Društvo
Banjalučanin završio fakultet u pedesetoj godini, išao na predavanje sa sinom

Želja za fakultetskom diplomom Branimira Džajića (50) bila je jača od rata i drugih životnih prekretnica koje su ga omele da u mladosti ostvari taj san. Na studije se odlučio u poznim godinama, a zahvaljujući zrelosti i iskustvu, koji su mu bili najveći saveznik za upijanje znanja, okitio se titulom najboljeg studenta banjalučkog Poljoprivrednog fakulteta.
Da za učenje i lično napredovanje nikad nije kasno primjer je ovaj Banjalučanin koji je tokom životnog puta prešao mnoge stepenice. Nakon što se ostvario u ulozi vojnika, radnika, supruga, oca, na red je došla i fakultetska diploma. Kao redovan student na Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, smjer Animalna proizvodnja, upisao se 2018. godine, a krajem decembra prošle godine diplomirao s prosjekom ocjena 8,35, što je ujedno bio i najviši prosjek među studentima koji su upisani iste godine kad i on.
“Kada sam završio srednju školu, veterinarski tehničar, upisao sam Poljoprivredni fakultet u Sarajevu 1991. godine, ali sam odmah upućen na služenje vojnog roka koji je u tadašnjoj Jugoslaviji bio obavezan. Utom je počeo rat i iz vojske sam otišao u rov gdje sam proveo četiri godine, tako da studije u Sarajevu nisam imao prilike nastaviti”, prisjeća se Džajić.
Kada je u oktobru 1992. godine počeo s radom Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, on je bio među prvom generacijom upisanih studenata, ali ratna dešavanja nisu mu omogućila nastavak školovanja.
“Na Veterinarskom institutu ‘Dr Vaso Butozan’ zaposlio sam se 1996. godine, gdje i danas radim, a život je nastavio svojim uobičajenim tokom. Oženio sam se, dobio troje djece, a fakultet i učenje potpuno zaboravio. Ipak, prije četiri godine na kumovu inicijativu odlučio sam da ponovo sjednem u studentsku klupu”, priča Džajić za “Glas Srpske”.
Uporedo s poslovnim i porodičnim obavezama, obavljao je i one na fakultetu. Iako priznaje da je bilo teško fizički sve uskladiti na predavanjima je bio redovan i svaki slobodan minut koristio za učenje.
“U početku sam mislio da je nemoguće da dođem do cilja, ali materija me je veoma zainteresovala jer je usko vezana za posao koji radim, pa je sve išlo glatko do te mjere da sam u oktobru ove godine upisao i master studije. U moru svakodnevnih aktivnosti, učenje je za mene bilo opuštajuće, a imao sam i podršku djece i supruge koja me je često znala poštedjeti obaveza kako bih mogao da učim”, zahvalan je Džajić koji kaže da su mnogo razumijevanja pokazale i njegove radne kolege.
Navodi da posao, koji je mahom vezan za teren, nikada nije zapostavio te da je često radio i vikendom.
Džajić priča da je imao i izuzetan odnos s profesorima i mladim kolegama, s kojima se na početku studija, dok se nisu bolje upoznali, znao našaliti da je on profesor što je u prepričavanjima izazivalo smijeh.
“Svima je bilo čudno otkud u tim godinama da se odlučim studirati, ali veoma brzo to je prestalo biti atrakcija. Tokom druženja s daleko mlađim kolegama više je meni bilo neprijatno, mislio sam možda smetam i kvarim njihovu mladalačku priču. Jedno vrijeme sam sa sinom išao na predavanja jer je i on studirao na Poljoprivrednom fakultetu”, kazuje on.
Sada kada je sve iza njega, Džajić smatra, da ga je do uspjeha pored njegove snage i volje bodrila i božija ruka.
“Prvi ispit, genetika, bio je presudan, nastaviti ili odustati. Položio sam ga sedmicom i onda lagano hvatao ritam u učenju pa su ocjene bile sve veće i veće. Otežavajuća okolnost bila je brzina upijanja znanja, koja je kod mlađih bolja, tako da sam morao više zapeti ali zrelost i iskustvo bili su na mojoj strani”, završava svoju priču Džajić, koji bi volio da ima poljoprivredno imanje jer se, kako kaže, od tog posla može veoma lijepo i slobodno živjeti.
Zlatna značka
Na nedavno održanoj svečanosti, povodom 47 godina rada Univerziteta u Banjaluci, Branimir Džajić nagrađen je zlatnom značkom.
“Kada su me nazvali iz rektorata i rekli da će mi dodijeliti značku, nisam bio svjestan da je to medaljon za uspjeh. Djeca, supruga, ja svi smo ponosni i pomalo nesvjesni da se to sve izdešavalo”, kazuje Džajić.
Izvor: nezavisne
Društvo
POČINJE STRADALNA NEDJELJA! Kojih pravila se treba pridržavati

Sutra počinje sedma nedjelja Vaskršnjeg posta, ujedno i posljednja, a svi dani u njoj nose naziv Veliki, pa je tako sutra Veliki ponedjeljak.
Posljednja nedjelja posta naziva se još i Strasna ili Stradalna nedjelja Velikog posta. Ime je dobila po staroslovenskoj riječi strast koja znači stradanje, trpljenje i bol.
Posljednja sedmica Vaskršnjeg posta od najstarijih vremena provodi se u najstrožem postu. Jede se hrana spremljena na vodi, a mnogi zapravo jedu samo hljeb, so i voće.
Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.
Svaki dan ove sedmice naziva se u bogoslužbenim knjigama svetim i velikim zbog svetih i velikih događaja koji su se zbili tih dana. Ponedjeljak, utorak i srijeda posvećeni su sjećanju na posljednje besjede Isusa Hrista.
Sjećanjima, molitvama i napjevima izdvajaju se posljednja tri dana. Na Veliki četvrtak, u crkvama vezuju se zvona, umjesto kojih se oglašavaju klepala. Na Veliki petak, crkva se sjeća brojnih događaja – od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, razapinjanja na krst, do polaganja njegovog tijela u grob.
Na taj dan najvažnije je bojenje jaja. Ko može, ne jede ništa cijeli dan, drugi ne jedu i ne piju do iznošenja plaštanice, odnosno do 15 časova. Suhojedenje, odnosno samo hljeb i voda, za mnoge i potpuno uzdržavanje od hrane, propisani su i za Veliku subotu, piše danas.rs.
Miješa se i uskršnjak, obredni kolač ukrašen bojenim jajima. Radni je dan, završavaju se svi poslovi i pripreme za Vaskrs.
U nedjelju pravoslavni vjernici slave Vaskrs, najveći i najradosniji od svih praznika.
Društvo
REZERVACIJE ZA LJETOVANJA U PUNOM JEKU, ali s novim cijenama

Rezervacije za ljetovanje za bh. građane su u punom jeku, a cijene ove sezone su, prema riječima turističkih radnika, na svim destinacijama više nego godinu dana ranije.
Cijene aranžmana ove godine su više za 15 do 20 odsto u odnosu na ranije godine, jer, kako kažu naši sagovornici, ni turizam nije bio imun na sva poskupljenja koja se bilježe kako kod nas, tako i u svijetu.
Iz Turističke agencije “Kontiki Travel” iz Banjaluke kazali su da kod njih vlada velika zainteresovanost za rezervacije ljetovanja.
“Što se tiče Jadranskog primorja, imamo hotelske aranžmane i cijene su više za oko 15 do 20 odsto”, kazali su iz ove agencije.
Dodaju da se, na primjer, ljetovanje za porodice sa djecom u hotelu u Čanju u Crnoj Gori, pet noćenja, može naći za 750 evra.
“Imamo ponude za Grčku i Tursku, gdje ljetovanje sa šest noći u Grčkoj košta za četvoročlanu porodicu oko 3.800 KM polupansion”, kazali su iz ove agencije.
Dodaje da putnici uveliko rezervišu, te, kako ističu, to su stari putnici koji su naviknuti na sve prednosti ranog bukinga i na sve šta on sa sobom donosi kada se ranije rezerviše.
“To su veća raspoloživost hotela, veća raspoloživost termina putovanja, niže cijene, specijalne ponude i mnoge druge pogodnosti kao što je mogućnost plaćanja na rate, odnosno duži period otplate putovanja i slično”, ističu iz ove agencije.
Iz Turističke agencije “Relax Tours” Sarajevo kazali su da kod njih godinama vlada veliko interesovanje za Tursku, mada je od ove godine velika zainteresovanost građana i za Tunis.
“Još nam je aktuelan rani buking, najviše se traži Hurgada, gdje su već na nekim terminima mjesta popunjena”, kazali su iz ove agencije i dodaju da se cijene za ovu destinaciju kreću za sedam noći od 999 KM pa naviše za jednu osobu.
“Zatim vlada veliko interesovanje za Tursku, gdje ljetovanje košta od 899 do 1.159 KM za osobu, s tim da djeca do 13 godina imaju gratis putovanje”, istakli su iz “Relax Toursa”.
Dodaju da veliko interesovanje građana vlada za ljetovanje u Hrvatskoj.
“Cijene smještaja u Dubrovniku se kreću od 115 maraka za noć za jednu osobu pa naviše, dok u Makarskoj dostiže cijenu i do 205 KM”, kazali su iz ove agencije.
Iz Turističke agencije “Centrotours” Sarajevo kazali su da su se i ove godine potrudili da njihovi klijenti imaju širok izbor hotela duž cijelog Jadrana u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
“Svjesni smo da su cijene u odnosu na prošlu godinu više za 15 do 20 odsto, ali smo uz brojne partnere uspjeli osigurati povoljne aranžmane, kako na bazi polupansiona, tako i all inclusive usluge”, kazali su iz ove agencije.
Dodaju da je interesovanje veliko, posebno za porodične i provjerene destinacije, a najtraženiji su hoteli uz samu obalu s dodatnim sadržajima za djecu i odrasle.
Banjalučanka Sanja K., koja je lani ljeto provela sa porodicom u Hrvatskoj, kazala je da ih je samo privatni smještaj za šest dana koštao preko 1.500 KM.
“Zato ćemo dobro razmisliti gdje ćemo ove godine na odmor”, kazala je ona.
Nezavisne
Društvo
KUPILI DJECI MAGARCA, a onda ih je krenulo! SADA OD TOGA ODLIČNO ZARAĐUJU

Uzgoj magaraca i proizvodnja magarećeg mlijeka sve je prisutnija u Bosni i Hercegovini. Jedna takva, nazvana “Mini farmica” nalazi se podno planine Motajice.
Porodica Brusojević, Marina i Damjan, prošle godine su na imanju nadomak Srpca, na granici sa Derventom, podigli svoju malu farmu magaraca i koza.
“Prvo smo kupili jednog magarca, a kada smo vidjeli koliko djeci prija da se brinu o njemu, nabavili smo ih još. Sada imamo tri magarice, jednog magarca i troje mladih”, ističu Brusojevići, koji farmu podižu sa svojih troje djece.
Pored magaraca, na imanju je imaju i više od 20 koza. Pričaju nam kako je život na selu, oduvijek bio njihova želja, kako bi im djeca odrastala u prirodnom okruženju.
“Imali smo sreće da nam se ukazala prilika da kupimo jedno takvo imanje i krenemo u ovu našu priču. Posjedujemo imanje od 16 dunuma ograđenog zemljišta”, kažu iz ove vrijedne porodice, prenosi “Agroklub”.
Odnedavno je farma bogatija i za dvije kobile, dva pastuha, jedno ždrijebe i mulu. Marina ističe da su ona i suprug odrasli na selu, te im je to bio motiv da u takvom ambijentu odrastaju i njihovi mališani.
“Ideja nam je bila da svojoj djeci prenesemo važnost predanog rada i naučimo ih brizi o životinjama, da provode što više vremena u prirodi”, kaže Marina, koja vodi brigu o mališanima.
Suprug Damjan nakon posla priskače u pomoć na imanju.
“Želja nam je da što više vremena sa djecom provodimo na farmi i ne maštamo o životu u inostranstvu ili bilo gdje drugo. Ja radim, ali uspijevam da pronađem vremena da sa Marinom i djecom provodim vrijeme i na farmi”, kazao je Damjan, te dodao da uz ljubav i organizaciju sve se stiže.
“Kada si odlučan da radiš, možeš da imaš sve što poželiš”, rekla je Brusojvićeva, dok njen suprug dodaje da se uz dobru organizaciju i ljubav sve stižu.
U početku su magareće mlijeko koristili samo za svoje potrebe, ali sa povećanjem broja magarca, počeli su i sa prodajom. Sada je već dostupno u Derventi i Srpcu, ali i šire. Najviše ga, kažu nam, traže roditelji čija djeca imaju problema sa alergijama i česte upale pluća praćene kašljem.
“Prema istraživanjima i što smo čitali, magareće mlijeko po sastavu najsličnije je majčinom. Izvrsna je i najbolja zamjena za kravlje mlijeko. Pokazalo se da djeca koja su alergična na proteine iz kravljeg mlijeka jako dobro prihvaćaju magareće koje je ukusno, slatkasto, hranjivo i ne izaziva nikakve alergijske reakcije”, kažu naši domaćini koji sada imaju devet magaraca.
Magareće mlijeko jača i imunitet, a preporučena dnevna doza je 100 mililitara i nije ga potrebno kuvati.
Krema od magarećeg mlijeka
Pored mlijeka, s “Mini farmice” stiže i krema za kožu lice, koja se pravi od 100 odsto prirodnih proizvoda.
“Našim dugotrajnim radom dobili smo jedan kvalitetan proizvod, koji je već prepoznatljiv. Krema je dobra i kao lijek psorijazu, ekcem, atopijski dermatitis, otvorene ranu, suhu kožu i drugo”, pojašnjava Marina, dodavši kako je krema poznata po brojnim blagotvornim svojstvima za kožu kao što su intenzivna hidratacija, anti-age efekat, umiruje osjetljivu kožu, prirodni izvor vitamina i minerala, pomaže kod akni, prirodni učinak izbjeljivanja i drugo.
Plan je, kako je kazala, da farmu postepeno šire, a već u ponudi imaju sir, mlijeko i surutku od koza.
BL-PORTAL
-
Region3 dana ago
EU uvela sankcije Vulinu! Zabranili su mi ulazak u zemlje Unije!
-
Politika3 dana ago
ŠTA ĆE NA KRAJU BITI? Zakoni Narodne skupštine služe Dodiku za trgovinu?!
-
Region1 dan ago
KOLIKO JE LJUDI BILO NA SKUPU U BEOGRADU – Procjena Arhiva javnih skupova
-
Region22 sata ago
KARLEUŠA NAPALA KUSTURICU! “Srbine Turčine, sjeti se zbog čega se stidiš svoje majke”
-
Svijet2 dana ago
RODITELJI U ŠOKU,JAVNOST TRAŽI ODGOVORE: Djevojčica umrla nakon operacije krajnika!
-
Politika2 dana ago
TROŠE KAO DA SUTRA NE POSTOJI! Dodikov kabinet “STUKAO” 400 000 KM na hotele i večere, pa JOŠ 50 000 NA AVIO KARTE
-
Region2 dana ago
DRAMA U NOVOM PAZARU: Studenti pokušali da zaustave autobuse za miting u Beogradu!
-
Politika3 dana ago
DODIK O MINERALIMA: Srpska ima rezerve, ali ne postupamo nepromišljeno