Društvo
APSURDNE ODLUKE SUDA “Optuženi odlaze u zatvor, građani PLAĆAJU TROŠKOVE”
Dokazano je, krivi ste, krali ste i šaljemo vas u zatvor. Ne morate platiti troškove suđenja, građani će to umjesto vas.
Tako se mogu tumačiti česti primjeri kada naši sudovi optužene šalju iza rešetaka, gdje će ležati i jesti na teret budžetskih korisnika, a pritom ih, da paradoks bude još veći, oslobađaju i plaćanja troškova sudskog postupka, koji su uglavnom poprilično visoki.
Jedan od skorašnjih dokaza ove tvrdnje stiže iz Zenice, čiji je Opštinski sud objavio presudu kojom je Denis Šišić iz ovog grada osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i tri mjeseca zbog trgovine drogom, a njemu nije naređeno da plati troškove suđenja, iako je on već osuđivan.
“Utvrđena mu je kazna od dvije i po godine te je opozvana uslovna osuda koja mu je izrečena presudom Opštinskog suda u Zenici, pa mu je sud kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci iz opozvane uslovne osude uzeo kao utvrđenu i osudio ga na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i tri mjeseca”, pojasnili su iz Kantonalnog tužilaštva ZDK i dodali da se optuženi oslobađa obaveze da sudu naknadi troškove krivičnog postupka.
Svega nekoliko dana kasnije je u Banjaluci Dario Mirjanić (36), zvani Bljuzgo, iz ovog grada osuđen u Okružnom sudu na tri godine zatvora za pljačku sportske kladionice u naselju Obilićevo, iz koje je, prema presudi, prijeteći šipkom od radnika uzeo 4.400 KM.
Mirjaniću je nakon izricanja presude produžen pritvor, a oslobođen je plaćanja troškova iako je on, prema objavljenim informacijama, poznat i odranije po krivičnim djelima i osuđivan je za ubistvo, nanošenje teških povreda i falsifikovanje novca.
Istina, oba entitetska zakona o krivičnom postupku daju sudovima mogućnost da optužene oslobodi troškova krivičnog postupka, ali novinari, koji godinama prate ovakva suđenja, poručuju da je to apsurdno.
“Apsurdno je da građani moraju plaćati sudske troškove kriminalaca koji su osuđeni na zatvorske kazne. Do sada su bile desetine slučajeva gdje neko ko je osuđen zbog najgorih krivičnih djela bude oslobođen sudskih troškova i da ih onda moraju plaćati građani. Te odluke treba pod hitno promijeniti i naći način da oni to plate”, kaže Goran Obradović, novinar iz Banjaluke.
Osim toga, kako je dodao, sudije treba da se pitaju kako se građani osjećaju kada saznaju “da su platili sudske troškove nekom pedofilu, nasilniku ili nekom kao što je Mirjanić, a koji iza sebe ima veliki broj krivičnih djela”.
Novinar Nebojša Tomašević kaže da odluke sudova da oslobode troškova osuđene za razbojništva, ubistva ili druga teža krivična djela, kao i da to pada na teret građana, djeluju u najmanju ruku nelogično, ali treba gledati širu sliku.
“Građani imaju pravo da se pitaju zašto bi oni plaćali troškove suđenja okorjelim kriminalcima koji su u svojim nedjelima zaradili ogromne pare. Tu su u pravu, ali problem nastaje jer većina tih kriminalaca nema imovinu i na kraju troškovi samo padnu opet na teret budžeta koji pune građani, a budu još povećani za troškove pokretanja izvršnog postupka radi naplate”, kaže Tomašević za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, u svakom slučaju prije odluke o troškovima tužioci koji zastupaju optužnice bi trebalo da pribave podatke o imovini kriminalca i da ona bude blokirana i prije presude i da služi za naplatu troškova.
“Oni koji zastupaju optužnice trebalo bi da još tokom istrage obezbijede da se od osumnjičenih privremeno oduzme sva moguća imovina kako bi se kasnije mogli platiti troškovi i obeštetiti žrtve njihovih nedjela”, smatra Tomašević.
Stav smo pokušali dobiti i od Okružnog suda u Banjaluci, čije sudsko vijeće je prije nekoliko dana donijelo presudu Mirjaniću, ali odgovor nismo dobili.
U Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske navodi se da, kada sud optuženog proglasi krivim, izreći će u presudi da je dužan da nadoknadi troškove krivičnog postupka. Međutim…
“Sud može osloboditi optuženog dužnosti da nadoknadi u cijelosti ili djelimično troškove krivičnog postupka, ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje optuženog ili lica koja je dužan da izdržava”, navodi se u zakonu.
Društvo
IDDEEA “Bez 1,58 miliona KM nema tablica ni LIČNIH DOKUMENATA”
Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) traži da joj se iz budžetske rezerve hitno isplati 1,58 miliona maraka kako bi mogla da plati obaveze prema dobavljačima jer će u suprotnom doći do problema u radu.
Iz agencije navode, kako piše portal Capital.ba, da je problem nastao po usvajanju budžeta za ovu godinu gdje im je budžet smanjen za 4,64 miliona KM. – S obzirom na navedeno Agencija neće moći realizovati planirane aktivnosti u skladu sa Zakonom jer neće moći izmiriti obaveze prema dobavljačima koje proizilaze iz zaključenih ugovora – navode oni u svom prijedlogu upućenom Savjetu ministara BiH.
Navode da će sredstva koristiti za ugovorene obaveze za registarske tablice, lične karte, vozačke dozvole i putne isprave.
Podsjećamo, budžet BiH koji je nedavno usvojen iznosi 1,5 milijardi maraka.
Capital.ba
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz kišu, u višim predjelima snijeg
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa povremenom kišom koja će u višim predjelima prelaziti u susnježicu i snijeg.
Poslije podne će doći do novog naoblačenja sa padavinama koje će se sa istoka tokom večeri širiti ka zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena, na udare pojačana bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od nula stepeni, a dnevna od šest do 10, na jugu do 15, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.
Društvo
ŠTA KAŽU GRAĐANI? U potrazi za zlatom u Jezeru buše tokom noći i pod reflektorima
U tišini i pod okriljem noći, ponovo su ovih dana počela geološka istraživanja, odnosno bušenja na području opštine Jezero, koja sprovodi kompanija “Yugo Metals Limited” koja je u potrazi za zlatom na lokalitetu Sinjakovo.
Istakli su ovo za “Nezavisne novine” mještani Jezera, koji su prethodnih dana primijetili bušilicu, te vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke. U neposrednoj blizini naselja, svega 100 metara odatle, navode, sprovode se istražne radnje za buduće rudnike.
Mašine su stigle
I iz “Yugo Metals Limiteda” su na društvenim mrežama najavili da su mašine stigle, te da su završili pripreme za bušenja na lokalitetu Sinjakovo u potrazi za zlatom. Navode da će bušenje trajati do kraja ove godine, kao i da će početni rezultati biti objavljeni 2026. godine.
Šta kažu građani?
Suzana Rajković iz Udruženja građana “Dolina Plive” za “Nezavisne novine” ističe da su oni svakodnevno na terenu i prate sve što se dešava od samog početka, tj. otkad je počelo prokopavanje puta do platoa na kojem se vrši geološko istraživanje.
“Nama, mještanima, nije ni javljeno šta se dešava. Kao i ranije, i ovaj put su to pokušali uraditi sa što manje pompe, no primijetili smo da se put prokopava, proširuje i da se pravi plato. U posljednje vrijeme smo primijetili i vodenu pumpu koja ispumpava vodu iz rijeke Jošavke za rashlađivanje te bušilice”, kaže Rajkovićeva te dodaje da su tako i primijetili da je bušenje počelo.
“S druge strane, bušenja se vrše i tokom noći, pod reflektorima, jer je veoma blizu domaćinstava, svega stotinak metara. Sve to je veoma bučno, uznemirava mještane. A, što se tiče lokalnog rukovodstava, oni su od početka bili zagovornici otvaranje rudnika, jer im to predstavlja mogućnost za razvoj opštine Jezero”, tvrdi ona.
Kopanje zlata
Sada se, kako kaže, radi o kopanju zlata, ali je prema ranijim rješenjima Ministarstva energetike i rudarstva bila riječ o drugim materijalima koji se istražuju.
“No, mi nismo ni imali uvid u to šta oni traže. Ovo je posljednja etapa geoloških istraživanja, jer su oni prethodno već završili 75 odsto planiranih istraživanja. Samo im je to preostalo, a znate da završetak istraživanja vodi ka izdavanju koncesije za otvaranje rudnika, što mi nećemo dozvoliti”, naglašava ona.
Dodaje da su već jedanput uspjeli zaustaviti treću etapu geoloških istraživanja, te da su dobili tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS.
“Određeni period je to bilo stopirano, i evo sad je opet počelo. Odmah ću zatražiti izlazak inspekcije na teren kako bismo provjerili da li se sve radi u skladu sa zakonom”, navela je.
Nataša Mazalica sa programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu navodi da je BiH izuzetno bogata vodnim resursima te se nalazi na četvrtom mjestu u Evropi po količini pitke vode po glavi stanovnika u Evropi.
“Taj resurs ne bi nikako smio da se ugrozi otvaranjem rudnika, a pogotovo u dolini Plive, jer bi bušenjem i eventualnom eksploatacijom okolnih brda došlo do teškog zagađenja vodotoka spiranjem atmosferskim padavinama i neadekvatnim ispuštanjem otpadnih voda. Da bude jasno, ne postoje zeleni i ekološki rudnici i to je terminologija koja se koristi u propagandne svrhe”, ističe Mazalica za “Nezavisne”.
Kako kaže, time se stanovništvo neke regije pokušava ubijediti da rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju krčenje velikih površina šume, kopanje jama iz kojih se izbacuje jalovina te ekstrakcija ruda uz korištenje teških hemikalija nisu štetne po životnu sredinu.
“To je prosto netačno. CZZS stoji uz sve lokalne zajednice koje se bore protiv geoloških istraživanja i otvaranja rudnika iz nekoliko razloga. Ne postoji transparentost u procesima dodjeljivanja koncesija, svjedoci smo da se rudnici otvaraju nekad i bez potrebnih dozvola, a u posao se ide sa potpunom nebrigom o prirodi i ljudima nekog kraja. CZZS je već četiri puta upućivao tužbu nadležnom ministarstvu, jer kompanija koja vrši geološka istraživanja nije bila voljna da javnosti pokaže dokumente od važnosti”, kazala je ona.
Šta kaže načelnica?
Snežana Ružičić, načelnica opštine Jezero, za “Nezavisne” kaže da su obaviješteni da je resorno ministarstvo odobrilo geološka istraživanja koja se vrše na području opština Jezero, Šipovo, Mrkonjić Grad.
“Ja sam od početka organizovala okrugle stolove na temu geoloških istraživanja, a sve s ciljem da dobijemo kompletne informacije od nadležnog ministarstva i kompanije koja vrši ta istraživanja. Više puta smo tražili izlazak inspektora na lice mjesta, koji su ustanovili da nema kršenja pravila po pitanju ekologije. Ja živim ovdje i važno mi je da porodice koje su tu budu zaštićene”, rekla je Ružičićeva.
Podsjetimo, u maju ove godine su Centar za životnu sredinu i Udruženje građana “Dolina Plive” iz Jezera osporili rješenje Ministarstva energetike i rudarstva RS kojim se investitoru “SNK Metali” d.o.o. Bijeljina (sada “Yugo Metals Limited”) odobrava produženje istražnog roka za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala na istražnom prostoru “Jezero”.
Ponovo poništena ekološka dozvola za MHE Jovići na rijeci Plivi
Nova ekološka dozvola koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odobrilo investitoru “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo poništena je odlukom Okružnog suda u Banjaluci na osnovu tužbe Centra za životnu sredinu.
“Podsjećamo da smo i prvu ekološku dozvolu osporili, te očekujemo od nadležnog ministarstva da proces zaključi odbijanjem izdavanja novog rješenja iz svih razloga koje je i Sud prepoznao”, navode iz Centra.
Dodaju da je Sud uvažio primjedbe Centra kada je u pitanju nepostojanje plana remedijacije i rekultivacije za projekat izgradnje elektrane na rijeci Plivi, kao i činjenicu da nije dokazan javni interes za ovaj projekat.
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka2 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti2 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet2 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet1 dan agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet1 dan agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
