Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio je smjenu premijerke Julije Sviridenko u okviru najavljenih promjena u Vladi, uz ocjenu da je Ukrajini potreban efikasniji pristup saradnji sa ključnim partnerima i napretku ka članstvu u EU.

“Zahvalan sam Juliji na njenom jasnom, dosljednom i efikasnom radu na mjestu premijerke, kao i na godinama njenog produktivnog rada u timu Ukrajine, a ponudio sam joj priliku da vodi novu i važnu oblast odnosa sa ključnim partnerom”, naveo je Zelenski na platformi Iks.

Zelenski je istakao da očekuje da će biti sprovedene odgovarajuće promjene u Vladi Ukrajine. “Ukrajina mijenja svoju političku strategiju. Svako prioritetno područje spoljne politike biće dodeljeno određenoj osobi sa značajnim iskustvom koja je sposobna da sprovede ono o čemu se dogovorimo na nivou lidera i ono što ukrajinski narod očekuje. Najvažnije od ovih oblasti uključuju Sjedinjene Američke Države i naše sporazume o licencama za proizvodnju sistema “patriot”, kao i drugu bilateralnu bezbjednosnu saradnju koja mora da se pretvori u jasne dobitke za naše zemlje i za ukrajinske i američke kompanije”, naglasio je Zelenski.

Dodao je da je Ukrajini potreban jasan napredak ka članstvu u EU.

Julija Sviridenko je funkciju premijerke preuzela nakon što ju je za tu dužnost predložio Zelenski, a prethodno je obavljala funkciju prve potpredsjednice Vlade i ministarke ekonomije.

Američki republikanski senator Lindzi Grejem preminuo je u 71. godini, poslije kratke i iznenadne bolesti, samo dva dana nakon posjete Ukrajini.

Grejem je neposredno prije smrti boravio u Ukrajini, gdje se sastao sa ukrajinskim zvaničnicima i ponovo tražio nastavak snažne američke podrške Kijevu i dodatno pooštravanje sankcija Rusiji.

Lindzi Grejem bio je jedan od najupornijih zagovornika vojne pomoći Ukrajini u američkom Kongresu. Od početka rata više puta je posjećivao Kijev, podržavao isporuke američkog naoružanja i zahtijevao snažnije mjere protiv ruskog energetskog i finansijskog sektora.

Bio je među glavnim pokretačima zakona kojim su predlagane veoma visoke carine i sankcije državama koje nastave da kupuju rusku naftu, gas i druge energente.

Zbog izjava tokom posjete Ukrajini Rusija je 2023. godine izdala nalog za njegovo hapšenje, dok ga je Moskva godinama predstavljala kao jednog od najagresivnijih zagovornika sukoba sa Rusijom.

Više od dvije decenije u Senatu

Grejem je rođen 9. jula 1955. godine u gradu Sentral u Južnoj Karolini. U Senat Sjedinjenih Američkih Država izabran je 2002. godine, a mandat je preuzeo u januaru 2003. Prije toga je osam godina bio član Predstavničkog doma.

Bio je dugogodišnji član i nekadašnji predsjednik Odbora Senata za pravosuđe, a u posljednjem sazivu predvodio je Odbor za budžet. Važio je za jednog od najuticajnijih republikanaca u pitanjima spoljne politike, odbrane i nacionalne bezbjednosti.

Prije političke karijere služio je u Ratnom vazduhoplovstvu Sjedinjenih Američkih Država kao vojni pravnik. Aktivnu službu i rezervni sastav napustio je sa činom pukovnika.

Grejem je godinama bio blizak pokojnom republikanskom senatoru Džonu Mekejnu, sa kojim je deijlio tvrdu spoljnopolitičku liniju prema Rusiji, Iranu i drugim američkim protivnicima.

Njegov odnos sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom prolazio je kroz oštre sukobe i političko približavanje. Nakon što je tokom republikanskih izbora 2016. bio jedan od Trampovih kritičara, kasnije je postao njegov važan saveznik u Senatu i podržao njegov povratak u Bijelu kuću.

Grejem je svega nekoliko nedjelja pre smrti pobijedio na republikanskim unutarstranačkim izborima u Južnoj Karolini i pripremao se za kampanju za peti mandat u Senatu. Njegova smrt ostavlja upražnjeno jedno od najvažnijih republikanskih mjesta u gornjem domu američkog Kongresa.

– Mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da podržava direktan izbor predsednika države.

Odgovarajući na pitanje tokom Reddit sesije “Ask Me Anything” da li smatra da predsednika treba da bira parlament ili građani, Mađar je odgovorio da je odluka na narodu.

“Želimo da uključimo sve u ustavni proces. Ja sam za to da predsednika biraju građani”, rekao je on, prenosi MTI.

Povodom učešća na nedavnom samitu NATO-a u Turskoj, Mađar je rekao da je “najbolje savete dobio od premijera Belgije i Poljske”, dok je susret sa američkim predsednikom Donaldom Trampom opisao kao veoma kratak.

“Zvanično upoznavanje sa Donaldom Trampom trajalo je svega nekoliko sekundi”, rekao je.

Mađar je dodao da vlada ne planira da oduzima pravo glasa Mađarima koji žive u inostranstvu i istakao da sebe za osam godina vidi u profesorskom poslu.

Govoreći o finansiranju sporta, Mađar je istakao da sredstva neće biti smanjena, ali da će sistem biti transparentniji.

“Finansiranje sporta biće transparentno i podložno nadzoru kroz budžet. Novac za sport neće biti smanjen”, rekao je premijer Mađarske.

Dodao je da će vlada raditi na smanjenju kamata na studentske kredite, kao i da će domaćinstva tokom 2026. godine moći da konkurišu za sredstva namenjena unapređenju energetske efikasnosti.

Mađar je naveo da će radna mesta u ministarstvima biti popunjavana putem javnih konkursa i da bi mogla da bude preispitana ranija zabrana pojedinih sajtova za sportsko klađenje, kao i sistem koncesija za prodavnice duvana.

Najavio je i da vlada radi na smanjenju PDV-a na lekove, voće, povrće i drugu zdravu hranu.

(Tanjug) Foto: AP