Connect with us

Društvo

BALKAN UMIRE I EMIGRIRA, dok Njemačka uvozi mladost!

Iseljavanje do sada nije bilo dominantan faktor, već je to bio negativan prirodni priraštaj, kaže Ivan Marinković, demograf s beogradskog Instituta društvenih nauka.

Demografski sunovrat nagovještava iseljavanje iz BiH, Srbije i regiona, a najveći “usisivač” radne snage je Njemačka, koja na taj način uvozi i plodnost.

Oko 6,55 miliona ljudi živi u Srbiji – tako je početkom mjeseca rekao predsjednik Aleksandar Vučić, nagovještavajući da ima prve procjene s novog popisa stanovništva. U pitanju bi bio strahovit pad u odnosu na prošli popis (2011) kada je u Srbiji živjelo 7,18 miliona ljudi. Pa i takav pad je Vučić označio boljim od “očekivanog”, piše DW.

I prije popisa su neki mediji ocijenili da “Srbija umire”. Međutim, kako se ispostavlja, preciznije bi bilo da “Srbija umire i emigrira”.

– Iseljavanje do sada nije bilo dominantan faktor, već je to bio negativan prirodni priraštaj – kaže Ivan Marinković, demograf s beogradskog Instituta društvenih nauka.

– Ali, sada je i iseljavanje alarmantno – dodao je.

Izuzetak Slovenija

Ako spisak potvrdi brojku koju je iznio predsjednik, valja računati da je ljudi ipak još manje, objašnjava Marinković, jer se mnogi po odlasku u inostranstvo ne odjavljuju, a rodbina ih prijavljuje kao da su tu.

– Po osnovu razlike broja umrlih i rođenih, mi smo tokom jedne decenije izgubili oko 470.000 ljudi. Sada bi moglo biti da smo na negativnom migratornom saldu izgubili još 200.000 ili više – kaže Marinković za DW.

Sličan je trend i u susjedstvu, zapravo u čitavoj bivšoj Jugoslaviji i Albaniji – sa izuzetkom Slovenije. Nedavni spisak u Hrvatskoj je pokazao da ta zemlja ima oko 400.000 ljudi manje nego na prošlom brojanju, što je deset odsto stanovništva.

U Bosni i Hercegovini su stvari, čini se, još alarmantnije. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, u periodu od jula 2013. do decembra 2021. zemlju je napustilo čak 485.000 osoba.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, BiH je iza Gvajane druga na svijetu po udjelu populacije koji živi u dijaspori (34 posto), dok je Albanija treća (30,7 posto). Moglo bi biti da se Kosovo kotira još više, ali podaci postoje samo za teritorije sa stolicom u UN.

Njemačka kao magnet

Odgovor na pitanje gdje najviše ljudi iz regiona odlazi trbuhom za kruhom odavno je poznat. U pitanju je Njemačka, kao najveća evropska zemlja i najveća ekonomija.

– To nije novost. Historija migracija u Evropi je neprestana. Ljudi idu tamo gdje ima posla i sigurnosti – kaže za DW poslanik njemačkih Zelenih Boris Mijatović.

Uprkos nizanju kriza – zaključno sa pandemijom i ratom u Ukrajini – podaci pokazuju da je njemačka glad za radnom snagom neutoljiva, te da je Zapadni Balkan viđen kao jedan od resursa za rješavanje tog problema.

Samo u ovoj godini u Njemačkoj je u prosjeku upražnjeno 853.000 radnih mjesta. Najduže traje dok se pronađe njegovatelj starih lica (239 dana su mjesta upražnjena u prosjeku), teško se nalaze i vodoinstalateri i tehničari za grijanje (224 dana), ljudi u visokogradnji (221) i medicinske sestre (188).

– To je tek početak – pisao je nedjeljnik Špigel u naslovnoj priči ovog ljeta. Samo zbog demografskog razvoja Njemačkoj bi do 2035. godine moglo da nedostaje čak sedam miliona radnika. Tada, naime, i posljednji “bejbibumeri” odlaze u penziju. Lijek je jedino, kako je naveo njemački nedjeljnik, useljavanje po 400.000 ljudi svake godine.

– Njemačka također ima izuzetno staru populaciju, ali zato uvozi veliki broj mladih stanovnika – ukazuje demograf Marinković.

– Ona problem manje rješava populacionom politikom, koja je skupa i teško daje rezultate, a više kroz migracije. To je zarad privrednog napretka, ali se, posredno, uvozi i plodnost – ističe on.

Balkan je uvijek izvor radne snage

Kada su ovog ljeta njemački ugostitelji ponovo počeli da rade punom parom nakon pandemije, nedostajali su im radnici, pa je njihovo udruženje apelovalo na Vladu da hitno dopusti radnoj snazi sa Zapadnog Balkana da dođe.

Slično se desilo i sa aerodromima koji su, poslije talasa otpuštanja tokom lokdauna, hitno tražili ljude – i opet ciljali one iz Turske i sa Zapadnog Balkana.

Štaviše, Zapadni Balkan je jedini region van EU iz kojeg se u Njemačku ljudi mogu doseliti da rade iako nemaju nikakve kvalifikacije. Godišnja kvota iznosi 25.000 nekvalifikovanih radnika, a osmišljena je s početkom izbjegličke krize 2015. kako bi se ljudi iz Srbije, BiH ili Sjeverne Makedonije obeshrabrili da dolaze uludo tražeći azil.

Njemačka je svojevremeno sa Srbijom i BiH (i Tunisom i Filipinima) potpisala sporazum zvan Triple Win o uvozu medicinske radne snage. Bivši demohrišćanski ministar zdravlja Jens Špan 2019. je uvjeravao novinare da Njemačka dovodi medicinske radnike samo iz zemalja sa viškom osoblja i gdje je stanovništvo “posebno mlado”.

To nikako ne važi za pomenute dvije balkanske zemlje, Srbija čak ima jednu od najstarijih populacija na svijetu. Prema prognozama UN, Srbija će se naći u tužnom društvu pet zemalja koje će od danas do 2050. godine izgubiti još petinu stanovnika. Ostale četiri su Bugarska, Ukrajina, Letonija i Litvanija.

Presudan je kvalitet života

Da li je vrbovanje radne snage sa Balkana etički upitno?

– Ne mislim da je kompletna odgovornost na Njemačkoj za to što ljudi napuštaju svoje zemlje – kaže političar Zelenih Mijatović.

Njegova stranka je danas u Vladi i, baš kao i ostale velike stranke, podržava doseljavanje.

– Ljudi napuštaju zemlje jer tamo ne vide perspektivu za sebe i svoje porodice – nastavlja Mijatović.

– Vrijednosti EU su atraktivne – bezbijednost, mir – za ljude sa Balkana, iz Moldavije ili Ukrajine. Zato moramo da jačamo te vrijednosti u regionu – rekao je.

On pak priznaje da se o odlivu mozgova – koji se zatim ulivaju u Njemačku – ne raspravlja u dovoljnoj mjeri.

– Ne u mjeri koja bi odgovarali drami kakva se odvija recimo u BiH. Tamo neki govore o preko sto hiljada ljudi koji su navodno prošle godine napustili zemlju. To bi moglo biti pet posto  stanovništva – dodaje Mijatović.

Upitan o etičnosti vrbovanja radne snage, Ivan Marinković kaže:

– Kapitalizam ionako ne trpi moralisanje. Nijemci su uspješni i to je to – rekao je.

Prema saznanjima demografa, nastavlja naš sagovornik, za promjenu demografskog trenda nije dovoljna populaciona politika – povlastice za majke i mlade porodice, veći dječiji dodaci i tome slično.

– Presudan je opći kvalitet života. Mi ne moramo da živimo kao Nijemci, ali da je makar pristojno. Ovdje su mnogi ljudi naprosto prinuđeni da traže nešto bolje – izjavio je.

Posljednji dostupni podaci kažu da to „bolje“ trenutno u Njemačkoj nalazi blizu 1,5 miliona ljudi iz bivše Jugoslavije – to jest, toliko ih danas živi u Njemačkoj.

Među njima prednjače državljani Hrvatske (427.000), slijede oni iz Srbije i sa Kosova (po 243.000), BiH (211.000), Sjeverne Makedonije (121.000), dok je ljudi iz Albanije (74.000). Tome treba dodati one koji su se odrekli državljanstva, jer je to bio uslov da dobiju njemačko. Takvih u posljednjih deset godina ima 39.000 sa Kosova, 28.000 iz Srbije, skoro 20.000 iz BiH…

Mogu li narodi da nestanu?

Pri tome, sa starenjem i odumiranjem regiona, situacija je bitno drukčija nego recimo 1968. kada je socijalistička Jugoslavija sklopila sporazum o “gastarbajterima” sa Njemačkom. Tada je to još bio izvoz nezaposlenosti iz zemlje koja je imala dovoljno ljudi.

– Danas čak i Srbiji nedostaje radne snage kako bejbibumeri odlaze u penziju – kaže demograf Marinković.

– Tako penzioni fond ulazi u problem jer je osmišljen kao program međugeneracijske solidarnosti – dodaje.

S druge strane, dijaspora doduše šalje devize kući. Ponekad u mjeri koja je veoma bitna za domaću ekonomiju, a mnoge porodice zahvaljujući tome i preživljavaju.

Na pitanje da li balkanske države, uz “bijelu kugu” i toliko iseljavanje, mogu sasvim da nestanu, Marinković kaže:

– Naravno da u jednom trenutku može da se pređe prag kad je biološka obnova stanovništva nemoguća bez masovnog useljavanja. Ali, smjene stanovništva su se uvijek događale kroz historiju – rekao je Marinković.

– Ne treba ići u one žalopojke da će nas ostati za pod jednu šljivu. Neće, ovdje će uvijek živjeti ljudi kao što su uvijek i živjeli, jer ovo je dobar prostor za život – dodaje Marinković.

– E sad, da li će se to zvati Srbija ili nekako drukčije… – zaključio je.

Related Topics:

Društvo

VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.

Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.

Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NAJVEĆI PROBLEM TURIZMA U FOČI Pliva u turistima, ali ne i u prijavljenim gostima!

Suzbijanje poslovanja u sivoj zoni, prijavljivanje turista i ispunjavanje svih zakonskih obaveza rafting kampova, te popravka izuzetno loših puteva koji vode do turističkih destinacija, najvažnija su pitanja o kojima je danas bilo riječi u Foči na sastanku ministra trgovine i turizma Denisa Šulića sa turističkim radnicima.

Prema podacima opštinske Turističke organizacije, Foču godišnje posjeti više od 100.000 turista, a najveći broj dolazi zbog raftinga na Tari i Drini, dok je broj prijavljenih gostiju tek nešto veći od 20.000.

“Statistički podaci su poražavajući, zato što nisu u skladu sa stvarnim stanjem, a u interesu svih nas je da radimo na tome da budemo vidljiviji kada je u pitanju statistika”, rekla je direktor Turističke organizacije Foča Spomenka Popadić.

Ministar Šulić istakao je da je rafting jedna od najvažnijih ljetnih atrakcija u Republici Srpskoj, te da je cilj Ministarstva da se iz godine u godinu podiže nivo usluga i kapacitet smještaja.

On je naveo da su sastanke sa davaocima turističkih usluga i pokrenuli radi suzbijanja sive ekonomije.

“Imamo blagi iskorak u odnosu na prethodnu godinu, ali je to daleko od onog stanja koje je realno na terenu. Sa nama su ovdje i predstavnici inspekcijskih organa koji će sa ljudima koji imaju rafting centre proći sve one stvari koje je potrebno da ispune da bi poslovali u legalnim tokovima”, naveo je Šulić.

On je najavio da će od rafting sezone 2026. godine svaki rafting centar biti obavezan da bude dio centralno-informacionog sistema, čiju je realizaciju Ministarstvo pokrenulo ove godine.

“Bez dolaska u rafting centar moći ćemo vidjeti koliko ima prijavljenih gostiju i na osnovu toga ćemo inspekcijske organe usmjeravati prema onima koji nelegalno rade”, rekao je Šulić novinarima.

On je pojasnio da je u martu završen tender i izabran izvođač radova koji ima rok od 365 dana da završi centralni-informacioni sistem.

“U posljednjem kvartalu ove godine imaćemo testnu fazu, a već krajem prvog kvartala sljedeće godine u potpunosti implementiran centralni-informacioni sistem”, dodao je Šulić.

Predsjednik Udruženja raftera Foča Zdravko Matović kaže da je od 36 rafting kampova 20 učlanjeno.

Priznaje da se uplaćuju manje boravišne takse u odnosu na broj gostiju koji je prošao kroz rafting kampove, ali i kroz Nacionalni park, hotele, motele i stanove za iznajmljivanje.

Pomak je napravljen, tvrdi Matović, pa je u prethodnoj godini uplaćeno 47.000 KM boravišne taksu u odnosu na 17.000 KM iz 2023. godine.

Iznio je i podatak da 16 kampova nije uplatilo nijednu KM boravišne takse, koja je do ove godine koštala 1,50 KM, a od ove godine je povećana na 2,50 KM.

Rafteri su na sastanku upoznali ministra Šulića da je vožnja putem kroz kanjon Tare veliki rizik i da se jedva odvija.

Načelnik Foče Milan Vukadinović kaže da su put uz Taru, struja, interenet, voda, ključni problemi koji koče razvoj turizma.

“Imamo najave iz Vlade da će biti riješena strateški bitna putna komunikacija Foča-Šćepan Polje, ali isto tako želimo da istaknemo da je neophodno da se uvedu legalni tokovi, prije svega naplata boravišne takse. Insistiraćemo da imamo mnogo veći broj prijavljenih gostiju, da stanemo rame uz rame sa velikim centrima”, rekao je Vukadinović.

Time će Foča, dodao je, pokazati da zavređuje mnogo veću pažnju u rješavanju putne i druge infrastrukture.

Vukadinović je dodao da će opština incirati izdvajanje Parka prirode “Tara” iz okrilja “Šuma Srpske” i njegovo zaživaljavanje kao javne ustanove koja bi kontrolisala rafting turizam.

Nastavi čitati

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Aktuelno