Connect with us

Svijet

AMERIKANCI NAPALI IRAK IZ VAZDUHA, ODGOVOR BRZO STIGAO! “Očekujte strašne posljedice”

Do ovog napada je došlo nakon što su u Jordanu ubijena tri, a ranjeno 40 američkih vojnika.
SAD su juče izvele vazdušne napade na 85 meta povezanih s Iranskom revolucionarnom gardom i proiranskih milicijama u Iraku u Siriji, saopštila je američka vojska.

Do ovog napada je došlo nakon što su u Jordanu ubijena tri, a ranjeno 40 američkih vojnika.

– Naš odgovor započeo je danas. Nastavit će se u vrijeme i na mjestima po našem izboru. Sjedinjene Države ne žele sukob na Bliskom istoku ili bilo gdje drugdje u svijetu. No, neka svi oni koji nam žele nauditi znaju ovo: ako naudite Amerikancu, mi ćemo odgovoriti – poručio je predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden).

Iako nije napadnuta nijedna meta u Iranu, napadi će vjerovatno povećati zabrinutost zbog napetosti koje eskaliraju na Bliskom istoku zbog više od tri mjeseca rata Izraela s Hamasom u Gazi.

Pogođeno više od 80 meta

Američka vojska je u saopštenju rekla da je pogodila mete poput zapovjednih i kontrolnih centara, objekata za skladištenje raketa, projektila i bespilotnih letjelica i objekata za logistiku te lanca opskrbe streljivom.

Američka meta bile su snage Kudsa, ogranka IRGC-a za vojnu špijunažu i paravojsku koji snažno utiče na iranske savezničke milicije širom Bliskog istoka, od Libana do Iraka, Jemena i Sirije. Sirijski državni mediji objavili su u petak da je “američka agresija” na mjesta u pustinjskim područjima i na sirijsko-iračkoj granici rezultirala brojnim žrtvama i povredama.

Mete su se nalazile na sedam različitih lokacija, četiri u Siriji i tri u Iraku, a u napad su bili uključeni bombarderi dugog dometa B-1 koji su doletjeli iz SAD-a, saopštila je američka vojska.

Američki general-pukovnik Daglas Sims (Douglas Sims), direktor Združenog štaba, rekao je kako se čini da su udari bili uspješni, a izazvali su velike sekundarne eksplozije jer su pogođena oružja militanata, iako nije jasno jesu li militanti ubijeni.

“Kršenje suvereniteta”

Iračka vojska rekla je da su napadnute mete u iračkom graničnom području te je upozorila da bi napadi mogli povećati nestabilnost u regiji.

– Ovi vazduš napadi predstavljaju kršenje iračkog suvereniteta, potkopavaju napore iračke vlade i predstavljaju prijetnju koja bi mogla dovesti Irak i regiju do strašnih posljedica. Ishodi će imati ozbiljne implikacije na sigurnost i stabilnost u Iraku i okolnoj regiji – saopšteno je iz iračke vojske.
Kataib Hezbolah, kojeg SAD okrivljuje za napad na američke snage u Jordanu, objavio je u utorak da će pauzirati napade na američke snage. No, druga iračka grupa koju podržava Iran, Nujaba, rekla je da će nastaviti s napadima na američke snage u regiji sve dok ne završi rat u Gazi i dok se američke snage ne povuku iz Iraka.

Inače, Napad u Jordanu bio je prvi smrtonosni napad na američke trupe otkako je u oktobru izbio rat Izraela i Hamasa. SAD smatra da je dron, koji je ubio troje vojnika i ranio više od 40, izradio Iran, rekli su američki zvaničnici za Reuters. Sjedinjene Države procijenile su da je bespilotnu letjelicu koja je ubila trojicu vojnika i ranila više od 40 ljudi izradio Iran, rekli su američki dužnosnici za Reuters.

Raste pritisak

Pentagon je rekao da ne želi rat s Iranom te da vjeruje da ga ne želi ni Teheran, dok raste pritisak republikanaca na Bajdena da zada udarac direktno Iranu.

Prije ovih napada u petak, iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da Iran neće započeti rat, ali da će “snažno odgovoriti” na napade. Iranski savjetnici pomažu oružanim grupama u Iraku, gdje SAD ima oko 2500 vojnika, i Siriji, gdje je smješteno 900 američkih vojnika.

IRGC je nedavno smanjio raspoređivanje viših časnika u Siriji zbog niza smrtonosnih izraelskih napada. Američke trupe napadnute su više od 160 puta u Iraku, Siriji i Jordanu od napada Hamasa na Izrael 7. oktobru kojim je krenuo rat.

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno