Connect with us

Svijet

ASANŽOVA POSLJEDNJA BITKA! “Ovo je pitanje života i smrti”

Nakon 13 godina borbe s vlastima i sudskih procesa u Engleskoj, osnivač Vikiliksa, Džulijan Asanž, danas će izaći pred sud u Londonu, što je, kako se smatra, njegova posljednja pravna bitka i prilika da se spriječi ekstradicija u SAD gdje je optužen za špijunažu.
Američko tužilaštvo želi da se Asanžu (52) sudi u Americi ukupno po 18 tačaka u dvije optužnice podignute zbog objavljivanja velikog broja povjerljivih američkih vojnih i diplomatskih dokumenata na Vikiliksu, prenosi Rojters.


Vrhovni sud u Londonu je zakazao dvodnevnu raspravu o tome da li Asanž može od Apelacionog suda da traži da se spriječi njegovo izručenje, međutim ako sud ne dozvoli da žalba ide na apelaciju to znači da bi Asanž mogao da bude izručen SAD.
Njegova supruga Stela je izjavila da je to pitanje života i smrti, jer, kako je rekla, Asanžovo zdravstveno stanje se pogoršalo tokom boravka u zatvoru.

– Svakoga dana koji provede u zatvoru njegov život je u opasnosti. Ako bude izručen Americi, umrijeće izjavila je Stela Asanž.

Vikiliks se proslavio 2010. kada je objavio videosnimak američke vojske kako u napadu helikopterima “Apač” u Bagdadu 2007. ubija desetine ljudi, među kojima i dva novinara “Reutersa”.

Nakon toga objavio je hiljade tajnih povjerljivih dokumenata i diplomatskih izvještaja u kojima SAD kritikuju svjetske vođe, od ruskoga predsjednika Vladimira Putina do članova saudijske kraljevske porodice.
Asanž se u SAD tereti za špijunažu po 17 tačaka, plus za krivično djelo zloupotrebe informacione tehnologije, a ako bude osuđen mogao bi da dobije i do 175 godina zatvora.

Asanž i njegove pristalice ukazuju da ga štiti Prvi amandman američkog ustava koji garantuje slobodu izražavanja i tvrde da je on postupao kao novinar koji je otkrivao pogrešne poteze američke vojske.

Američke vlasti tvrde da su informacije koje su procurile životno ugrozile njihove agente i ukazuju da za takav zločin nema opravdanja.

Brojne pristalice Asanža smatraju herojem borbe protiv establišmenta i novinarom koji je na udaru vlasti zbog razotkrivanja kriminalnih radnji i navodnih ratnih zločina koje su počinili pripadnici američkih službi.

Iako je optužnica protiv Asanža objavljena 2019. godine, njegova sloboda je ograničena više od 10 godina.

Nakon što je sud u Engleskoj odlučio da Asanž mora biti izručen Švedskoj zbog istrage za silovanje koja je pokrenuta u toj zemlji, on je 2012. godine potražio utočište u ambasadi Ekvadora u Londonu i dobio je politički azil.

Ipak, britanska policija ga je uhapsila 2019. godine kada je vlada Ekvadora okončala njegov status azilanta zbog toga što se 2012. nije pojavio na sudskom ročištu.

Iako su optužbe za silovanje u međuvremenu odbačene u Švedskoj, Asanž je ostao u londonskom zatvoru Belmarš dok se odlučuje o njegovoj ekstradiciji Americi.

Sudija u Londonu je blokirao njegov transfer u SAD zbog vjerovatnoće da bi u američkom zatvoru mogao da izvrši samoubistvo, prenosi “Tanjug”.

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno