Connect with us

Banjaluka

BANJALUKA U SUZAMA: Pogledajte do sada nepoznati FILM O ZEMLJOTRESU 1969. i o rušenju čuvene Bastilje (VIDEO)

Zemljotres je protutnjao gradom, Banjaluka je teško ranjena, a Banjalučni, koji su ostali bez krova nad glavom smrzavali su se u kamp prikolicama i pod šatorima, jer je, kako svjedoče savremenici, tog oktobra 1969. godine bilo nevjerovatno hladno.

Dogodilo se to prije 55 godina. A nakon katastrofalnog zemljotresa nastali su ovi snimci, kojima dominiraju ruševine, snijeg, tuga, sivilo i kroz koji provejavaju osmijesi Banjalučana, puni nade.

Filmofil i entuizijasta Goran Barać pronašao je i priredio još jedan dragocjeni filmski zapis o Banjaluci, kakve više nema.

Kako navodi istoričar Zoran Pejašinović, radi se o ekskluzivnom, do sada potpuno nepoznatom materijalu snimljenom poslije zemljotresa. Autor je Anutun Džaja, a film je sniman u periodu od novembra 1969. do marta 1970. godine.

Bilo je to teško vrijeme za grad na Vrbasu, iako je pomoć Banjalučanima stizala sa svih strana. Ipak, valjalo je prezimiti prvu zimu nakon razornog potresa.

To je vrijeme obilježeno i miniranjem zgrada teško oštećenih u zemljotresu, a među zdanjima koja su dokrajčena eksplozivom, bila je i čuvena banjalučka Bastilja, kako su đaci zvali staru Gimnaziju, odnosno Veliku realku.

Zdanje ove, jedne od najstarijih škola u BiH, izgrađeno je 1898. godine, u doba Austrougarske.

I danas Banjalukom kolaju rasprave o tome da li je Realka zaista morala biti srušena, ili je to učinjeno iz praktičnih razloga, zato što bi njena obnova bila preskup poduhvat.

Bilo kako bilo, monumentalno staro zdanje je srušeno 31. januara 1970. godine, pred očima nekoliko hiljada Banjalučana, koji su kroz suze pjevali himnu “Gaudeamus”, ispraćajući svoju Bastilju u istoriju.

Related Topics:

Banjaluka

OD POTKOZARJA DO MANJAČE I KARANOVCA! Završen niz ključnih vodovodnih krakova, evo gdje se radovi nastavljaju!

Od Potkozarja, Piskavice i Bistrice, preko Dragočaja i Karanovca, do Bukvaleka i drugih dijelova Banjaluke – tokom ove godine izgrađeni su brojni novi vodovodni krakovi i rekonstruisani postojeći sistemi, dok se radovi na proširenju vodovodne mreže nastavljaju i u narednom periodu.

Za vrijeme aktuelne gradske administracije uloženo je ukupno više od 50 miliona KM u izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih vodovoda, u ukupnoj dužini od oko 250 kilometara. Najveći infrastrukturni projekti u ovoj oblasti su „Banjica“ i rekonstrukcija vodovodnog sistema „Tunjice 1 i 2“.

Kada je riječ o projektima koji su završeni od početka godine – tu su rekonstrukcija vodovoda Sigovac u Milakovićima, prva faza izgradnje pumpne stanice u Ulici Koste Vojinovića, izgradnja i rekonstrukcija vodovoda Ducipolje u Karanovcu, kao i druga faza rekonstrukcije sistema Sigovac u Potkozarju.

Pri kraju su dodatni radovi na sistemu Banjica na Manjači, te druga faza izgradnje cjevovoda u Ulici Koste Vojinovića u Obilićevu.

Značajan broj projekata realizuje se i u okviru nastavka programa „Voda 3“.

Tako su završeni radovi na izgradnji dva kraka vodovoda za Lekiće i Galiće u Pervanu, kraka vodovoda u Dragočaju, kao i radovi u Grmečkoj ulici u Lazarevu i na vodovodu u Rekavicama.

U narednom periodu planiran je završetak radova na kraku vodovoda u Drakulićkoj ulici u Šargovcu, sekundarnoj mreži u Zalužanima, ogranku Karađorđeve ulice na Laušu 1, te na vodovodnim kracima u Lolićima i Stanivukovićima u Bistrici.

Posebno se izdvaja izgradnja kraka vodovoda prema Ožegovićima sa Klupa u Gornjoj Piskavici, kao i radovi na vodovodnim kracima za Račiće u Baralićima i prema Milašinovićima u Bukovaleku.

Završena je i izgradnja vodovoda u zaseoku Slijepčevići u Donjoj Piskavici, sufinansirana je izgradnja vodovoda Dragočaj – Gradina, te rekonstrukcija kanalizacije u Ulici Anke Drakulić na Pobrđu, kao i rekonstrukcija vodovoda u Ulici Tvrtka I Kotromanića na Petrićevcu.

U toku je izgradnja kanalizacije u Lovćenskoj ulici u Drakuliću, kao i rekonstrukcija javne česme u Ulici Jovana Raškovića na Paprikovcu.

Svi ovi projekti predstavljaju nastavak kontinuiranog ulaganja u komunalnu infrastrukturu, kako u gradskim naseljima tako i u ruralnim područjima.

Nastavi čitati

Banjaluka

Cafe Flores otvara novu sezonu muzike uživo: Za vikend, 6. i 7. Novembra, nastupaju Saša Stojaković i Mišo Milošević

Cafe Flores ove subote i nedjelje, 6. i 7. novembra, otvara novu sezonu muzike uživo. Posjetioci će imati priliku da uživaju u odličnoj atmosferi i muzičkom programu uz nastupe poznatih izvođača.

Prve večeri, u petak/subotu, publiku će zabavljati Saša Stojaković, dok je nedjelja rezervisana za nastup Miše Miloševića.Iz uprave cafea poručuju da su pripremili bogat program za sve ljubitelje dobre muzike i da vas očekuje nezaboravan vikend uz vrhunsku zabavu.

Nastavi čitati

Banjaluka

Nakon pobune banjalučkih klubova zbog dvorane „Borik“, OGLASIO SE GRAD! Evo zašto nema termina!

Odjeljenje za sport u Gradskoj upravi Banjaluka izdalo je saopštenje nakon što su se oglasili pojedini klubovi koji koriste Sportsku dvoranu Borik.

Svoju stranu priče iznijeli su i u Odjeljenju za sport

-Grad Banja Luka je snažno opredijeljen ka razvoju i unapređenju banjalučkog sporta, što potvrđuju kontinuirana ulaganja u sportsku infrastrukturu, izgradnja novih sportskih dvorana i drugih sadržaja, ali i jasni i transparentni mehanizmi finansiranja sportskih organizacija i raspodjele termina. Pomenuti proces striktno je regulisan Pravilnikom o korišćenju termina od javnog interesa u sportskim objektima u vlasništvu Grada Banje Luke, kao i posebnom Odlukom o utvrđivanju javnog interesa u sportskim objektima Grada Banje Luke, koja se donosi za svaku godinu pojedinačno. Kroz ove akte, termini se dodjeljuju klasifikovanim sportskim organizacijama na osnovu jasnih kriterijuma, prije svega sportskog uspjeha, nivoa i ranga takmičenja, čime se obezbjeđuje da kvalitet, rad sa mladima i rezultatski doprinos budu adekvatno vrednovani i zaštićeni – navedeno je u Odjeljenju za sport.

Podsjećaju i na to da Gradska uprava kontinuirano ulaže značajna sredstva u razvoj omladinskog sporta, stipendiranje mladih talenata, podršku sportskim organizacijama, kao i podrške kada te podrške nema od drugih institucija, te da su sva sredstva koja Grad dodjeljuje klubovima iz budžeta preusmjerena upravo s ciljem da se mladim sportistima omogući neprekidno bavljenje sportskim aktivnostima.

–Sve sportske organizacije koje koriste grantove i budžetsku podršku obavezne su da dodjeljena sredstva opravdavaju striktno u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima, uslovima i načinu sufinansiranja programa sportskih organizacija i manifestacija od interesa za Grad. Na taj način obezbjeđuje se puna finansijska kontrola i garantuje da svaka uložena marka ima direktan efekat na unapređenje uslova rada sa mladim sportistima – navedeno je iz Odjeljenja

Važno je napomenuti i to da Odjeljenje za sport vrši redovan i detaljan nadzor nad realizacijom i iskorištenošću dodjeljenih termina od javnog interesa, te da se ovaj postupak sprovodi na osnovu zvaničnih i redovnih izvještaja o iskorištenosti koje Odjeljenje dobija od Javne ustanove Sportski centar „Borik“

–Upravo ti podaci i analiza sa terena služe kao ključna osnova prilikom izrade i donošenja Godišnje odluke o utvrđivanju javnog interesa. Na taj način Grad aktivno prati potrebe klubova i maksimalno optimizuje raspored unutrašnjih kapaciteta, osiguravajući prioritet banjalučkim sportskim kolektivima i njihovim takmičarskim selekcijama – ističu iz Odjeljenja za sport.

Iz Odjeljenja napominju da je Gradska uprava strateški opredijeljena ka širenju sportske baze, ističući da su od 2019. godine do danas izgrađene čak tri nove sportske dvorane, što je istorijski iskorak s obzirom na činjenicu da prije toga punih 40 godina u Banjoj Luci nije izgrađen niti jedan novi sportski objekat.

–Ovako značajno povećanje infrastrukturnih kapaciteta direktno je doprinijelo stvaranju uslova za osnivanje i rad svih sportskih kolektiva. Međutim, s druge strane, ovo povećanje kapaciteta dovelo je i do masovnog osnivanja novih sportskih organizacija za čiju registraciju Grad nema nadležnost niti pravno uporište da je ograniči, a što direktno utiče na dostupnost raspoloživih termina – pojašnjavaju iz Odjeljenja.

Ističu i to kako Grad u kontinuitetu analizira ove izazove sa ciljem sistemskog djelovanja i unapređenja uslova za sve kategorije sportista

–Gradska uprava dokazala je da je uvijek na usluzi svojim sportistima, sportskim radnicima i klubovima. Naš model finansiranja zasnovan je na jedinstvenim, javnim i transparentnim kriterijumima, a tome u prilog govori i činjenica da Grad nerijetko učestvuje u finansiranju i podršci klubovima čak i u situacijama kada to prevazilazi naše direktne nadležnosti – ističu iz resornog odjeljenja.

Istovremeno poručuju da Grad, kao administrativni, privredni i kulturni centar, mora voditi računa i o kulturnim, festivalskim i drugim manifestacijama od posebnog značaja za zajednicu, za šta su objekti poput SD „Borik“ zbog svog kapaciteta prirodno planirani, bilo kroz skupštinske odluke ili odluke drugih organa.

–Gradska uprava ostaje opredijeljena za otvoren dijalog sa svim relevantnim akterima, kako bi se kroz zajedničko djelovanje pronašla najbolja rješenja za usklađivanje potreba takmičarskog sporta i održavanja drugih društvenih manifestacija. Naš prioritet ostaje stvaranje što boljih uslova za razvoj banjalučkog sporta, uz odgovorno korišćenje raspoloživih kapaciteta i uvažavanje interesa cjelokupne zajednice – zaključili su iz Odjeljenja za sport.

Nastavi čitati

Aktuelno