Connect with us

Svijet

AMERIKANCI NAPALI IRAK IZ VAZDUHA, ODGOVOR BRZO STIGAO! “Očekujte strašne posljedice”

Do ovog napada je došlo nakon što su u Jordanu ubijena tri, a ranjeno 40 američkih vojnika.
SAD su juče izvele vazdušne napade na 85 meta povezanih s Iranskom revolucionarnom gardom i proiranskih milicijama u Iraku u Siriji, saopštila je američka vojska.

Do ovog napada je došlo nakon što su u Jordanu ubijena tri, a ranjeno 40 američkih vojnika.

– Naš odgovor započeo je danas. Nastavit će se u vrijeme i na mjestima po našem izboru. Sjedinjene Države ne žele sukob na Bliskom istoku ili bilo gdje drugdje u svijetu. No, neka svi oni koji nam žele nauditi znaju ovo: ako naudite Amerikancu, mi ćemo odgovoriti – poručio je predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden).

Iako nije napadnuta nijedna meta u Iranu, napadi će vjerovatno povećati zabrinutost zbog napetosti koje eskaliraju na Bliskom istoku zbog više od tri mjeseca rata Izraela s Hamasom u Gazi.

Pogođeno više od 80 meta

Američka vojska je u saopštenju rekla da je pogodila mete poput zapovjednih i kontrolnih centara, objekata za skladištenje raketa, projektila i bespilotnih letjelica i objekata za logistiku te lanca opskrbe streljivom.

Američka meta bile su snage Kudsa, ogranka IRGC-a za vojnu špijunažu i paravojsku koji snažno utiče na iranske savezničke milicije širom Bliskog istoka, od Libana do Iraka, Jemena i Sirije. Sirijski državni mediji objavili su u petak da je “američka agresija” na mjesta u pustinjskim područjima i na sirijsko-iračkoj granici rezultirala brojnim žrtvama i povredama.

Mete su se nalazile na sedam različitih lokacija, četiri u Siriji i tri u Iraku, a u napad su bili uključeni bombarderi dugog dometa B-1 koji su doletjeli iz SAD-a, saopštila je američka vojska.

Američki general-pukovnik Daglas Sims (Douglas Sims), direktor Združenog štaba, rekao je kako se čini da su udari bili uspješni, a izazvali su velike sekundarne eksplozije jer su pogođena oružja militanata, iako nije jasno jesu li militanti ubijeni.

“Kršenje suvereniteta”

Iračka vojska rekla je da su napadnute mete u iračkom graničnom području te je upozorila da bi napadi mogli povećati nestabilnost u regiji.

– Ovi vazduš napadi predstavljaju kršenje iračkog suvereniteta, potkopavaju napore iračke vlade i predstavljaju prijetnju koja bi mogla dovesti Irak i regiju do strašnih posljedica. Ishodi će imati ozbiljne implikacije na sigurnost i stabilnost u Iraku i okolnoj regiji – saopšteno je iz iračke vojske.
Kataib Hezbolah, kojeg SAD okrivljuje za napad na američke snage u Jordanu, objavio je u utorak da će pauzirati napade na američke snage. No, druga iračka grupa koju podržava Iran, Nujaba, rekla je da će nastaviti s napadima na američke snage u regiji sve dok ne završi rat u Gazi i dok se američke snage ne povuku iz Iraka.

Inače, Napad u Jordanu bio je prvi smrtonosni napad na američke trupe otkako je u oktobru izbio rat Izraela i Hamasa. SAD smatra da je dron, koji je ubio troje vojnika i ranio više od 40, izradio Iran, rekli su američki zvaničnici za Reuters. Sjedinjene Države procijenile su da je bespilotnu letjelicu koja je ubila trojicu vojnika i ranila više od 40 ljudi izradio Iran, rekli su američki dužnosnici za Reuters.

Raste pritisak

Pentagon je rekao da ne želi rat s Iranom te da vjeruje da ga ne želi ni Teheran, dok raste pritisak republikanaca na Bajdena da zada udarac direktno Iranu.

Prije ovih napada u petak, iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da Iran neće započeti rat, ali da će “snažno odgovoriti” na napade. Iranski savjetnici pomažu oružanim grupama u Iraku, gdje SAD ima oko 2500 vojnika, i Siriji, gdje je smješteno 900 američkih vojnika.

IRGC je nedavno smanjio raspoređivanje viših časnika u Siriji zbog niza smrtonosnih izraelskih napada. Američke trupe napadnute su više od 160 puta u Iraku, Siriji i Jordanu od napada Hamasa na Izrael 7. oktobru kojim je krenuo rat.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno