Connect with us

Društvo

APSURDNE ODLUKE SUDA “Optuženi odlaze u zatvor, građani PLAĆAJU TROŠKOVE”

Dokazano je, krivi ste, krali ste i šaljemo vas u zatvor. Ne morate platiti troškove suđenja, građani će to umjesto vas.

Tako se mogu tumačiti česti primjeri kada naši sudovi optužene šalju iza rešetaka, gdje će ležati i jesti na teret budžetskih korisnika, a pritom ih, da paradoks bude još veći, oslobađaju i plaćanja troškova sudskog postupka, koji su uglavnom poprilično visoki.

Jedan od skorašnjih dokaza ove tvrdnje stiže iz Zenice, čiji je Opštinski sud objavio presudu kojom je Denis Šišić iz ovog grada osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i tri mjeseca zbog trgovine drogom, a njemu nije naređeno da plati troškove suđenja, iako je on već osuđivan.

“Utvrđena mu je kazna od dvije i po godine te je opozvana uslovna osuda koja mu je izrečena presudom Opštinskog suda u Zenici, pa mu je sud kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci iz opozvane uslovne osude uzeo kao utvrđenu i osudio ga na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine i tri mjeseca”, pojasnili su iz Kantonalnog tužilaštva ZDK i dodali da se optuženi oslobađa obaveze da sudu naknadi troškove krivičnog postupka.

Svega nekoliko dana kasnije je u Banjaluci Dario Mirjanić (36), zvani Bljuzgo, iz ovog grada osuđen u Okružnom sudu na tri godine zatvora za pljačku sportske kladionice u naselju Obilićevo, iz koje je, prema presudi, prijeteći šipkom od radnika uzeo 4.400 KM.

Mirjaniću je nakon izricanja presude produžen pritvor, a oslobođen je plaćanja troškova iako je on, prema objavljenim informacijama, poznat i odranije po krivičnim djelima i osuđivan je za ubistvo, nanošenje teških povreda i falsifikovanje novca.

Istina, oba entitetska zakona o krivičnom postupku daju sudovima mogućnost da optužene oslobodi troškova krivičnog postupka, ali novinari, koji godinama prate ovakva suđenja, poručuju da je to apsurdno.

“Apsurdno je da građani moraju plaćati sudske troškove kriminalaca koji su osuđeni na zatvorske kazne. Do sada su bile desetine slučajeva gdje neko ko je osuđen zbog najgorih krivičnih djela bude oslobođen sudskih troškova i da ih onda moraju plaćati građani. Te odluke treba pod hitno promijeniti i naći način da oni to plate”, kaže Goran Obradović, novinar iz Banjaluke.

Osim toga, kako je dodao, sudije treba da se pitaju kako se građani osjećaju kada saznaju “da su platili sudske troškove nekom pedofilu, nasilniku ili nekom kao što je Mirjanić, a koji iza sebe ima veliki broj krivičnih djela”.

Novinar Nebojša Tomašević kaže da odluke sudova da oslobode troškova osuđene za razbojništva, ubistva ili druga teža krivična djela, kao i da to pada na teret građana, djeluju u najmanju ruku nelogično, ali treba gledati širu sliku.

“Građani imaju pravo da se pitaju zašto bi oni plaćali troškove suđenja okorjelim kriminalcima koji su u svojim nedjelima zaradili ogromne pare. Tu su u pravu, ali problem nastaje jer većina tih kriminalaca nema imovinu i na kraju troškovi samo padnu opet na teret budžeta koji pune građani, a budu još povećani za troškove pokretanja izvršnog postupka radi naplate”, kaže Tomašević za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u svakom slučaju prije odluke o troškovima tužioci koji zastupaju optužnice bi trebalo da pribave podatke o imovini kriminalca i da ona bude blokirana i prije presude i da služi za naplatu troškova.

“Oni koji zastupaju optužnice trebalo bi da još tokom istrage obezbijede da se od osumnjičenih privremeno oduzme sva moguća imovina kako bi se kasnije mogli platiti troškovi i obeštetiti žrtve njihovih nedjela”, smatra Tomašević.

Stav smo pokušali dobiti i od Okružnog suda u Banjaluci, čije sudsko vijeće je prije nekoliko dana donijelo presudu Mirjaniću, ali odgovor nismo dobili.

U Zakonu o krivičnom postupku Republike Srpske navodi se da, kada sud optuženog proglasi krivim, izreći će u presudi da je dužan da nadoknadi troškove krivičnog postupka. Međutim…

“Sud može osloboditi optuženog dužnosti da nadoknadi u cijelosti ili djelimično troškove krivičnog postupka, ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje izdržavanje optuženog ili lica koja je dužan da izdržava”, navodi se u zakonu.

Related Topics:

Društvo

ŠTA ZA NAFTNI SEKTOR BiH znače sankcije NIS-u?

Naftni distributeri u Republici Srpskoj ne očekuju da će doći do značajnog poremećaja na domaćem tržištu naftnih derivata zbog prekida rada Rafinerije u Pančevu, ali ne znaju kako će se to dugoročno odraziti.

– U ovom trenutku problem kod nas će sigurno imati benzinske pumpe NIS-a i Gasproma koje se snabdijevaju gorivom iz Pančeva, dok ostali imaju druge snabdjevače – objašnjava za Fenu direktor „Krajina petrola“ Milovan Bajić. Njegova kompanija ima ugovor s INA-om, dok drugi uvoze naftu posredstvom luka u Pločama i Kopru.

– Ova situacija sa NIS-om u Srbiji je loša za cijeli region. Prije smo imali rafinerije u Sisku, Pančevu, Rijeci, Skoplju, te Brodu. A sada imamo samo Rijeku i nešto malo u Skoplju – navodi Bajić.

On smatra da je teško bilo šta prognozirati u vezi sa tržištem nafte i naftnih derivata, jer su to posljedice poteza velikih, odnosno globalnih igrača u kojima mali često budu kolateralna šteta.

Trenutno je na benzinskim pumpama u RS pojefitinilo gorivo za pet pfeninga po litru, a razlog je pad cijena sirove nafte na svjetskim berzama.

Sjedinjenje Američke Države uvele su sankcije NIS-u, a Rafinerija u Pančevu je prestala s proizvodnjom usljd nedostatka sirovine jer nije dobila američku licencu za rad.

Sankcije koje su Sjedinjene Američke Države uvele rafineriji NIS u Pančevu neće značajno uticati na snabdijevanje gorivom u Bosni i Hercegovini.

To je izjavila je za Fenu savjetnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo, osvrćući se na informaciju da je rafinerija ostala bez sirove nafte za preradu.

Maslo je naglasila kako BiH iz Srbije uvozi oko 20 posto ukupnih količina naftnih derivata, i to isključivo putem Republike Srpske, dok se Federacija BiH dominantno snabdijeva iz pravca Hrvatske, preko rafinerija i distributivnih lanaca koji nisu obuhvaćeni sankcijama.

– To osigurava stabilnost tržišta i kontinuitet isporuke. Sankcije NIS-u neće značajno uticati na tržište goriva u Bosni i Hercegovini, ni na snabdijevanje građana i ekonomije – kazala je Maslo.

Dodala je kako Ministarstvo trgovine kontinuirano prati stanje na domaćem i regionalnom tržištu energenata te, u saradnji sa nadležnim institucijama, poduzima sve potrebne mjere kako bi se osigurala uredna i stabilna opskrba.

– U ovom trenutku nema razloga za zabrinutost, niti očekujemo poremećaje u dostupnosti ili snabdijevanju gorivom na području Federacije BiH – poručila je savjetnica ministra.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

IDDEEA “Bez 1,58 miliona KM nema tablica ni LIČNIH DOKUMENATA”

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) traži da joj se iz budžetske rezerve hitno isplati 1,58 miliona maraka kako bi mogla da plati obaveze prema dobavljačima jer će u suprotnom doći do problema u radu.

Iz agencije navode, kako piše portal Capital.ba, da je problem nastao po usvajanju budžeta za ovu godinu gdje im je budžet smanjen za 4,64 miliona KM. – S obzirom na navedeno Agencija neće moći realizovati planirane aktivnosti u skladu sa Zakonom jer neće moći izmiriti obaveze prema dobavljačima koje proizilaze iz zaključenih ugovora – navode oni u svom prijedlogu upućenom Savjetu ministara BiH.

Navode da će sredstva koristiti za ugovorene obaveze za registarske tablice, lične karte, vozačke dozvole i putne isprave.

Podsjećamo, budžet BiH koji je nedavno usvojen iznosi 1,5 milijardi maraka.

Capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno uz kišu, u višim predjelima snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti oblačno vrijeme sa povremenom kišom koja će u višim predjelima prelaziti u susnježicu i snijeg.

Poslije podne će doći do novog naoblačenja sa padavinama koje će se sa istoka tokom večeri širiti ka zapadu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini umjerena, na udare pojačana bura. Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do pet, na jugu do osam, u višim predjelima od nula stepeni, a dnevna od šest do 10, na jugu do 15, u višim predjelima od četiri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Aktuelno