Connect with us

Društvo

APSURDNE ODLUKE SUDA “Optuženi odlaze u zatvor, građani PLAĆAJU TROŠKOVE”

Dokazano je, krivi ste, krali ste i šaljemo vas u zatvor. Ne morate platiti troškove suđenja, građani će to umjesto vas.

Tako se mogu tumačiti česti primjeri kada naši sudovi optužene šalju iza rešetaka, gdje će ležati i jesti na teret budžetskih korisnika, a pritom ih, da paradoks bude još veći, oslobađaju i plaćanja troškova sudskog postupka, koji su uglavnom poprilično visoki.

Jedan od skorašnjih dokaza ove tvrdnje stiže iz Zenice, čiji je Opštinski sud objavio presudu kojom je Denis Šišić iz ovog grada osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i tri mjeseca zbog trgovine drogom, a njemu nije naređeno da plati troškove suđenja, iako je on već osuđivan.

“Utvrđena mu je kazna od dvije i po godine te je opozvana uslovna osuda koja mu je izrečena presudom Opštinskog suda u Zenici, pa mu je sud kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci iz opozvane uslovne osude uzeo kao utvrđenu i osudio ga na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i tri mjeseca”, pojasnili su iz Kantonalnog tužilaštva ZDK i dodali da se optuženi oslobađa obaveze da sudu naknadi troškove krivičnog postupka.

Svega nekoliko dana kasnije je u Banjaluci Dario Mirjanić (36), zvani Bljuzgo, iz ovog grada osuđen u Okružnom sudu na tri godine zatvora za pljačku sportske kladionice u naselju Obilićevo, iz koje je, prema presudi, prijeteći šipkom od radnika uzeo 4.400 KM.

Mirjaniću je nakon izricanja presude produžen pritvor, a oslobođen je plaćanja troškova iako je on, prema objavljenim informacijama, poznat i odranije po krivičnim djelima i osuđivan je za ubistvo, nanošenje teških povreda i falsifikovanje novca.

Istina, oba entitetska zakona o krivičnom postupku daju sudovima mogućnost da optužene oslobodi troškova krivičnog postupka, ali novinari, koji godinama prate ovakva suđenja, poručuju da je to apsurdno.

“Apsurdno je da građani moraju plaćati sudske troškove kriminalaca koji su osuđeni na zatvorske kazne. Do sada su bile desetine slučajeva gdje neko ko je osuđen zbog najgorih krivičnih djela bude oslobođen sudskih troškova i da ih onda moraju plaćati građani. Te odluke treba pod hitno promijeniti i naći način da oni to plate”, kaže Goran Obradović, novinar iz Banjaluke.

Osim toga, kako je dodao, sudije treba da se pitaju kako se građani osjećaju kada saznaju “da su platili sudske troškove nekom pedofilu, nasilniku ili nekom kao što je Mirjanić, a koji iza sebe ima veliki broj krivičnih djela”.

Novinar Nebojša Tomašević kaže da odluke sudova da oslobode troškova osuđene za razbojništva, ubistva ili druga teža krivična djela, kao i da to pada na teret građana, djeluju u najmanju ruku nelogično, ali treba gledati širu sliku.

“Građani imaju pravo da se pitaju zašto bi oni plaćali troškove suđenja okorjelim kriminalcima koji su u svojim nedjelima zaradili ogromne pare. Tu su u pravu, ali problem nastaje jer većina tih kriminalaca nema imovinu i na kraju troškovi samo padnu opet na teret budžeta koji pune građani, a budu još povećani za troškove pokretanja izvršnog postupka radi naplate”, kaže Tomašević za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u svakom slučaju prije odluke o troškovima tužioci koji zastupaju optužnice bi trebalo da pribave podatke o imovini kriminalca i da ona bude blokirana i prije presude i da služi za naplatu troškova.

“Oni koji zastupaju optužnice trebalo bi da još tokom istrage obezbijede da se od osumnjičenih privremeno oduzme sva moguća imovina kako bi se kasnije mogli platiti troškovi i obeštetiti žrtve njihovih nedjela”, smatra Tomašević.

Stav smo pokušali dobiti i od Okružnog suda u Banjaluci, čije sudsko vijeće je prije nekoliko dana donijelo presudu Mirjaniću, ali odgovor nismo dobili.

U Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske navodi se da, kada sud optuženog proglasi krivim, izreći će u presudi da je dužan da nadoknadi troškove krivičnog postupka. Međutim…

“Sud može osloboditi optuženog dužnosti da nadoknadi u cijelosti ili djelimično troškove krivičnog postupka, ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje optuženog ili lica koja je dužan da izdržava”, navodi se u zakonu.

Related Topics:

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno