Connect with us

Društvo

BANJALUKA MAGNET ZA STANOVNIKE! Dok drugi gradovi gube ljude, ovdje se doseljavaju

Samo 12 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj lani je zabilježilo pozitivan migracioni saldo, dok je iz 52 opštine i grada više građana odselilo nego što je u njih doselilo.

Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku, koji govore da je tokom protekle godine na području Republike Srpske zabilježeno 11.298 unutrašnjih migracija.

“Od toga je 6.356 međuopštinskih, 4.407 međuentitetskih i 535 između Republike Srpske i Brčko distrikta. U 2025. godini na područje Republike Srpske doselila su se 2.043 lica iz Federacije BiH, a iz Brčko distrikta 267. Sa teritorije Republike Srpske u Federaciju BiH odselila su se 2.364 lica, a u Brčko distrikt 268. Ukupan migracioni saldo Republike Srpske za 2025. godinu je minus 322”, naveli su oni.

Prema njihovim podacima, u migracijama su učestvovali najviše mladi ljudi, među kojima se izdvaja populacija od 25 do 34 godine.

Banjaluka, Bijeljina i Istočno Sarajevo imaju najveći plus
Kada je riječ o lokalnim zajednicama pojedinačno, najbolji migracioni saldo ima Banjaluka – 750. Tokom protekle godine u Banjaluku su doselila 1.643 stanovnika, dok su se odselila 893.

Najveći grad Srpske slijedi Bijeljina, sa saldom od 344 u plusu, a u ovaj grad u Semberiji doselilo se 785 stanovnika, a odselio 441 čovjek.

Pozitivan migracioni saldo ima i Grad Istočno Sarajevo, i to 279. Kada je riječ o opštinama koje ulaze u sastav ovog grada, četiri imaju pozitivan, a dvije negativan migracioni saldo.

Značajan migracioni saldo u plusu imaju još Trebinje i Laktaši – 229, odnosno 213.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Trebinje se lani doselilo 356 osoba, a iz njega odselilo 127 ljudi.

Kada je riječ o Laktašima, u ovaj grad se doselilo 440 osoba, a odselilo 227.

Teslić, Srebrenica i Zvornik mjesta sa najvećim minusom
S druge strane, negativan migracioni saldo je imalo znatno više lokalnih zajednica, što smo već pomenuli, a najgore brojke ima Teslić, minus 127. Tako se iz ovog grada odselilo 226 osoba, a doselilo 99.

Teslić slijedi Srebrenica sa negativnim saldom, minus 126, a zatim i Zvornik sa minusom od 122.

Iz Prijedora se odselilo 492 ljudi, a doselilo 374, pa je migracioni saldo negativan i iznosi 118 u minusu. Loše podatke zabilježile su i Lopare, pa su tako lani imali negativan migracioni saldo od 101.

Demografi upozoravaju na pražnjenje manjih opština
Aleksandar Čavić, demograf, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se trend u pogledu unutrašnjih migracija u Republici Srpskoj nastavlja, te da najveći urbani centri dodatno prazne rubni prostor i manje opštine.

“To u kombinaciji sa faktorima koji se tiču negativnog prirodnog priraštaja predstavlja ozbiljan izazov ne samo u pogledu planiranja kretanja ukupnog broja stanovnika u Republici Srpskoj i njegovih struktura, nego i njegovog prostornog razmještaja. Zbog čega je to bitno? Iz razloga što će održivost određenih jedinica lokalne samouprave i određenih mjesta i gradova direktno uticati na održivost ukupnog sistema u RS iz razloga što je vrlo teško organizovati i proizvodnju i bilo koji oblik privredne djelatnosti na udaljenim područjima”, kaže Čavić.

On pojašnjava da su prostori, koji se na ovaj način prazne, izuzetno važni iz razloga što predstavljaju sirovinsku i proizvodnu bazu Republike Srpske.

“Na primjer, prostor Šipova, rubni prostori nekadašnje visoke Krajine, čak i mjesta koja imaju relativno razvijenu privrednu djelatnost poput Teslića, Kotor Varoša i slično. To predstavlja ozbiljan problem jer na tim mjestima je potrebno mnogo manje sredstava za realizaciju nekih ključnih stvari koje se tiču zadržavanja mladih na određenom prostoru, a to je, na primjer, sticanje prve nekretnine”, ističe on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje, daleko je povoljnije kupiti nekretninu u Tesliću nego u Banjaluci ili Trebinju.

“Mi i kroz unutrašnje migracije stvaramo dodatan pritisak na buduće stanovništvo zato što se na tim mjestima dodatno povećava tražnja za stambenim prostorom i dodatno se stvara prostor za rast cijena nekretnina, a što je jedan od ključnih elemenata za zadržavanje mladih ljudi na ovom prostoru i dalji demografski razvoj”, objašnjava on.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno