Connect with us

Društvo

APSURDNE ODLUKE SUDA “Optuženi odlaze u zatvor, građani PLAĆAJU TROŠKOVE”

Dokazano je, krivi ste, krali ste i šaljemo vas u zatvor. Ne morate platiti troškove suđenja, građani će to umjesto vas.

Tako se mogu tumačiti česti primjeri kada naši sudovi optužene šalju iza rešetaka, gdje će ležati i jesti na teret budžetskih korisnika, a pritom ih, da paradoks bude još veći, oslobađaju i plaćanja troškova sudskog postupka, koji su uglavnom poprilično visoki.

Jedan od skorašnjih dokaza ove tvrdnje stiže iz Zenice, čiji je Opštinski sud objavio presudu kojom je Denis Šišić iz ovog grada osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i tri mjeseca zbog trgovine drogom, a njemu nije naređeno da plati troškove suđenja, iako je on već osuđivan.

“Utvrđena mu je kazna od dvije i po godine te je opozvana uslovna osuda koja mu je izrečena presudom Opštinskog suda u Zenici, pa mu je sud kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci iz opozvane uslovne osude uzeo kao utvrđenu i osudio ga na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i tri mjeseca”, pojasnili su iz Kantonalnog tužilaštva ZDK i dodali da se optuženi oslobađa obaveze da sudu naknadi troškove krivičnog postupka.

Svega nekoliko dana kasnije je u Banjaluci Dario Mirjanić (36), zvani Bljuzgo, iz ovog grada osuđen u Okružnom sudu na tri godine zatvora za pljačku sportske kladionice u naselju Obilićevo, iz koje je, prema presudi, prijeteći šipkom od radnika uzeo 4.400 KM.

Mirjaniću je nakon izricanja presude produžen pritvor, a oslobođen je plaćanja troškova iako je on, prema objavljenim informacijama, poznat i odranije po krivičnim djelima i osuđivan je za ubistvo, nanošenje teških povreda i falsifikovanje novca.

Istina, oba entitetska zakona o krivičnom postupku daju sudovima mogućnost da optužene oslobodi troškova krivičnog postupka, ali novinari, koji godinama prate ovakva suđenja, poručuju da je to apsurdno.

“Apsurdno je da građani moraju plaćati sudske troškove kriminalaca koji su osuđeni na zatvorske kazne. Do sada su bile desetine slučajeva gdje neko ko je osuđen zbog najgorih krivičnih djela bude oslobođen sudskih troškova i da ih onda moraju plaćati građani. Te odluke treba pod hitno promijeniti i naći način da oni to plate”, kaže Goran Obradović, novinar iz Banjaluke.

Osim toga, kako je dodao, sudije treba da se pitaju kako se građani osjećaju kada saznaju “da su platili sudske troškove nekom pedofilu, nasilniku ili nekom kao što je Mirjanić, a koji iza sebe ima veliki broj krivičnih djela”.

Novinar Nebojša Tomašević kaže da odluke sudova da oslobode troškova osuđene za razbojništva, ubistva ili druga teža krivična djela, kao i da to pada na teret građana, djeluju u najmanju ruku nelogično, ali treba gledati širu sliku.

“Građani imaju pravo da se pitaju zašto bi oni plaćali troškove suđenja okorjelim kriminalcima koji su u svojim nedjelima zaradili ogromne pare. Tu su u pravu, ali problem nastaje jer većina tih kriminalaca nema imovinu i na kraju troškovi samo padnu opet na teret budžeta koji pune građani, a budu još povećani za troškove pokretanja izvršnog postupka radi naplate”, kaže Tomašević za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u svakom slučaju prije odluke o troškovima tužioci koji zastupaju optužnice bi trebalo da pribave podatke o imovini kriminalca i da ona bude blokirana i prije presude i da služi za naplatu troškova.

“Oni koji zastupaju optužnice trebalo bi da još tokom istrage obezbijede da se od osumnjičenih privremeno oduzme sva moguća imovina kako bi se kasnije mogli platiti troškovi i obeštetiti žrtve njihovih nedjela”, smatra Tomašević.

Stav smo pokušali dobiti i od Okružnog suda u Banjaluci, čije sudsko vijeće je prije nekoliko dana donijelo presudu Mirjaniću, ali odgovor nismo dobili.

U Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske navodi se da, kada sud optuženog proglasi krivim, izreći će u presudi da je dužan da nadoknadi troškove krivičnog postupka. Međutim…

“Sud može osloboditi optuženog dužnosti da nadoknadi u cijelosti ili djelimično troškove krivičnog postupka, ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje optuženog ili lica koja je dužan da izdržava”, navodi se u zakonu.

Related Topics:

Društvo

ISPOVIJEST PACIJENTA ZARAŽENOG LEPTOSPIROZOM U SARAJEVU: “Temperatura se nije mogla sniziti”

Nekoliko slučajeva leptospiroze prijavljeno je u Sarajevu, preciznije na području opštine Novi Grad, a očekuje se da će se Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo danas zvanično oglasiti o ovoj situaciji.

Jedan od zaraženih pacijenata, čiji je identitet poznat redakciji portala Klix, podijelio je svoje iskustvo. Kako je ispričao, sve je počelo bolovima u stomaku i povišenom temperaturom koja se kretala između 37 i 38,8 stepeni Celzijusa i trajala danima, ne reagujući na uobičajene tablete za snižavanje.

Pacijenti sa simptomima leptospiroze, poput visoke temperature, neobjašnjive slabosti, proljeva i povraćanja, javljaju se ljekarima u Sarajevu posljednjih 15 dana.

Nakon posjete doktorici, pacijentu su propisani antibiotici, a potvrda sa Infektivne klinike Kliničkog centra u Sarajevu ukazala je na bakterijsku infekciju. Temperatura se snizila tek četvrtog dana, dok se zdravstvena situacija normalizovala devetog dana. Pacijent je takođe primijetio stalnu glavobolju kao jedan od simptoma.

Liječenje uključuje antibiotike, a zbog visokih jetrenih enzima, pacijentima se preporučuju i lijekovi za obnovu jetre.

Doktorica Riada Blažević, specijalist urgentne medicine, pojasnila je da su navedeni simptomi karakteristični za leptospirozu i da sve što traje duže od tri dana zahtijeva obavezan odlazak ljekaru.

Kao najbolja preporuka za prevenciju ističe se higijena, ne samo kućnog prostora, već i zatvorenih prostora, kontejnera, te adekvatno čišćenje hrane, voća i povrća.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI KORAK ZA EKOLOŠKO PRAVO: Uništavanje životne sredine može da bude i krivično djelo

Konvencija o zaštiti životne sredine mogla bi da promijeni način na koji se ophodimo prema onima koji zagađuju naše okruženje.

Savjet Evrope napravio je ključni korak ka jačanju zaštite životne sredine: na sastanku Komiteta ministara u Luksemburgu usvojena je prva međunarodna Konvencija o zaštiti životne sredine kroz krivično pravo koja omogućava efikasniju pravnu reakciju na ozbiljne ekološke prestupe, uključujući i one koji prelaze državne granice.

Kako se navodi u saopštenju, ovaj pravno obavezujući ugovor osmišljen je kao odgovor na “trostruku planetarnu krizu” koju čine klimatske promjene, zagađenje i gubitak biodiverziteta.

Konvencija predstavlja temelj nove ere u borbi za očuvanje naše planete kroz krivično pravo i državama nudi snažan pravni okvir za suzbijanje težih krivičnih djela prema životnoj sredini koja su u prošlosti često prolazila nekažnjeno ili nisu bila dovoljno procesuirana.

Samu konvenciju, donijetu konsenzusom, protekle dvije godine razvijali su stručnjaci iz 46 država članica Savjeta Evrope, uz doprinos Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Interpola, ali i civilnog društva.

Kriminalizovan je širok spektar prestupa u životnoj sredini, uključujući nelegalno zagađenje, upravljanje opasnim otpadom, trgovinu nelegalno posječenim drvećem i uništavanje zaštićenog staništa. Ovo omogućava državama da gone počinioce namjernih djela koja su dovela do ekoloških katastrofa u rangu sa ekocidom.

Konvencija takođe uvodi i mehanizam praćenja kako bi se obezbijedila efikasna primjena i odgovornost. Navodi se da uništavanje životne sredine nije samo neuspjeh politike, već može da bude i krivično djelo koje zahtijeva snažne pravne alate i međunarodnu saradnju.

“Ova Konvencija mijenja pravila igre za zaštitu životne sredine. Ona se direktno suočava sa današnjim hitnim ekološkim prijetnjama i koristi snagu krivičnog pravosuđa da brani našu planetu. Konvencija je jedan od stubova naše nove Strategije o životnoj sredini, a zajedno predstavljaju hrabar iskorak, povezujući zaštitu životne sredine sa ljudskim pravima, demokratijom i vladavinom prava”, poručio je generalni sekretar Saveta Evrope Alan Berset.

Komitet ministara usvojio je i novu dugoročnu Strategiju o životnoj sredini, osmišljenu da se rastuća ekološka kriza tretira kroz prizmu ljudskih prava, demokratskog upravljanja i vladavine prava.

Međutim, bez obzira na navedene pomake, eksperti za ekološko pravo smatraju da je Savet Evrope propustio šansu da pravno zaštiti pravo na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu u Evropi.

“Sramotno je da Evropа, 2025. godine, i dalje nije pravno priznala pravo na zdravu životnu sredinu kao osnovno ljudsko pravo”, ocijenio je Sebastijen Dajk, viši pravnik u Centru za međunarodno ekološko pravo (CIEL) za Euronews.

Prema njegovim riječima, Švajcarska i Norveška bile su najglasnije u nepriznavanju prava na životnu sredinu, uprkos sve većim dokazima o razornim posljedicama ekoloških šteta.

Dajk vjeruje da Savjet Evrope mora bez odlaganja da započne pregovore o protokolu za zaštitu ovog prava u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima.

“Ekološko uništenje ima žrtve i dok njihova prava ne budu zaštićena i pravda zadovoljena, civilno društvo neće odustati”, dodao je.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE LETE U NEBO: Voće postalo luksuz, frizerske usluge skuplje nego ikad

Da građani BiH sve teže podnose troškove života, pokazuje podatak da je iznos sindikalne potrošačke korpe za protekli mjesec bio 3.168,90 KM.

Radi se o minimalnim troškovima četveročlane porodice, čije kućne budžete najviše “guta“ hrana. Ta stavka u potrošačkoj korpi je iznosila 1.421,10 KM.

Međutim, koliko su cijene dramatično porasle u posljednjih pet godina pokazuje činjenica da je potrošačka korpa u aprilu 2020. godine iznosila 1.987,72 KM.

Tako su troškovi života za pet godina nabujali za gotovo 1.200 KM. Prije pet godina minimalni troškovi koje je četveročlana porodica izdvajala za hranu iznosili su 917,70 KM ili 503,40 KM manje u odnosu na trenutnu situaciju.

O kakvom skoku cijena hrane je riječ, pokazuju podaci dostupni na stranicama Federalnog ministarstva trgovine prema kojima je, naprimjer, prosječna cijena riže po kilogramu u Sarajevu, trenutno, 5,21 KM, a u Mostaru 6,81 KM.

U istom periodu 2020. godine kilogram riže u Sarajevu je u prosjeku koštao 3,79 KM, a u Mostaru 4,30 KM.

Kilogram hljeba u Mostaru je prije pet godina koštao 2,58 KM, a sada 3,59 KM, a u Sarajevu je ta cijena sada 4,52 KM, što je u odnosu na pet godina prije skuplje za 2,06 KM.

Drastično su porasle cijene mesa pa se tako kilogram junetine bez kosti prije pet godina kretao u rasponu od 11 do 13,50 KM, a sada je ta cijena oko 23 KM!

Kilogram piletine se kreće od 6,50 do 7,50 KM, dok je prije pet godina taj raspon bio između 4,40 i 5,13 KM.

Voće je luksuz

Cijena jaja po komadu je u parilu 2020. godine iznosila 0,25 KM, a sada oko 0,45 KM.

Kilogram maslaca sada je, uglavnom, oko 40 KM, a prije pet godina ta se cijena kretala oko 22 KM.

Litar mlijeka trenutno se kreće po cijeni od oko 2,40 KM, što je za marku više nego pet godina ranije.

Kada je riječ o voću, kako smo pisali, kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom Bosne je dostigao cijenu od 20 KM.

Istina, na hercegovačkim pijacama to voće ima prilično nižu cijenu, i to od trenutnih šest do sedam KM. Međutim, prije pet godina trešnje su prodavane po cijeni od tri do četiri KM po kilogramu.

Šišanje i feniranje

Poskupljenja su se, jasno, prelila i na brojne usluge. Tako je muško šišanje prije pet godina u prosjeku koštalo 6,50 KM, a sada je približno 12 KM.

Pranje kose srednje dužine s feniranjem prije pet godina je koštalo 10 KM, a sada od 12,50 do 20 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno