Connect with us

Društvo

BALKAN UMIRE I EMIGRIRA, dok Njemačka uvozi mladost!

Iseljavanje do sada nije bilo dominantan faktor, već je to bio negativan prirodni priraštaj, kaže Ivan Marinković, demograf s beogradskog Instituta društvenih nauka.

Demografski sunovrat nagovještava iseljavanje iz BiH, Srbije i regiona, a najveći “usisivač” radne snage je Njemačka, koja na taj način uvozi i plodnost.

Oko 6,55 miliona ljudi živi u Srbiji – tako je početkom mjeseca rekao predsjednik Aleksandar Vučić, nagovještavajući da ima prve procjene s novog popisa stanovništva. U pitanju bi bio strahovit pad u odnosu na prošli popis (2011) kada je u Srbiji živjelo 7,18 miliona ljudi. Pa i takav pad je Vučić označio boljim od “očekivanog”, piše DW.

I prije popisa su neki mediji ocijenili da “Srbija umire”. Međutim, kako se ispostavlja, preciznije bi bilo da “Srbija umire i emigrira”.

– Iseljavanje do sada nije bilo dominantan faktor, već je to bio negativan prirodni priraštaj – kaže Ivan Marinković, demograf s beogradskog Instituta društvenih nauka.

– Ali, sada je i iseljavanje alarmantno – dodao je.

Izuzetak Slovenija

Ako spisak potvrdi brojku koju je iznio predsjednik, valja računati da je ljudi ipak još manje, objašnjava Marinković, jer se mnogi po odlasku u inostranstvo ne odjavljuju, a rodbina ih prijavljuje kao da su tu.

– Po osnovu razlike broja umrlih i rođenih, mi smo tokom jedne decenije izgubili oko 470.000 ljudi. Sada bi moglo biti da smo na negativnom migratornom saldu izgubili još 200.000 ili više – kaže Marinković za DW.

Sličan je trend i u susjedstvu, zapravo u čitavoj bivšoj Jugoslaviji i Albaniji – sa izuzetkom Slovenije. Nedavni spisak u Hrvatskoj je pokazao da ta zemlja ima oko 400.000 ljudi manje nego na prošlom brojanju, što je deset odsto stanovništva.

U Bosni i Hercegovini su stvari, čini se, još alarmantnije. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u periodu od jula 2013. do decembra 2021. zemlju je napustilo čak 485.000 osoba.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, BiH je iza Gvajane druga na svijetu po udjelu populacije koji živi u dijaspori (34 posto), dok je Albanija treća (30,7 posto). Moglo bi biti da se Kosovo kotira još više, ali podaci postoje samo za teritorije sa stolicom u UN.

Njemačka kao magnet

Odgovor na pitanje gdje najviše ljudi iz regiona odlazi trbuhom za kruhom odavno je poznat. U pitanju je Njemačka, kao najveća evropska zemlja i najveća ekonomija.

– To nije novost. Historija migracija u Evropi je neprestana. Ljudi idu tamo gdje ima posla i sigurnosti – kaže za DW poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović.

Uprkos nizanju kriza – zaključno sa pandemijom i ratom u Ukrajini – podaci pokazuju da je njemačka glad za radnom snagom neutoljiva, te da je Zapadni Balkan viđen kao jedan od resursa za rješavanje tog problema.

Samo u ovoj godini u Njemačkoj je u prosjeku upražnjeno 853.000 radnih mjesta. Najduže traje dok se pronađe njegovatelj starih lica (239 dana su mjesta upražnjena u prosjeku), teško se nalaze i vodoinstalateri i tehničari za grijanje (224 dana), ljudi u visokogradnji (221) i medicinske sestre (188).

– To je tek početak – pisao je nedjeljnik Špigel u naslovnoj priči ovog ljeta. Samo zbog demografskog razvoja Njemačkoj bi do 2035. godine moglo da nedostaje čak sedam miliona radnika. Tada, naime, i posljednji “bejbibumeri” odlaze u penziju. Lijek je jedino, kako je naveo njemački nedjeljnik, useljavanje po 400.000 ljudi svake godine.

– Njemačka također ima izuzetno staru populaciju, ali zato uvozi veliki broj mladih stanovnika – ukazuje demograf Marinković.

– Ona problem manje rješava populacionom politikom, koja je skupa i teško daje rezultate, a više kroz migracije. To je zarad privrednog napretka, ali se, posredno, uvozi i plodnost – ističe on.

Balkan je uvijek izvor radne snage

Kada su ovog ljeta njemački ugostitelji ponovo počeli da rade punom parom nakon pandemije, nedostajali su im radnici, pa je njihovo udruženje apelovalo na Vladu da hitno dopusti radnoj snazi sa Zapadnog Balkana da dođe.

Slično se desilo i sa aerodromima koji su, poslije talasa otpuštanja tokom lokdauna, hitno tražili ljude – i opet ciljali one iz Turske i sa Zapadnog Balkana.

Štaviše, Zapadni Balkan je jedini region van EU iz kojeg se u Njemačku ljudi mogu doseliti da rade iako nemaju nikakve kvalifikacije. Godišnja kvota iznosi 25.000 nekvalifikovanih radnika, a osmišljena je s početkom izbjegličke krize 2015. kako bi se ljudi iz Srbije, BiH ili Sjeverne Makedonije obeshrabrili da dolaze uludo tražeći azil.

Njemačka je svojevremeno sa Srbijom i BiH (i Tunisom i Filipinima) potpisala sporazum zvan Triple Win o uvozu medicinske radne snage. Bivši demohrišćanski ministar zdravlja Jens Špan 2019. je uvjeravao novinare da Njemačka dovodi medicinske radnike samo iz zemalja sa viškom osoblja i gdje je stanovništvo “posebno mlado”.

To nikako ne važi za pomenute dvije balkanske zemlje, Srbija čak ima jednu od najstarijih populacija na svijetu. Prema prognozama UN, Srbija će se naći u tužnom društvu pet zemalja koje će od danas do 2050. godine izgubiti još petinu stanovnika. Ostale četiri su Bugarska, Ukrajina, Letonija i Litvanija.

Presudan je kvalitet života

Da li je vrbovanje radne snage sa Balkana etički upitno?

– Ne mislim da je kompletna odgovornost na Njemačkoj za to što ljudi napuštaju svoje zemlje – kaže političar Zelenih Mijatović.

Njegova stranka je danas u Vladi i, baš kao i ostale velike stranke, podržava doseljavanje.

– Ljudi napuštaju zemlje jer tamo ne vide perspektivu za sebe i svoje porodice – nastavlja Mijatović.

– Vrijednosti EU su atraktivne – bezbijednost, mir – za ljude sa Balkana, iz Moldavije ili Ukrajine. Zato moramo da jačamo te vrijednosti u regionu – rekao je.

On pak priznaje da se o odlivu mozgova – koji se zatim ulivaju u Njemačku – ne raspravlja u dovoljnoj mjeri.

– Ne u mjeri koja bi odgovarali drami kakva se odvija recimo u BiH. Tamo neki govore o preko sto hiljada ljudi koji su navodno prošle godine napustili zemlju. To bi moglo biti pet posto  stanovništva – dodaje Mijatović.

Upitan o etičnosti vrbovanja radne snage, Ivan Marinković kaže:

– Kapitalizam ionako ne trpi moralisanje. Nijemci su uspješni i to je to – rekao je.

Prema saznanjima demografa, nastavlja naš sagovornik, za promjenu demografskog trenda nije dovoljna populaciona politika – povlastice za majke i mlade porodice, veći dječiji dodaci i tome slično.

– Presudan je opći kvalitet života. Mi ne moramo da živimo kao Nijemci, ali da je makar pristojno. Ovdje su mnogi ljudi naprosto prinuđeni da traže nešto bolje – izjavio je.

Posljednji dostupni podaci kažu da to „bolje“ trenutno u Njemačkoj nalazi blizu 1,5 miliona ljudi iz bivše Jugoslavije – to jest, toliko ih danas živi u Njemačkoj.

Među njima prednjače državljani Hrvatske (427.000), slijede oni iz Srbije i sa Kosova (po 243.000), BiH (211.000), Sjeverne Makedonije (121.000), dok je ljudi iz Albanije (74.000). Tome treba dodati one koji su se odrekli državljanstva, jer je to bio uslov da dobiju njemačko. Takvih u posljednjih deset godina ima 39.000 sa Kosova, 28.000 iz Srbije, skoro 20.000 iz BiH…

Mogu li narodi da nestanu?

Pri tome, sa starenjem i odumiranjem regiona, situacija je bitno drukčija nego recimo 1968. kada je socijalistička Jugoslavija sklopila sporazum o “gastarbajterima” sa Njemačkom. Tada je to još bio izvoz nezaposlenosti iz zemlje koja je imala dovoljno ljudi.

– Danas čak i Srbiji nedostaje radne snage kako bejbibumeri odlaze u penziju – kaže demograf Marinković.

– Tako penzioni fond ulazi u problem jer je osmišljen kao program međugeneracijske solidarnosti – dodaje.

S druge strane, dijaspora doduše šalje devize kući. Ponekad u mjeri koja je veoma bitna za domaću ekonomiju, a mnoge porodice zahvaljujući tome i preživljavaju.

Na pitanje da li balkanske države, uz “bijelu kugu” i toliko iseljavanje, mogu sasvim da nestanu, Marinković kaže:

– Naravno da u jednom trenutku može da se pređe prag kad je biološka obnova stanovništva nemoguća bez masovnog useljavanja. Ali, smjene stanovništva su se uvijek događale kroz historiju – rekao je Marinković.

– Ne treba ići u one žalopojke da će nas ostati za pod jednu šljivu. Neće, ovdje će uvijek živjeti ljudi kao što su uvijek i živjeli, jer ovo je dobar prostor za život – dodaje Marinković.

– E sad, da li će se to zvati Srbija ili nekako drukčije… – zaključio je.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKI HAOS! Poslije paklenih +40 stižu OLUJE, TORNADA i PLJUSKOVI!

Dramatična promjena vremena stiže nakon dugog perioda neuobičajeno visokih temperatura koje su posljednjih sedmica zahvatile veći dio kontinentalne Evrope, piše Severe Weather Europe.

Brojne zemlje i stotine meteoroloških stanica srušile su rekorde najviših temperatura za jun, a ponegdje i za jul. Toplotni talas bio je istorijskih razmjera.

Toplotna kupola, koja je zadržavala izezetno topao vazduh, napokon slabi i očekuje se da će se urušiti prema vikendu, piše SWE. Potaknuta jačanjem anticiklona iznad sjevernog Atlantika, hladna fronta spušta se sa sjevera prema centralnoj Evropi, a početkom sljedeće sedmice očekuju se znatno hladnije vazdušne mase, prenosi Index.hr.

Stiže jako nevrijeme širom Evrope
Time će se stvoriti snažan kontrast u temperaturi i pritisku između nadolazećeg hladnog talasa sa sjevera i slabećeg toplotnog talasa na jugu. Uz pojačane visinske vjetrove (mlaznu struju) koji će potaknuti snažno uzdizanje vazduha, od subote do utorka je moguć široko rasprostranjen razvoj jakog nevremena.

Promjena vremena biće izražena tokom vikenda i početkom sljedeće sedmice zahvaljujući jačanju strujanja vazduha iznad sjevernog Atlantika. To će omogućiti duboko prodiranje hladnog talasa sa sjevera prema centralnoj Evropi i Sredozemlju nakon nedjelje.

Ovo se često događa kada se snažna anticiklona nad Evropom uruši i zamijeni područje niskog pritiska. U takvim slučajevima slijede žestoko nevrijeme i osvježenje.

U ponedjeljak se očekuje snažan Azorski anticiklon uz opsežan sistem niskog pritiska nad sjevernom i centralnom Evropom. Ostaci toplotnog talasa sredinom iduće sedmice premještaće se prema istoku, prema istočnoj Evropi i crnomorskoj regiji.

Velik pad temperatura
Promjena temperature i kontrast između sadašnjih izuzetno visokih vrijednosti i prognoziranih za ponedjeljak i utorak biće izrazito nagli, piše SWE. Dok su temperature juče i danas bile 10–12°C iznad prosjeka, one ćeu utorak biti 6–10°C ispod normale. To znači gotovo 20°C razlike u vrlo kratkom periodu.

Kada se visinska hladna fronta počne premještati prema istoku oko srijede, temperature će se ponovno početi penjati u gornje 20-e i niske 30-e, zahvaljujući povratku toplog vazduha sa jugozapada Evrope.

SWE kaže da su moguća i tornada
Kombinacija jake nestabilnosti i snažnih visinskih vjetrova stvoriće uslove za jake oluje koje bi mogle donijeti sve oblike opasnog vremena – od grada (uključujući i vrlo krupnu), jakog vjetra, obilnih padavina, pa i tornada.

U nedjelju može doći do razvoja žestokog nevremena od Švicarske do Austrije i sjeverne Italije, dok će se u ponedjeljak i utorak snažno uzdizanje vazduha proširiti na Italiju, Sloveniju i sjevernu Hrvatsku.

Ova višednevna epizoda nevremena donijet će i znatne količine oborina u središnju Europu, osobito u području Alpa – od Švicarske i Austrije do sjeverne Italije, Slovenije i sjeverne Hrvatske

Lokalno bi moglo pasti između 100 i 200 mm kiše, posebno ako dođe do razvoja olujnih sustava s uzastopnim ćelijama. Zbog toga postoji povećan rizik od bujičnih poplava i odrona tla. Međutim, količina oborina znatno će varirati jer će oluje, iako raširene, biti lokalizirane.

Raste vjerovatnoća novog toplotnog talasa sredinom jula 2025.
Očekuje se da će ova promjena vremena oslabjeti sredinom sljedećeg tjedna, a globalni modeli zatim predviđaju povratak visokih temperatura u kontinentalnu Europu.

Iako je riječ o prognozi desetak dana unaprijed, trenutačni modeli ukazuju na stvaranje nove toplinske kupole nakon 10. srpnja.

To bi moglo podići temperature ponovno na 35–40°C u mnogim područjima, što potvrđuju i karte koje pokazuju odstupanja od preko 10°C iznad normale za sredinu srpnja.

Još je prerano za procjenu koje će regije biti najpogođenije i koliko će val biti intenzivan.

Nastavi čitati

Društvo

NEKRETNINE LUDILO U EU! Cijene stanova DIVLJAJU, u Mađarskoj skočile 260%! Samo jedna zemlja bilježi pad!

Cijene stambenih nekretnina i stanarina u Evropskoj uniji nastavile su rast i u prvom kvartalu 2025, pokazuju danas objavljeni podaci Evrostata.

Kako se navodi, cijene nekretnina su skočile za 5,7 odsto u poređenju sa istim periodom 2024. godine, dok su stanarine porasle za 3,2 odsto.

U odnosu na posljednji kvartal 2024, cijene kuća porasle su za 1,4 odsto, a stanarine za 0,9 odsto, što ukazuje na nastavak stabilnog rasta tržišta nekretnina širom EU.

Od 2010. godine do danas, cijene kuća u Evropskoj uniji porasle su za ukupno 57,9 odsto, dok su stanarine skočile za 27,8 odsto.

Trajektorija rasta je ipak bila različita – stanarine su bilježile postepen i stabilan rast, dok su cijene stanova pokazale su znatno veće oscilacije – najprije snažan rast od 2015. do 2022. godine, zatim kraći period stagnacije a nakon toga ponovni uzlazni trend od 2024.

Najveći rast cijena stambenih nekretnina u periodu od 2010. do 2025. zabilježen je u Mađarskoj 260 odsto i Estoniji 238 odsto, a cijene su se udvostručile ili više u još devet članica, uključujući Litvaniju, Letoniju, Češku, Portugaliju, Bugarsku, Austriju, Luksemburg, Poljsku i Slovačku.

Italija je jedina zemlja u kojoj su cijene stambenih nekretnina pale u tom periodu i to za četiri odsto, navodi se na veb stranici Evrostata.

Kada je riječ o cijenama zakupa, najveći rast bilježe Estonija 220 odsto, Litvanija 184 odsto, Mađarska 124 odsto i Irska 115 odsto.

Grčka je jedina članica Evropske unije u kojoj su stanarine pale od 2010. godine i to za 11 odsto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Nastavi čitati

Društvo

“NI ZA FRTALJ KIFLE”: Koliko će iznositi uvećani BORAČKI DODATAK u Srpskoj

Borački dodatak u Republici Srpskoj biće povećan u avgustu ove godine, a isplata povećanja uslijediće od septembra.

Ovo je prije nekoliko dana izjavio predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, “hvatajući muštuluk” bivšim borcima Vojske RS. Međutim, on nije želio da otkrije koliko će to povećanje iznositi, odnosno da li će biti 5 odsto, kako je to početkom ove godine najavljivao predsjednik Srpske Milorad Dodik, ili će, možda, biti veće ili manje.

– Pozvaćemo ovih dana sve te socijalne i boračke partnere na razgovor o povećanju boračkog dodatka od avgusta mjeseca sa isplatom u septembru. Bilo bi neozbiljno da licitiram koliko će to iznositi, jer onda ne bi ni trebalo da se sastajemo – rekao je Višković.

Ako se ispuni najava predsjednika Srpske i lidera SNSD Milorada Dodika, koji je borcima obećao povećanje mjesečnog dodatka za 5 odsto, to bi, praktično, značilo da će na postojeće 3 KM, koliko iznosi borački dodatak po mjesecu učešća u zoni borbenih dejstava, ratni veterani VRS dobiti dodatnih 15 feninga.

“Velikodušno” obećanje predsjednika Srpske, koji je bivšim borcima najavio povećanje prihoda od kojeg neće moći da kupe ni “frtalj kifle”, tada je, očekivano, izazvalo ogorčenje u najvećem dijelu boračke populacije. Međutim, ne i kod svih “zastupnika” boračkih prava.

Udruženje građana “Veterani Republike Srpske”, koje predvodi Duško Vukotić, zahvalilo je premijeru Radovanu Viškoviću što je, kako se navodi u njihovom saopštenju, javno istakao zalaganje ovog udruženja za povećanje boračkog dodatka, kao i za reviziju Registra boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata putem instituta boračke legitimacije.

Iz ovog udruženja, takođe, ogradili su se od “sve češće zloupotrebe njegovog naziva” od, kako su naveli, nekih “neodgovornih pojedinaca koji istupaju u dnevnopolitičke svrhe, a predstavljaju se kao veterani”.

Potpredsjednik Udruženja “Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS”, Nedeljko Klincov, za Srpskainfo kaže da se iz najave premijera Viškovića o povećanju boračkog dodatka “teško može razabrati šta će se desiti”.

– Milorad Dodik je najavio povećanje boračkog dodatka za 5 odsto, što je mizerno i podcjenjivački. Moguće je da sada Vlada Srpske želi da ispravi tu Dodikovu izjavu i da daju više. Međutim, koliko znam, Ustavni sud ranije je donio odluku da Vlada RS ne može određivati visinu boračkog dodatka – podsjeća Klincov.

Dodaje da u njegovom udruženju posjeduju informacije da je formirana Radna grupa za izradu novog Zakona o pravima boraca, ali da se u njoj, prema njegovim riječima, nalaze samo “odabrana” boračka uduženja.

– Pravno gledano, sva udruženja su registrovana na republičkom nivou, pa tako i naše Udruženje “Veterana odbrambeno-otadžbinskog rata RS”. Međutim, nismo dobili bilo kakav poziv da učestvujemo u aktivnostima te radne grupe – kaže Klincov.

On, takođe, tvrdi da je Vlada za taj posao “svjesno odabrala samo poslušne organizacije i udruženja” s kojima, kako navodi, može lakše da manipuliše.

Što se tiče poruka iz Udruženja “Veterani RS”, gdje se tvrdi da se “neodgovorni pojedinci predstavljaju kao veterani”, Klincov smatra da se te prozivke direktno odnose na “Veterane odbrambeno-otadžbinskog rata RS”.

– Što se tiče priče da smo “lažni veterani”, neka Duško Vukotić javno kaže koliko odbora ima njegovo udruženje u Republici Srpskoj? Radimo svoj posao i ne obaziremo se na njihov rad. Vukotićev je problem to što je postao miljenik vlasti i što je borce prodao za lični interes. Dobro se sjećamo šta je prije desetak godina pričao na protestima u Parku Mladen Stojanović, a onda je odjednom promijenio ploču – kaže Klincov.

Nastavi čitati

Aktuelno