima. Njihovo mišljenje nam je najvažnije prilikom izrade prijedloga izmjena Zakona o PIO. Želimo da čujemo njihove probleme i zajedno dođemo do rješenja koja će poboljšati njihov položaj“, poručio je Kresojević.

Među zahtjevima koji će biti predstavljeni na tribini nalaze se povećanje penzija za 17 odsto, po uzoru na Federaciju BiH, usklađivanje penzija dva puta godišnje, kao i mogućnost da se penzijski staž računa i za godine za koje doprinosi nisu bili uplaćeni.

Kako ističu organizatori, ovo su samo neki od prijedloga koji će biti predmet rasprave sa penzionerima, a konačna rješenja biće oblikovana upravo na osnovu njihovih stavova i prijedloga.

Tribina se organizuje u okviru redovnih poslaničkih aktivnosti s ciljem uključivanja građana u proces donošenja zakona i kreiranja politika koje direktno utiču na kvalitet života najstarije populacije u Republici Srpskoj.

Drugi javni oglas za prodaju Koksare d.o.o. Lukavac u stečaju okončan je bez uspjeha, jer do isteka roka za dostavljanje ponuda nije pristigla nijedna prijava zainteresovanih kupaca. Koksara se na ovom javnom oglasu prodavala kao pravno lice po početnoj cijeni od 119 miliona KM, što predstavlja 53 odsto njene procijenjene vrijednosti.

Stečajni upravnik Almir Barić za “Avaz” je kazao da se sada raspisuje još jedan javni poziv.

Odbor povjerilaca je dugo razmatrao kako dalje pristupiti unovčenju imovine stečajnog dužnika Koksare i donijeta je odluka da se objavi posljednji javni poziv o prodaji kao pravnog lica sa minimalnom početnom cijenom od 108 miliona i 409 hiljada – kazao je Bajrić.

To će biti oglas koji će biti otvoren minimalno 30 dana, a “Avaz” saznaje da će prodaja biti održana 7. jula ove godine.

Želimo poručiti svim zainteresovanim firmama da je ovo posljednja prilika da se kupi Koksara kao pravno lice. Ukoliko ova prodaja bude neuspješna, svaka sljedeća prodaja će biti po fabrikama parcijalno. Koksara se sastoji od više fabrika i ići će se po fabrikama pojedinačno. Odbor je stava da će se tako izvući bolja cijena ukoliko se ne proda sada na javnom oglasu – istakao je.

Ovo je sada 48 odsto od procijenjene vrijednosti od 225,85 miliona KM i to je minimum, kako je kazao, ispod kojeg ne mogu ići kada je u pitanju prodaja u cjelini.

(Avaz)