Connect with us

Banjaluka

BANJALUČKI GIMNAZIJALCI sa profesorima proslavili 50 GODINA OD MATURE!

Sa osmijehom na licima i energijom na kojoj bi im pozavidjeli mnogo mlađi, juče su, prvog dana ljeta, banjalučki gimnazijalci proslavili 50 godina od mature, a sjedeći u holu ove škole, prisjetili su se sad već dalekih vremena, te kolega koji više nisu s njima.

Istog dana su obilježili i 54. godine od ulaska u novu zgradu Gimnazije, koja je napravljena od donacija nakon zemljotresa 1969. godine, i to od naroda cijele Jugoslavije.

Ova generacija je iznjedrila brojne uspješne ljude, profesore, naučnike, ljekare, političare, pjesnike itd.
Na samom početku, kada su se svi okupili u holu škole, profesorka muzičke kulture Ilijana Vidaković je zajedno sa gimnazijalcima otpjevala njihovu himnu, Gaudeamus igitur.

Naime, nakon što su se našli ispred svoje škole, te se fotografisali, ušli su u hol, gdje su se svi predstavili, a svako od njih je rekao nešto važno o sebi.

A imali su šta i reći, jer je među njima bilo uglednih i poznatih ljudi širom svijeta poput Namika Hrleta, svjetski poznatog naučnika, evropskog stručnjaka za razvoj vještačke inteligencije. Tu je bio i Željko Komšić, političar, pjesnik, muzičar, kandidat za Nobelovu nagradu, te Miloš Šolaja, evropski diplomata, redovni profesor nekoliko Univerziteta, i predavač na važnim Univerzitetima svijeta, diplomata, organizator raznih edukativnih i informativnih projekata. Takođe, među ovim gimnazijalcima su i prof. Milena Gvozden, diplomata EU u Briselu, te prof. dr Mirko Raković, cijenjeni dječji hirurg, akademik, kao i Marija Knežević, redovni prof. banjalučkih univeziteta i poznata preduzetnica i inovatorka.

Kako je istakla za “Nezavisne novine” profesorka Marija Knežević, njih 238 je prije 54 godine upisalo prvi razred, dok je u isto vrijeme maturiralo 208 gimnazijalca iz njihove generacije.

“Sastajali smo se svakih pet godina i to uvijek u velikom broju, mada smo se po završetku Gimnazije, a posebno studija, rasuli po čitavom svijetu, od Australije do Amerike. Dodatno rasulo se desilo za vrijeme rata, tako da se danas okupili nas oko 80 sa četiri živa profesora: Stanar Ljiljana, Arsenov Radmila (srpsko-hrvatski jezik), Pletikosa Ilija, profesor fizičkog i Ilijana Vidaković, prof. muzičkog”, ističe Kneževićeva.

U toj generaciji su stasali i Relja Boris, poznati pjevač i kompozitor, Kenan Handan, muzičar i pjesnik, Vesna Pucar, preduzetnica, te desetak poznatih ljekara, elektrotehničara, matematičara, fizičara i preduzetnika.

“Odali smo počast za tridesetak preminulih kolega i koleginica i s njima u srcima i duši otpjevali našu himnu Gaudeamus, uz dirigovanje naše prof. muzičkog. Inače, sastajali smo se svakih pet godina u zaista velikom odzivu, osim 2020. godine, zbog korone, tako da nam je ovaj jubilej bio još važniji, jer se nismo okupili 10 godina”, istakla je Kneževićeva.
Kako kaže, poslije predstavljanja u Gimnaziji i mnogo šala, od kojih kao navažniju ističu onu da su im momci priznali kako su im se sviđale još u Gimnaziji, ali im nisu mogli prići jer su one tražile starije, a sad bi im, ističe, neki opet prišli, ali misle da one sada traže mlađe.

“I tako ‘sreća ostaje lijepa samo dok se čeka, dok od sebe samo nagovještaj da’. Profesorima smo priznali da smo mnogo naučili i da nam je to znanje koristilo u daljem školovanju i karijerama”, dodala je.

A poslije susreta u Gimnaziji svaki razred je otišao negdje na kafu, kako bi ispričali šta se još ima za reći: kako zdravlje, koliko imaju brakova, unuka, a neki su se već pohvalili sa titulom prabaka ili pradjed.

Druženje su nastavili uveče uz muziku i večeru u hotelu Bosna, koji je, kako kaže, za Gimnaziju pojam, jer se tada sve slavilo u tom hotelu.

“Samo se sada sala zove Prezident, s tim da je to nekada bio Piano bar, a prije toga samo hotel Bosna, u koju mi, kao gimnazijalci nismo smjeli ulaziti, jer su tu ulazili i sjedili profesori”, zaključuje Kneževićeva.

Banjaluka

NEVIĐENO! Građani Banjaluke ŠTEDE I DO 15.000 KM,kuće sa BESPLATNIM projektima i dozvolama!

Uz besplatne građevinske dozvole građanima Banje Luke i dalje su na raspolaganju i besplatni projekti za kuće.

Poručio je ovo ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za prostorno uređenje Vuk Višekruna, istakavši da je ovo još jedna u nizu mjera koja donosi značajne uštede našim građanima pri rješavanju stambenog pitanja.

-Kroz besplatne građevinske dozvole za objekte do 200 kvadratnih metara građani ostvaruju uštede u iznosu od 10.000 do 15.000 KM. Uz to građanima su na raspolaganju i gotovi projekti koje je Grad pripremio za tri tipa kuće – Lipa, Vrba i Kesten bruto površine 130, 145 i 200 metara kvadratnih, odnosno sa dvije, tri ili četiri spavaće sobe, što donosi i dodatne uštede. Ove mjere predstavljaju značajnu olakšicu jer sredstva koja su građani ranije morali izdvajati za pribavljanje dozvole i izradu projekta, sada mogu uložiti u samu izgradnju objekta – kaže Višekruna.

On je istakao da je do sada izdato oko 300 besplatnih građevinskih dozvola, podsjetivši da je u ovoj godini planirano 1,8 milion KM za ove namjene.

-Ovaj proces uglavnom se odvija u kontinuitetu. Imali smo kraći zastoj zbog neusvajanja Budžeta, ali odmah po usvajanju budžeta izdali smo oko 60 besplatnih građevinskih dozvola našim sugrađanima. Očekujem da će se do kraja ove godine realizacija ove mjere podrške našim građanima odvijati nesmetano, jer smo za ove namjene izdvojili oko 1.800 000 KM – zaključio je Višekruna.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUČKI FAKULTETI ŠIRE KVOTE! Najviše novih mjesta na Medicinskom i Ekonomskom

Dok se fakulteti Univerziteta u Banjaluci pripremaju za drugi upisni rok, Vlada Republike Srpske odobrila je dodatno 321 mjesto za buduće brucoše koji će svoje obrazovanje nastaviti u okviru ove visokoobrazovne ustanove.

Naime, tokom prvog upisnog roka vladalo je veliko interesovanje za pojedine studijske programe, zbog čega su mnogi kandidati ostali ispod crte.

Kako “Nezavisne novine” saznaju, Vlada Republike Srpske dala je saglasnost za proširenje upisnih kvota na više fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Tako je na Akademiji umjetnosti odobreno jedno dodatno mjesto, dok će Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet dobiti 25 novih mjesta za upis studenata.

Ekonomski fakultet će primiti još 76 studenata, dok će Elektrotehnički fakultet upisati dodatnih 40.

Na Mašinskom fakultetu biće upisano pet dodatnih studenata, a Medicinski fakultet dobio je saglasnost za još 80 mjesta, što predstavlja najveće proširenje među fakultetima.

Pravni fakultet moći će da upiše još 60 studenata, dok će ih Prirodno-matematički fakultet primiti još šest.

Na Tehnološkom fakultetu biće dodatnih šest mjesta, a na Fakultetu bezbjednosnih nauka još 10.

Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta primiće tri dodatna studenta, dok će ih Filozofski fakultet upisati još 10.

Saša Čvoro, dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta, kazao je za “Nezavisne novine” da ovaj fakultet već godinama unazad bilježi dobar upis studenata.

“Ove godine imamo povećano interesovanje za upis za oko 15 do 20 odsto. Zbog toga smo zatražili proširenje upisnih lista, na Građevinskom za 15 mjesta, a na Geodeziji za 10. Postoji realno interesovanje budućih studenata, a naši nastavni kapaciteti omogućavaju da proširimo broj upisanih”, kazao je Čvoro.

Dodao je da očekuju da će većinu upisnih mjesta uspješno popuniti.

“Veliki broj budućih studenata bira upravo naš fakultet jer prepoznaju kvalitet, kako u nastavi, tako i u stručnom kadru. Takođe, postoji realna potreba za zapošljavanjem inženjerskog kadra, što je dodatna motivacija za upis”, zaključio je dekan Čvoro.

Inače, na sajtu Univerziteta u Banjaluci objavljeno je da su prijave za upis u prvu godinu studija u drugom upisnom roku od 25. do 29. avgusta ove godine.

“Prijemni ispiti održaće se 1. septembra u devet časova, osim u slučaju Akademije umjetnosti, gdje prijemni ispiti traju do 5. septembra. Upis primljenih kandidata predviđen je u periodu od 9. do 12. septembra ove godine”, navedeno je na zvaničnoj  stranici  Univerziteta u Banjaluci.

Nastavi čitati

Banjaluka

BRAVO ZA BANJALUKU! Stipendije do 400 KM za deficitarna zanimanja

Za stipendije učenika i studenata i u narednoj školskoj, odnosno akademskoj godini, grad Banjaluka će u okviru gradskog programa stipendija izdvojiti 1,8 miliona maraka.

– Stipendije će, kao i do sada, biti dodijeljene po osnovu uspjeha u školi, odnosno na fakultetu, po socijalnom statusu i za učenike, odnosno studente koji se odluče za neka od nedostajućih zanimanja na tržištu rada.
Za učenike srednjih škola biće stipendirano školovanje za sljedeća deficitarna zanimanja: Mašinstvo i obrada metala – bravar – zavarivač; Geodezija i građevinarstvo – monter suve gradnje – moler; Geodezija i građevinarstvo -kamenorezac – keramičar – navode iz Gradske uprave Banjaluka.

Kada je riječ o studentima, stipendije su predviđene za deficitarna zanimanja: Matematika i informatika, nastavni smjer – Diplomirani profesor matematike i informatike; Biologija, nastavni smjer – zvanje diplomirani profesor biologije; Fizika, nastavni smjer – zvanje diplomirani profesor fizike.

– Učenici srednjih škola i studenti prvog ciklusa na visokoškolskim ustanovama, koji su u školskoj/akademskoj 2024/2025. godini ostvarili pravo na stipendiju za deficitarna zanimanja/struke, a koja u narednoj školskoj/akademskoj godini nisu definisana kao deficitarna, imaju pravo na stipendiju do završetka obrazovanja u tim strukama i zanimanjima, ukoliko ispunjavaju predviđene uslove – ističu oni.

Pojedinačni iznosi stipendija iznose 100 KM za učenike i 150 KM za studente po osnovu socijalnog statusa i uspjeha u školi, odnosno studiju, a za deficitarna zanimanja utvrđeni su iznosi od 170 KM za učenike i 400 KM za studente.

– Stipendije se dodjeljuju na osnovu konkursa, koji za učenike bude raspisan početkom septembra, a za studente u drugoj polovini oktobra – dodaju iz Gradske uprave Banjaluka.

Nastavi čitati

Aktuelno