Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova osudila je policijsko nasilje na protestima srednjoškolaca u Francuskoj, i navela da prioriteti Vlade predsjednika Emanuela Makrona nisu kvalitetno školstvo nego naoružanje.

“Puške i granate umjesto školskih klupa i udžbenika – to su danas prioriteti francuskog političkog rukovodstva”, rekla je Zaharova.

Ona je ukazala na policijsku brutalnost kao hroničan problem u Francuskoj, što su u više navrata potvrdile različite organizacije za ljudska prava, prenosi Srna.

Među nedavnim slučajevima policijskog nasilja na aktuelnim protestima širom Francuske bili su mladić kojem je policijska šok-bomba otkinula šaku, kao i mnogi slučajevi povreda glave, unutrašnjih organa i lomova usljed nasilnih postupaka specijalnih jedinica.

Crna Gora spada među države u kojima se naši građani bukvalno love i ona je uvrštena na spisak neprijateljskih zemalja, ali slična situacija se razvija i na teritoriji država koje nisu neprijateljske, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

– U više navrata smo upozoravali naše građane na opasnost i preporučivali im da ne putuju u pojedine zemlje zbog visokog rizika od privođenja ili hapšenja na teritoriji tih država po zahtjevu američkih organa za sprovođenje zakona i specijalnih službi – naglasila je ona.

Povodom nedavnog incidenta u Crnoj Gori, gdje je priveden ruski bloger Mihail Zvinčuk, osnivač projekta “Ribar”, Zaharova je istakla da je Rusija, nažalost, prinuđena da ponovo podsjeti na neophodnost opreza prilikom odlaska u inostranstvo, čak i pri najmanjoj sumnji da bi američki organi za sprovođenje zakona mogli imati bilo kakve pretenzije prema vama, u uslovima lova na Ruse širom svijeta koji je pokrenuo Vašington.

– Upravo sam maloprije govorila o tome da oni na sve načine love novinare. Želim još jednom da ponovim da su na meti i ljudi koji, naizgled, svojim profesionalnim djelovanjem nisu povezani sa politikom, niti sa međunarodnom politikom. I njih takođe progone – istakla je Zaharova.

Napadi Huta na Saudijsku Arabiju imaju ciljeve koji prevazilaze sukob u Jemenu, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla da ugrozi čitav region Persijskog zaliva.

Ova kampanja odražava procjenu Irana i Huta da ekonomski prosperitet Saudijske Arabije, njene investicione ambicije i osjetljivost na poremećaje predstavljaju slabu tačku koju mogu da iskoriste za pritisak u sukobu koji se proteže od Ormuskog moreuza, na ulazu u Persijski zaliv, do moreuza Bab el Mandeb u Crvenom moru.

Iran, koji se suočava sa sve snažnijim ekonomskim i vojnim pritiskom nakon početka rata 28. februara, nastoji da poveća cijenu američke strategije napadima na regionalne partnere Vašingtona, ocijenio je Majkl Najts iz strateške konsultantske kuće Horizon Engage.

“Iranci su u čeličnom stisku”, kazao je Najts.

Pošto ne mogu direktno da natjeraju Vašington da promijeni politiku, Teheran i Huti “udaraju po Saudijskoj Arabiji, gađaju slabu tačku”, dodao je on, objašnjavajući da na taj način iskorišćavaju ekonomsku ranjivost kraljevine i njenu težnju ka stabilnosti.

Zašto Huti pojačavaju pritisak na Saudijsku Arabiju?

Visoki iranski zvaničnik izjavio je da su napadi Huta dio šire strategije Irana i njegovih saveznika usmjerene na promjenu odnosa snaga u regionu, kroz napade na energetsku infrastrukturu i ključne pomorske puteve.

On je ocijenio da Rijad ne može da se oslanja na američku zaštitu, već mora da se okrene pregovorima, dodajući da će se napadi Huta nastaviti ukoliko saudijska ograničenja ne budu ukinuta.

Takva strategija, međutim, stavlja Mohameda bin Salmana pred dilemu, navode izvori upoznati s razmišljanjima saudijskog rukovodstva.

Eskalacija sukoba nosi rizik od šireg rata koji bi mogao da ugrozi njegov ambiciozni plan ekonomskih i društvenih reformi, dok bi ustupci Hutima mogli da ojačaju pokret koji godinama osporava saudijski uticaj u regionu.

Što sukob duže traje, to je veća prijetnja bezbjednosti Saudijske Arabije, povjerenju investitora i ostvarivanju ciljeva razvojnog programa “Vizija 2030”.

Napadi na aerodrom i Aramko

Saudijska Arabija suočila se tokom protekle sedmice sa sve intenzivnijim napadima Huta, uključujući smrtonosne udare na Međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu i napad na saudijsku naftnu kompaniju Aramko, najvećeg svjetskog izvoznika nafte i jednog od stubova saudijske ekonomije, koji je izazvao požar što se proširio na nekoliko spratova.

Napadi su poremetili održavanje vodeće naftne konferencije u Rijadu, zbog čega su pojedini visoki rukovodioci naftnih kompanija otkazali učešće.

Huti su i ranije izvodili napade duboko unutar saudijske teritorije, uključujući 2019. godinu, kada su udari na postrojenja Aramka privremeno poremetili oko pet odsto globalnog snabdijevanja naftom.

Ti napadi uslijedili su nakon što je Rijad 2015. godine vojno intervenisao u Jemenu, pošto su Huti preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sanom. Rat je potom prerastao u krvavi sukob bez odlučujućeg pobjednika, sve do primirja postignutog 2022. godine.

Međutim, saudijsko rukovodstvo sada smatra da je vojni pritisak jedina održiva opcija, izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaliva sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

“Došli su do tačke u kojoj pregovori više nisu mogući”, rekao je Sager.

“Nemaju drugog izbora osim vojne akcije”, dodao je.

“Huti traže mir pod uslovima pobjednika”

S druge strane, Huti sve više smatraju da u eventualne pregovore ulaze sa pozicije snage, nastojeći da obezbijede priznanje svoje vlasti u Sani i ublažavanje ograničenja nametnutih Jemenu, ocijenio je Favaz Džerdžes, stručnjak za Bliski istok sa Londonske škole ekonomije.

“Ono što Huti sada traže jeste mir pod uslovima pobjednika”, kazao je Džerdžes.

Sjedinjene Države pokazuju malo spremnosti da pokrenu novu dugotrajnu vojnu kampanju protiv Huta, nakon što su ih prošle godine bombardovale zbog napada na brodove u Crvenom moru, a potom pristale na primirje.

Takva uzdržanost Vašingtona ostavlja Rijad pred sukobom u kojem vojni pritisak sam po sebi možda neće biti dovoljan za postizanje odlučujućeg ishoda.

Na početku kampanje napada Huta, Mohamed bin Salman zatražio je pomoć od Trampa u borbi protiv tog pokreta, ali Tramp nije pristao na američke vojne udare, rekli su izvori Reutersu prošlog mjeseca.

Vašington je umjesto toga ponudio pomoć u određivanju ciljeva i razmjenu obavještajnih podataka. Tramp je kasnije izjavio da razmatra moguće mjere protiv Huta, ali je istovremeno nagovijestio da bi eventualni odgovor mogao da odloži do završetka američkih izbora za Kongres.

Prijeti li novi rat iscrpljivanja?

Dok napadi dronovima i raketama otkrivaju slabosti saudijske odbrane, analitičari upozoravaju da bi sukob mogao da preraste u rat iscrpljivanja, u kojem Huti vjeruju da im vrijeme i geografski položaj idu naruku.

Bivši američki pregovarač Aron Dejvid Miler ocijenio je da prednost Huta nije samo u njihovom položaju u blizini strateški važnog moreuza Bab el Mandeb, već i u velikoj nesrazmjeri između onoga što dvije strane mogu da izgube.

“Saudijska infrastruktura mnogo je vrednija od infrastrukture Huta”, rekao je Miler.

“Oni imaju mnogo manje da izgube od Saudijaca”, dodao je.

Analitičar za Jemen Farea el Muslimi smatra da kampanja Huta protiv Rijada predstavlja pokušaj uspostavljanja regionalne prevlasti, uz rizik od izbijanja znatno šireg sukoba na Arabijskom poluostrvu.

Prema njegovim riječima, u središtu krize nalazi se raspad mirovnog plana iz 2023. godine, koji je podržavala Saudijska Arabija i koji je Hutima nudio put ka političkom legitimitetu i sredstvima za obnovu zemlje.

Tim planom bilo je predviđeno da Rijad pomogne finansiranje plata zaposlenih u javnom sektoru i obnovu infrastrukture. Međutim, sukob u Crvenom moru zaustavio je taj proces, dok su Huti istovremeno produbljivali veze sa Iranom.

“Idemo ka najgorem mogućem ishodu”, upozorio je El Muslimi.

“Ratu gorem od onog iz 2015. godine. Ovog puta biće krvaviji, a Saudijska Arabija će u njega ući sa manje saveznika”, kazao je.

On je naglasio da uspješna vojna kampanja protiv Huta nije moguća bez jedinstva zalivskih država, prije svega Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Huti nisu prijetnja samo Saudijskoj Arabiji”, rekao je El Muslimi.

“Oni ugrožavaju čitav Zaliv i širi region. Ovo nije samo saudijski rat. Ovo je rat koji se tiče cijelog Zaliva”, zaključio je.