Izgradnja Centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata uveliko traje, a svi sugrađani pozvani su da u subotu, 11. maja u 12.00 časova zajedno sa delegacijama Grada Banje Luke i Republike Srpske obiđu ovo gradilište u centru grada.

-Centralno spomen-obilježje simbol je naše istorije, slobode i sjećanja. Svaki stub nosi u sebi priču, priču o hrabrosti i herojstvu ljudi koji su svoje živote dali za našu otadžbinu, našu Republiku Srpsku – kazao je ranije gradonačelnik Draško Stanivuković.

Podsjećamo, aktuelna gradska administracija na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem 9. januara 2022. godine, simbolično na 30 godina postojanja Republike Srpske, započela je konkretne aktivnosti u pravcu izgradnje Centralnog spomen obilježja odnosno raspisan je konkurs za idejno rješenje Centralnog spomen – obilježja na lokaciji u centru grada – između Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, Gradske uprave i Hrama Hrista Spasitelja. Nakon sprovedenog javnog konkursa za izbor idejnog rješenja i svih drugih predradnji, na Vidovdan prošle godine započela je izgradnja ovog jednog od najznačajnijih projekata koji se sprovodi u našem gradu.

Centralno spomen-obilježje, koje Banja Luka čeka tri decenije – biće javni simbol na kojem će građani moći odati počast, razmišljati i učiti o hrabrosti i žrtvi poginulih i nestalih boraca, zahvaljujući kojima danas Republika Srpska i grad uživaju u svojoj slobodi i ravnopravnosti.

Godišnji pomen za 54 srpska civila stradala u ustaškom pokolju na pravoslavni Vaskrs aprila 1942. godine, održan je danas kod spomen-obilježja u Bijelom Potoku.

Parastosu je prisustvovao i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je tom prilikom poručio da su uz Bijeli Potok i druga naselja u Banjoj Luci patila i stradala od ustaške ruke, boreći se za slobodu.

-Jedina krivica je to što su bili Srbi i pravoslavci, borili se za svoje i živjeli na svojim ognjištima, vjerovali u komšije, u prijatelje i u sve druge narode koji su ovdje živjeli – kazao je gradonačelnik, dodajući da kada pogledamo cijeli 20. vijek, 2,5 miliona Srba je pobijeno, a da nam se danas za svu žrtvu kao „nagrada“ pokreće sramna rezolucija protiv nas.

Kako je istakao, naš je usud, nažalost, da trpimo nepravdu, ali da govorimo istinu i da imamo naš odgovor u nacionalnu politiku, da se borimo za svoje i da znamo šta je naša istorija i šta su naši korijeni.

-Upravo danas polažući vijence ovdje na ovom spomen-obilježju, kao i na Spomeniku borcima NOR-a, Banja Luka se prisjeća velike žrtve svog naroda za slobodu i svijeta i čovječanstva, ali i za našu vijekovnu slobodu na našim ognjištima – zaključio je gradonačelnik.

-O zločinu u Bijelom Potoku se dugo vremena ćutalo. Nećemo nikoga da mrzimo, ali ne smijemo da zaboravimo – kazao je Branko Milinković, predsjednik Udruženja porodica, potomaka i poštovalaca žrtava ustaškog terora Bijeli Potok, čiji su članovi porodice ubijeni u ovom mjestu.

Spomenik u naselju Bijeli Potok otkriven je i osveštan 2002. godine uz pomoć Grada Banje Luke i od tada se svake godine na drugi dan Vaskrsa organizuje parastos.

Nakon proslave praznika i svečanih trpeza Udruženje građana “Mozaik prijateljstva” počelo je sa pripremama za ljetovanje, te i ove godine planira svoje korisnike odvesti na more.

Prema riječima Miroslava Subašića, predsjednika Udruženja građana “Mozaik prijateljstva”, potrebno je dosta vremena kako bi se pripremili za more, čak nekoliko mjeseci jer, kako kaže, nemaju za to novac.
“Hvala Bogu i dobrim ljudima jer smo zahvaljujući njima proslavili sve praznike uz raskošnu trpezu i muziku uživo. Mnogo naših korisnika proslavio je Uskrs, Bajram i Vaskrs”, rekao je Subašić te dodao da su sve uspjeli napraviti, a ljudi su dočekani kako treba, te su i kući ponijeli mnogo darova.
“‘Mozaik prijateljstva’ se sada vraća starim obavezama, kako obezbijediti hranu za javnu kuhinju, kako napraviti socijalno preduzeće, ali i kako naše korisnike odvesti na more”, rekao je on.

Cilj je, kako ističe, ponovo odvesti ljude na more, pišu Nezavisne.

“Mi već 18 godina vodimo ljude na more, a za to nemamo budžet. Mi ovo napravimo da nešto košta, a onda pored toga tražimo ko će za nekoga platiti kako bismo na moru imali namirnice za kuhinju”, ispričao je on.
Prošle godine su, kako kaže, vodili 50 polaznika, i to djecu, paraplegičare i osobe sa invaliditetom, ali nisu svi u mogućnosti da plate ovo ljetovanje, te je potreban odaziv humanih građana kako bi se sve ovo moglo organizovati.

“Odlazak na more po osobi koštao je prošle godine oko 450 KM”, rekao je on te dodao da će tamo, kao i u prostorijama javne kuhinje, pripremati sva tri obroka te će iznajmiti kuću sa kuhinjom i ostavom kako bi mogli kuvati.

Kako kaže, kao i svaki put, drugi dio tima ostaje u javnoj kuhinji i tako prepolovljen nastavlja sa pripremom redovnih dnevnih obroka.

Pored ovih aktivnosti, kako navodi, biće ponovo volontiranje u marketima.

“Mi imamo mnogo redovnih aktivnosti, a neke od tih su i prikupljanje tekstila”, rekao je Subašić.

“Što se tiče socijalnog preduzeća – i dalje radimo na infrastrukturi. Ne može se napraviti ništa i raditi ako nemamo. Nama dolazi mnogo tekstila, a da nemamo svoje objekte ne bismo imali sve to gdje ostaviti, te bi pokislo”, rekao je on i zahvalio svim humanim ljudima koji su podrška ovom udruženju.