Connect with us

Svijet

AMERIKANCI NAPALI IRAK IZ VAZDUHA, ODGOVOR BRZO STIGAO! “Očekujte strašne posljedice”

Do ovog napada je došlo nakon što su u Jordanu ubijena tri, a ranjeno 40 američkih vojnika.
SAD su juče izvele vazdušne napade na 85 meta povezanih s Iranskom revolucionarnom gardom i proiranskih milicijama u Iraku u Siriji, saopštila je američka vojska.

Do ovog napada je došlo nakon što su u Jordanu ubijena tri, a ranjeno 40 američkih vojnika.

– Naš odgovor započeo je danas. Nastavit će se u vrijeme i na mjestima po našem izboru. Sjedinjene Države ne žele sukob na Bliskom istoku ili bilo gdje drugdje u svijetu. No, neka svi oni koji nam žele nauditi znaju ovo: ako naudite Amerikancu, mi ćemo odgovoriti – poručio je predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden).

Iako nije napadnuta nijedna meta u Iranu, napadi će vjerovatno povećati zabrinutost zbog napetosti koje eskaliraju na Bliskom istoku zbog više od tri mjeseca rata Izraela s Hamasom u Gazi.

Pogođeno više od 80 meta

Američka vojska je u saopštenju rekla da je pogodila mete poput zapovjednih i kontrolnih centara, objekata za skladištenje raketa, projektila i bespilotnih letjelica i objekata za logistiku te lanca opskrbe streljivom.

Američka meta bile su snage Kudsa, ogranka IRGC-a za vojnu špijunažu i paravojsku koji snažno utiče na iranske savezničke milicije širom Bliskog istoka, od Libana do Iraka, Jemena i Sirije. Sirijski državni mediji objavili su u petak da je “američka agresija” na mjesta u pustinjskim područjima i na sirijsko-iračkoj granici rezultirala brojnim žrtvama i povredama.

Mete su se nalazile na sedam različitih lokacija, četiri u Siriji i tri u Iraku, a u napad su bili uključeni bombarderi dugog dometa B-1 koji su doletjeli iz SAD-a, saopštila je američka vojska.

Američki general-pukovnik Daglas Sims (Douglas Sims), direktor Združenog štaba, rekao je kako se čini da su udari bili uspješni, a izazvali su velike sekundarne eksplozije jer su pogođena oružja militanata, iako nije jasno jesu li militanti ubijeni.

“Kršenje suvereniteta”

Iračka vojska rekla je da su napadnute mete u iračkom graničnom području te je upozorila da bi napadi mogli povećati nestabilnost u regiji.

– Ovi vazduš napadi predstavljaju kršenje iračkog suvereniteta, potkopavaju napore iračke vlade i predstavljaju prijetnju koja bi mogla dovesti Irak i regiju do strašnih posljedica. Ishodi će imati ozbiljne implikacije na sigurnost i stabilnost u Iraku i okolnoj regiji – saopšteno je iz iračke vojske.
Kataib Hezbolah, kojeg SAD okrivljuje za napad na američke snage u Jordanu, objavio je u utorak da će pauzirati napade na američke snage. No, druga iračka grupa koju podržava Iran, Nujaba, rekla je da će nastaviti s napadima na američke snage u regiji sve dok ne završi rat u Gazi i dok se američke snage ne povuku iz Iraka.

Inače, Napad u Jordanu bio je prvi smrtonosni napad na američke trupe otkako je u oktobru izbio rat Izraela i Hamasa. SAD smatra da je dron, koji je ubio troje vojnika i ranio više od 40, izradio Iran, rekli su američki zvaničnici za Reuters. Sjedinjene Države procijenile su da je bespilotnu letjelicu koja je ubila trojicu vojnika i ranila više od 40 ljudi izradio Iran, rekli su američki dužnosnici za Reuters.

Raste pritisak

Pentagon je rekao da ne želi rat s Iranom te da vjeruje da ga ne želi ni Teheran, dok raste pritisak republikanaca na Bajdena da zada udarac direktno Iranu.

Prije ovih napada u petak, iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da Iran neće započeti rat, ali da će “snažno odgovoriti” na napade. Iranski savjetnici pomažu oružanim grupama u Iraku, gdje SAD ima oko 2500 vojnika, i Siriji, gdje je smješteno 900 američkih vojnika.

IRGC je nedavno smanjio raspoređivanje viših časnika u Siriji zbog niza smrtonosnih izraelskih napada. Američke trupe napadnute su više od 160 puta u Iraku, Siriji i Jordanu od napada Hamasa na Izrael 7. oktobru kojim je krenuo rat.

Related Topics:

Svijet

NAJVEĆI AI PROJEKAT MODERNOG DOBA: Evo kako će Genesis misija preoblikovati čovječanstvo

Genesis misija, koju već porede sa Menhetn projektom, treba da ubrza otkrića u fuziji, genetici, materijalima i energetici – ali i da Americi donese tehnološku prednost na ključnim poljima.

Sjedinjene Američke Države zvanično su pokrenule jedan od najambicioznijih naučno-tehnoloških poduhvata modernog doba. Predsjednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom startuje Genesis misija, državni projekat koji želi da spoji vještačku inteligenciju i ogromne baze podataka kako bi ubrzao naučna otkrića koja danas zahtijevaju godine.

U dokumentu se inicijativa opisuje kao hitna i istorijska, uz poređenje sa čuvenim Menhetn projektom iz Drugog svjetskog rata. Time administracija jasno stavlja do znanja da vještačku inteligenciju vidi kao ključ globalne dominacije u decenijama koje dolaze.

Genesis misija pokreće se u trenutku kada su brojne federalne naučne institucije pretrpjele ozbiljna smanjenja budžeta i grantova. Još zanimljivije je što Trampova naredba ne navodi tačan finansijski okvir, iako je riječ o projektu koji se predstavlja kao jedan od najvećih u istoriji.

AI dobija pristup najvećim naučnim arhivama
U fokusu Genesis misije nalaze se nacionalna bezbjednost, naučna istraživanja i energetske inovacije. Ključni resurs biće gigantski državni skupovi podataka kojima raspolažu NASA, Nacionalni institut za zdravlje i druge federalne agencije.

To su milijarde snimaka, mjerenja i simulacija – od dubina okeana i udaljenih dijelova svemira, do ljudskog genoma i naprednih biomedicinskih istraživanja. Ideja je da AI preuzme najsporije i najteže procese, skraćujući ih sa godina na samo nekoliko sati ili dana.

Predsjednikov savjetnik za nauku Majkl Kracios kaže da je Genesis najveće okupljanje državnih naučnih resursa još od Apolo programa. Prema njegovim riječima, AI će se koristiti za automatizaciju eksperimenata, ubrzavanje simulacija i pravljenje zaštitnih modela, uključujući savijanje proteina i simulacije fuzionih reaktora.

Cilj nije da vještačka inteligencija zamijene naučnike, već da im omoguće da testiraju hrabrije ideje i dođu do otkrića koja klasičnim metodama nisu dostižna.

Od fuzionih reaktora do novih lijekova
Ministarstvo energetike dobilo je rok od 60 dana da izabere 20 najvećih izazova koje misija treba da počne da rješava. U narednih 90 dana mora da sastavi popis svih državnih računarskih resursa, a poslije 120 dana i plan kako da se objedine podaci iz državnih i privatnih istraživačkih centara.

Rok od 270 dana predviđa i demonstraciju konkretnog napretka na makar jednom prioritetnom zadatku.

Već označene oblasti uključuju razvoj fuzionih izvora energije, naprednih nuklearnih reaktora, modernizaciju elektroenergetske mreže, nove materijale, kvantne računare i razvoj lijekova koji bi mogli da spasu milione života.

SAD ovim potezom jasno pokazuju da žele prednost u tehnologijama koje će definisati ekonomiju, nauku i geopolitičku moć čitavog 21. vijeka.

Nastavi čitati

Svijet

PRETRES KUĆE ANDRIJE JERMAKA, šefa kabineta Zelenskog

Ukrajinske vlasti za borbu protiv korupcije izvršile su jutros pretres u kući Andrija Jermaka, šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, prenosi Ukrajinska pravda.

Prema snimcima ukrajinskog sajta, oko 10 službenika Nacionalnog biroa za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovanog antikorupcijskog tužilaštva (SAPO) ušlo je u deo Kijeva gde se nalaze vladine zgrade.

Više detalja trenutno nije poznato.

Nastavi čitati

Svijet

DANSKA ZBOG TRAMPA UVELA “NOĆNU STRAŽU”: Prate američkog predsjednika

Danska vlada formirala je posebnu „noćnu stražu“ u Ministarstvu vanjskih poslova, ne da bi čuvala Divljake ili Bijele šetače iz serije Igra prijestolja, već kako bi pratila izjave i poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) dok Kopenhagen spava, izvijestio je danski list Politiken.

Prema informacijama Politikena, straža počinje svakog dana u 17 sati po lokalnom vremenu, a u 7 ujutro priprema se izvještaj koji se distribuira kroz dansku vladu i relevantne institucije. Izvještaj sadrži pregled svega što je rečeno i učinjeno, s ciljem da se danski državni aparat pripremi za moguće diplomatske posljedice.

Ova pozicija uvedena je, kako se smatra, nakon diplomatskog spora između Danske i SAD-a oko Grenlanda ovog proljeća, kada je američki predsjednik Trump zaprijetio preuzimanjem kontrole nad arktičkim ostrvom. Politiken navodi da je inicijativa jedan od nekoliko primjera kako se danska diplomatija i državni aparat moraju prilagoditi novoj realnosti u slučaju drugog Trumpovog mandata.

Slične izvještaje prenose i međunarodni mediji poput Guardiana.

Nastavi čitati

Aktuelno