Connect with us

Društvo

Banjalučanin završio fakultet u pedesetoj godini, išao na predavanje sa sinom

Želja za fakultetskom diplomom Branimira Džajića (50) bila je jača od rata i drugih životnih prekretnica koje su ga omele da u mladosti ostvari taj san. Na studije se odlučio u poznim godinama, a zahvaljujući zrelosti i iskustvu, koji su mu bili najveći saveznik za upijanje znanja, okitio se titulom najboljeg studenta banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta.

Da za učenje i lično napredovanje nikad nije kasno primjer je ovaj Banjalučanin koji je tokom životnog puta prešao mnoge stepenice. Nakon što se ostvario u ulozi vojnika, radnika, supruga, oca, na red je došla i fakultetska diploma. Kao redovan student na Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, smjer Animalna proizvodnja, upisao se 2018. godine, a krajem decembra prošle godine diplomirao s prosjekom ocjena 8,35, što je ujedno bio i najviši prosjek među studentima koji su upisani iste godine kad i on.

“Kada sam završio srednju školu, veterinarski tehničar, upisao sam Poljoprivredni fakultet u Sarajevu 1991. godine, ali sam odmah upućen na služenje vojnog roka koji je u tadašnjoj Jugoslaviji bio obavezan. Utom je počeo rat i iz vojske sam otišao u rov gdje sam proveo četiri godine, tako da studije u Sarajevu nisam imao prilike nastaviti”, prisjeća se Džajić.

Kada je u oktobru 1992. godine počeo s radom Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, on je bio među prvom generacijom upisanih studenata, ali ratna dešavanja nisu mu omogućila nastavak školovanja.

“Na Veterinarskom institutu ‘Dr Vaso Butozan’ zaposlio sam se 1996. godine, gdje i danas radim, a život je nastavio svojim uobičajenim tokom. Oženio sam se, dobio troje djece, a fakultet i učenje potpuno zaboravio. Ipak, prije četiri godine na kumovu inicijativu odlučio sam da ponovo sjednem u studentsku klupu”, priča Džajić za “Glas Srpske”.

Uporedo s poslovnim i porodičnim obavezama, obavljao je i one na fakultetu. Iako priznaje da je bilo teško fizički sve uskladiti na predavanjima je bio redovan i svaki slobodan minut koristio za učenje.

“U početku sam mislio da je nemoguće da dođem do cilja, ali materija me je veoma zainteresovala jer je usko vezana za posao koji radim, pa je sve išlo glatko do te mjere da sam u oktobru ove godine upisao i master studije. U moru svakodnevnih aktivnosti, učenje je za mene bilo opuštajuće, a imao sam i podršku djece i supruge koja me je često znala poštedjeti obaveza kako bih mogao da učim”, zahvalan je Džajić koji kaže da su mnogo razumijevanja pokazale i njegove radne kolege.

Navodi da posao, koji je mahom vezan za teren, nikada nije zapostavio te da je često radio i vikendom.

Džajić priča da je imao i izuzetan odnos s profesorima i mladim kolegama, s kojima se na početku studija, dok se nisu bolje upoznali, znao našaliti da je on profesor što je u prepričavanjima izazivalo smijeh.

“Svima je bilo čudno otkud u tim godinama da se odlučim studirati, ali veoma brzo to je prestalo biti atrakcija. Tokom druženja s daleko mlađim kolegama više je meni bilo neprijatno, mislio sam možda smetam i kvarim njihovu mladalačku priču. Jedno vrijeme sam sa sinom išao na predavanja jer je i on studirao na Poljoprivrednom fakultetu”, kazuje on.

Sada kada je sve iza njega, Džajić smatra, da ga je do uspjeha pored njegove snage i volje bodrila i božija ruka.

“Prvi ispit, genetika, bio je presudan, nastaviti ili odustati. Položio sam ga sedmicom i onda lagano hvatao ritam u učenju pa su ocjene bile sve veće i veće. Otežavajuća okolnost bila je brzina upijanja znanja, koja je kod mlađih bolja, tako da sam morao više zapeti ali zrelost i iskustvo bili su na mojoj strani”, završava svoju priču Džajić, koji bi volio da ima poljoprivredno imanje jer se, kako kaže, od tog posla može veoma lijepo i slobodno živjeti.

Zlatna značka
Na nedavno održanoj svečanosti, povodom 47 godina rada Univerziteta u Banjaluci, Branimir Džajić nagrađen je zlatnom značkom.

“Kada su me nazvali iz rektorata i rekli da će mi dodijeliti značku, nisam bio svjestan da je to medaljon za uspjeh. Djeca, supruga, ja svi smo ponosni i pomalo nesvjesni da se to sve izdešavalo”, kazuje Džajić.

Izvor: nezavisne

Related Topics:

Društvo

SPAS ZA TEŠKE BOLESNIKE! Kanabis uskoro legalan za onkološke pacijente u BiH!

Godinama unazad bilo je riječi o tome da se kanabis počne primjenjivati u medicinske svrhe u BiH, a ova je tema ponovo došla na dnevni red. Sada je Ministarstvo civilnih poslova BiH predložilo izmjene zakona kojim bi se kanabis premjestio iz tablice zabranjenih tvari i biljaka u tablicu tvari i biljaka pod strogim nadzorom.

Inače, objavljen je Prijedlog odluke o izmjeni Liste opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora, čime je započet postupak javnog savjetovanja sa zainteresovanom javnošću i otvorena prilika građanima, stručnjacima i institucijama da daju svoje prijedloge i komentare.

Ministarstvo

“Režim strogog nadzora podrazumijeva da proizvodnja, promet i posjedovanje kanabisa ostaju pod strogim zakonskim i regulatornim mjerama – kanabis se može izdavati isključivo u obliku farmaceutskog pripravka, i to samo na temelju ljekarskog recepta. Među supstancama koje su trenutno obuhvaćene režimom strogog nadzora nalaze se i kokain, fentanil, ketamin i druge tvari”, navode iz Ministarstva.

Navode da je u decembru 2020. godine Komisija Ujedinjenih nacija za opojne droge, u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, uklonila kanabis s međunarodnog popisa supstanci koje se smatraju posebno opasnima. U skladu s međunarodnim konvencijama o kontroli opojnih droga, čija je potpisnica i BiH, države su pozvane da usklade svoje zakonodavstvo s izmijenjenim statusom kanabisa.

Hrvatska

Kod komšija, odnosno u Hrvatskoj, lijekove koji sadrže aktivne tvari iz kanabisa doktori mogu propisati pacijentima za ublažavanje tegoba kod multiple skleroze, karcinoma, AIDS-a i epilepsije.

“Iako je upotreba kanabisa u medicinske svrhe trenutno zabranjena u BiH, pripravci koji sadrže kanabinoide već su prisutni na tržištu, često dostupni putem neslužbenih kanala prodaje. Ti se proizvodi prodaju po visokim cijenama, bez ikakvog nadzora kvaliteta, standardizacije sastava ili garancije o sigurnosti njihove primjene”, navode iz resornog ministarstva.

Zdenka Gojković

Zdenka Gojković, nacionalni koordinator za maligna oboljenja pri Ministarstvu zdravlja RS, za “Nezavisne” kaže da je ona praktično bila neko ko je pokrenuo cijelu tu priču još početkom 2017. godine, kad je bila poslanica u Narodnoj skupštini RS.

Ističe da je pozitivno što se sada ponovo govori o tome nakon toliko godina.

“Krajem 2017. godine je u Ministarstvu civilnih poslova bio sastanak i tada je komisija dala pozitivno mišljenje da se kanabis premjesti iz tablice jedan u tablicu dva, gdje je dozvoljena upotreba kanabisa samo u medicinske svrhe”, pojašnjava Gojkovićeva.

Kako kaže, onkološki pacijenti se hvataju za slamku, te koriste kanabis bez obzira na to što on nije u drugoj tablici.

“Ti pacijenti su se snalazili i uzimali kanabis, i to najčešće zbog teškog kancerskog bola koji terapijom koju imamo ne uspijemo potpuno stopirati, a zatim i kod nepodnošenja ili vrlo teškog podnošenja hemoterapija, i pored toga što im damo svu našu premedikaciju, da bismo spriječili neželjena efekte. Iz iskustava tih pacijenata saznajemo da to ima efekta, tako da su to sigurno dvije indikacije kod onkoloških pacijenata kod kojih bi se mogao koristiti kanabis”, zaključuje Gojkovićeva.

21 zemlja u EU regulisala upotrebu kanabisa

U Evropskoj uniji 21 zemlja regulisala je upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, i to Austrija, Belgija, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka te Irska.

Osim njih, tu su i Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija i Španija.

Nastavi čitati

Društvo

SRAMOTNO I NEPROFESIONALNO PONAŠANJE: Specijalci MUP-a Kantona Sarajevo pozirali sa sramnom zastavom! (FOTO)

Pripadnici Specijalne policijske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo pokazali su neprofesionalnost na svjetskom takmičenju specijalnih jedinica koje se održava na Floridi. Naime, specijalna jedinica MUP-a Kantona Sarajevo se na takmičenju predstavila sa sramnom zastavom koja na sebi sadrži simbole Handžar divizije, tačnije kombinacije oznaka svih Handžar divizija.

Handžar divizija isticala se u masakriranju ranjenih i zarobljenih partizana i Srba te zastavi sa takvim simbolima nije mjesto ni na jednom takmičenju. Oznake Handžar divizije
Ovakav postupak se sasvim opravdano može nazvati provokacijom specijalne jedinice MUP-a Kantona Sarajevo. Federalni mediji su sa ponosom objavili vijest kako su specijalci „osvojili drugo mjesto na svjetskom takmičenju u Americi“ uz fotografiju sramne zastave. Ali, nakon osuda javnosti, fotografije sa zastavom su ubrzo uklonjene.


Istina je i da su zapravo osvojili 13. mjesto, a drugi bili samo u jednoj disciplini.

Bilo je i onih koji su fotografije sramne zastave sa oduševljenjem dijelili po društvenim mrežama ponoseći se ovako sramnim činom. Sramno i sramotno je da ovakva zastava bude simbol kojim se specijalci MUP-a Kantona Sarajevo predstavljaju na takmičenjima u drugim zemljama.

Još jednom se pokazalo kakve poruke BiH šalje u svijet, zbog čega, sigurno, ne bi trebali da se ponose.
Novosti.ba

Nastavi čitati

Društvo

ZANIMA VAS KOLIKE SU PLATE U EU! Evo detaljnih brojki

Već decenijama mnogo mladih ljudi sa prostora Balkana napušta svoje domovine “trbuhom za kruhom”, tražeći bolje plate i sigurniju budućnost u zemljama poput Nemačke, Švedske, Austrije, ili onih na dalekim kontinentima. Privučeni mogućnošću viših primanja i uređenijeg sistema rada, brojni radnici, posebno mlađe generacije, odlučili su da započnu novi život u inostranstvu. U poslednje vreme sve se češće govori o tome da ekonomske krize i inflacija sve snažnije pogađaju i one države koje su, posebno za ljude sa Balkana, donedavno bile simbol stabilnosti i prosperiteta.

Jedan Hrvat je na društvenoj mreži Redit objavio nekoliko oglasa za poslove u zemljama poput Nemačke, Švajcarske, Danske, Holandije i Irske, kako bi se ljudi iz prve ruke uverili kolike su plate za određena zanimanja. – Za sve one koji razmišljaju o preseljenju iz Hrvatske. Malo sam istraživao po internetu, pa evo nekih oglasa – napisao je.

Pažnju su posebno privukli oglasi za posao medicinska sestra/tehničar u Švajcarskoj, gde je navedena plata od 5.500 do 7.000 evra. U drugom oglasu za isto radno mesto istaknuta je plata od 6.500 do 8.500 evra.

Za posao fizioterapeuta je ponuđena plata od 5.000 do 7.000 evra.

Plata dostavljača paketa za Amazon u Nemačkoj iznosi između 2.100 i 2.300 evra, dok skladištar u mestu Uberlingen zarađuje 2.100 evra uz rad od 40 sati nedeljno u dve smene, a nudi se i besplatan smeštaj u dvokrevetnoj sobi.

Plata električara u Danskoj do 5.500 evra

U jednom od oglasa navedeno je da se u Nemačkoj hitno traže automehaničari. Znanje jezika nije uslov, a plata je 3.000 evra. Reč je o gradu Furt, blizu Nirnberga. Kao prednosti se navode isplate prekovremenih sati i novčane nagrade za redovno dolazak na posao. U Holandiji traže radnike u PVC i ALU industriji sa platom od 2.400 do 2.600 evra. Nešto bliže Hrvatskoj, u Ljubljani, radnicima u proizvodnji nude 1.450 evra uz rad u četiri smene i regres.

Ko je električar i želi da radi u Danskoj mogao bi dobro da zaradi, jer je u oglasu za posao u okolini Kopenhagena navedena plata od 3.500 do 5.500 evra. Industrijski bravar u Belgiji može da zaradi 16 evra po satu, kao i konobarica u Irskoj, uz plaćen smeštaj. Plata vozača C kategorije u Irskoj, prema ovom oglasu, iznosi od 3.700 do 4.400 evra.

(Telegraf)

Nastavi čitati

Aktuelno