Connect with us

Svijet

Amerikanci u ogromnim dugovima, minus veći od 16 milijardi dolara

Dug američkih građana, koji su u kreditima do guše, postaje ogroman teret za ekonomiju koja posrće sve više.

Američka domaćinstva su u drugom kvartalu 2022. povećala dug u prosjeku za dva odsto. Sada, prema podacima Federalnih rezervi, teret kolektivnog duga svih Amerikanaca iznosi nevjerovatnih 16,15 milijardi dolara. Amerikanci imaju skoro isto toliko duga koliko i cjelokupni bruto domaći proizvod Kine. To je šest i po puta veće od Eplove tržišne vrijednosti. Jednostavno rečeno, to je ogromna gomila dugovanja. Ovaj teret će vjerovatno postati teži i veći u narednim mjesecima. Studija planiranja i napretka kompanije Nortvestern Mjutual za 2022. pokazala je da više od četiri od 10 odraslih Amerikanaca planira da doda još dugova u narednim mjesecima kako bi išli u korak sa rastućim troškovima života.

Profesor sociologije Stiven Presman objašnjava za CBNC da se američki građani nalaze u veoma nezgodnoj situaciji i da se bukvalno bore sa enormnim dugovima nastalim kao posljedica nestabilne ekonomske situacije.

“Potrošači koji imaju velike dugove stvarno se bore da prežive. Bore se da isplate rentu ili hipoteku, vrate kredit za školovanje, plate ratu kredita za automobil. Bore se jer imaju enormne dugove na kreditnim karticama. Vlada je uradila mnogo da pomogne ljudima u dugovima tokom pandemije, ali sada toga više nema. Kamate su ponovo počele da skaču. Federalne rezerve su već konstatovale da je podizanje kamatnih stopa dobra stvar za ekonomiju i najavljuju da će ih još podizati”, konstatovao je Presman, objasnivši kako se dugovi građana mogu negativno odraziti na cijeli ekonomski sistem i šta se nalazi na kraju ovog problema.

Podavićemo srednju klasu

“U jednom trenutku plate se ustale i ljudi pomisle kako bi trebalo da imaju bolji standard života. Kad shvate da to ne mogu da dobiju od plate ili izvora prihoda, uhvate se za kreditnu karticu i kupe bolji auto, računajući kako će taj dug isplatiti kroz određeno vrijeme. Da bi ekonomija rasla, sve mora da bude kupljeno. Ako stvari ne budu kupljene, šta će se desiti? Firme će morati smanje proizvodnju i da otpuštaju radnike. Pošto se ljudi bore da se izbore sa dugovima, moraju da racionalizuju, što znači da smanjuju troškove. Tako ekonomija ulazi u recesiju. Kada dug postane veći od prihoda, problem za ekonomiju postaje enorman. Najveći problem imaju ljudi koji su srednja klasa i koji su se zadužili računajući da će ostati na tom nivou. Onda se nešto desi na ekonomskom planu i odjednom ostaju bez posla, a dugovi su i dalje tu. Njima postaje gotovo nemoguće da ih plaćaju i da drže glavu iznad vode”, kazao je Presman.

Najveći je stambeni dug
Ako su potrošači pozajmili novac po niskim kamatama da bi kupili imovinu, to se generalno smatra “dobrim dugom”. Nažalost, američki dug ove godine izgleda “loše”. Ogromna većina dugova američkih domaćinstava odnosi se na stanovanje. Stambeni dug čini 72 odsto ukupnog duga u prvoj polovini 2022. I stope na hipoteke su značajno porasle posljednjih mjeseci, što znači da je ovaj oblik duga još skuplji. Prosječne tridesetogodišnje hipotekarne stope su dostigle 5,5 odsto u odnosu na 3,22 odsto na početku godine. U međuvremenu, neki ekonomisti očekuju pad cijena stanova u godinama koje dolaze. Dug stanovništva je vodeći pokazatelj recesije. A činjenica da će domaćinstva možda morati da plate više za imovinu koja se amortizuje vjerovatno će biti prepreka za ekonomiju. Potrošači se moraju pozabaviti ovim pitanjem kako bi se zaštitili od ekonomskog šoka, smatraju analitičari, a prenosi Vol Strit žurnal.

Iscrpljuje me borba s dugovima
Kesi Smit, socijalna radnica, koja duguje banci više od 250 hiljada dolara, kaže da situacija s dugovima za nju postaje iscrpljujuća i dap raktično ne vidi način da se izbori sa ovom situaicijom.

“Dug se uvećava svakog dana i to postaje iscrpljujuće. Ja, koja imam diplomu fakulteta i više od deset godina radnog iskustva, morala bi da radim tri različita posla u toku jednog dana kako ne bi živjela od plate do plate. Moram sve vreme da žongliram. Da li da platim ratu duga ili da odem u prodavnicu ili da kupim gorivo za kola – stvari koje su mi potrebne za život. Kad je jedan deo mog studentskog zajma bio pauziran, mogla sam malo da prodišem. Sa tih 300 dolara tokom pauze otplate mogla sam da otplatim dug za svoj stari auto. Mogla sam da uštedim nešto novca i da platim depozit za ovu lijepu kuću u kojoj živim. Međutim, moj dug je toliki da ne vidim način da iz njega izađem. Samo za kola dugujem deset hiljada dolara”, objasnila je Keti za CNBC.

Svijet

KONTROVERZA NA ZIDU PLAČA! Poruka o Holokaustu u Gazi podijelila Izrael

Na Zapadnom zidu, poznatom i kao Zid plača, u Jerusalimu osvanula je poruka “u Gazi se dešava Holokaust”.

Grafit je ispisan na hebrejskom jeziku, a izazvao je žestoke reakcije u Tel Avivu.

Predsjednik Nacionalnog jedinstva i bivši ministar u ratnom kabinetu Izraela Beni Ganc okarakterisao je ispisivanje grafita kao čin antisemitizma.

– Vandalizam na Zapadnom zidu, najsvetijem mjestu za jevrejski narod, zločin je protiv cijelog Izraela. Pozivam policiju da istraži i privede kriminalce pravdi – naveo je.

Zapadni zid, poznat i pod nazivom Zid plača, najsvetije je mjesto za Jevreje.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP POBRKAO ALJASKU I RUSIJU: Zna li uopšte gdje ide?

Američki predsjednik Donald Tramp dva puta je pogrešno rekao da ide u Rusiju na sastanak sa Vladimirom Putinom, a prethodno je već najavljeno da je isti sastanak zakazan je za petak, na Aljasci.

Tramp na konferenciji za novinare, koja je trajala više od sat vremena, dva puta pogrešno izjavio da će se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom sastati u Rusiji.

Prvi put je to rekao dok je govorio o “vanrednoj situaciji javne bezbjednosti” u Vašingronu.

-Ovo je tragična situacija i neugodno mi je stajati ovdje. Znate, idem vidjeti Putina. U petak idem u Rusiju. Ne volim govoriti o tome koliko je ovaj nekada prekrasan glavni grad postao nesiguran, prljav i odvratan, s grafitima po zidovima – kazao je tada Tramp.

Kasnije tokom konferencije ponovio je: “Idemo u Rusiju. To će biti velika stvar”, prenosi Index.hr.

Međutim, pri kraju se ipak ispravio.

– Mislim da je vrlo pristojno što predsjednik Rusije dolazi u našu zemlju, umjesto da mi idemo u njegovu ili u neku treću državu – rekao je Tramp.

Trampova omaška dolazi nakon što je bivši predsjednik Džo Bajden nedavno pogrešno predstavio Volodimira Zelenskog kao Vladimira Putina, prije nego što se odmah ispravio, što su republikanci iskoristili za tvrdnje da je Bajden “potpuno nesposoban za posao”, a to je često navodio i sam Tramp, ismijavajući Bajdenove lapsuse i padove.

Nastavi čitati

Svijet

OŠTRA MJERA! Tramp planira ISELITI BESKUĆNIKE iz Vašingtona i zatvoriti kriminalce

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obećao je da će iseliti beskućnike iz prijestonice i zatvori kriminalce, uprkos tvrdnjama gradonačelnice Vašingtona Mjuriel Bauser da trenutno nema porasta kriminala.

— Beskućnici moraju odmah da se isele. Daćemo vam mjesta za boravak, ali dalje od prijestonice. Kriminalci, ne morate da se iselite. Mi ćemo vas smjestiti u zatvor gdje i pripadate – napisao je Tramp na platformi Truth Social.
Trampova objava uključuje slike šatora i ulica u Vašingtonu sa nešto smeća.

— Učiniću našu prestonicu sigurnijom i ljepšom nego ikada ranije – istakao je predsjednik SAD.

Bijela kuća nije željela da objasni na osnovu kog zakona bi Tramp mogao da iseli ljude iz Vašingtona, prenosi Rojters.

Kako navodi agencija, Tramp kontroliše samo saveznu zemlju i zgrade u gradu.

Prema navodima organizacije “Komjuniti partneršip”, koja radi na smanjenju beskućnika u Vašingtonu, svake noći oko 3.782 pojedinca bez krova nad glavom boravi u gradu sa oko 700.000 stanovnika.

Većina beskućnika nalazi se u skloništima ili privremenim smještajima, dok se smatra da je oko 800 njih “na ulici”, navodi organizacija.

Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno