Connect with us

Društvo

BATINE OSTAJU IZMEĐU ČETIRI ZIDA: U porastu nasilje nad djecom, mališani ćute

Mališani u Srpskoj sve češće su meta nasilnika, bilo da se radi o nasilju u porodici, vršnjačkom nasilju ili seksualnom zlostavljanju.

Podaci MUP RS za prvih sedam mjeseci ove godine su poražavajući – evidentirana su 153 slučaja nasilja nad 179 maloljetnih osoba.

– Najveći broj prijava odnosi se na krivična djela protiv života i tijela nad djecom – bilo je 30 ovakvih slučajeva. Imali smo 29 slučajeva seksualnog zlostavljanja i 36 krivičnih dela nasilja u porodici u kojima su žrtve bili najmlađi – naveli su u MUP RS.

Da dječaci i djevojčice sve češće trpe nasilje, govore i podaci iz MUP od prošle godine.

– Za prvih sedam mjeseci 2021. godine bilo je 135 krivičnih djela koja su izvršena nad 154 maloljetne osobe. U toku 2021. godine bilo je ukupno 243 ovakva slučaja. Najveći broj njih, 39, odnosio se na krivična djela protiv života i tijela. Bilo je 53 slučaja seksualnog zlostavljanja i 68 slučajeva nasilja u porodici – rekli su u MUP-u RS.

Svako nasilje nad djetetom je trauma sa teškim i trajnim posljedicama. Ipak, nasilje koje se dešava u porodici, u svim njegovim oblicima, predstavlja najteže oblike nasilja uopšte, jer na mališane ostavlja teške fizičke i psihičke posljedice, navela je ombudsman za decu Srpske Gordana Rajić.

– Podaci koje smo dobili istraživanjem upozoravaju i da su u 49 odsto slučajeva nasilje u porodici prijavile institucije, organizacije ili udruženja, u 25 odsto slučajeva su prijave stigle od majke, u 20 odsto slučajeva su to bili ostali subjekti, u četiri odsto slučajeva nasilje u porodici prijavio je otac, dok je u samo dva odsto slučajeva samo dijete prijavilo nasilje u porodici. I ovo, nažalost, potvrđuje, na šta godinama ukazujemo, da djeca ne prijavljuju nasilje koje trpe u porodici, boje se i stide da prijave šta se dešava u njihovim domovima – ističe Rajićeva.

Da je batinanje djece u porastu, govore i podaci savjetodavne linije „plavi telefon“, koja je od početka ove godine primila 16 prijava sumnji na nasilje nad djecom i odraslima, što je tri do četiri puta više u odnosu na ranije godine. Za prvih pola godine primili su 4.800 poziva i 1.000 poruka putem čet savjetovanja.

Prvi korak ka smanjenju zlostvaljanja deteta napravila je Vlada RS usvajanjem Strategije za suzbijanje nasilja u porodici 2020-2024, kojom su utvrđeni vizija, strateški pravci i program mjera.

novosti.ba

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Popodne ponovo kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se nakon sunčanog i toplog jutra očekuje nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom.

Od sredine dana očekuje se naoblačenje sa zapada, koje će prouzrokovati kišu i pljuskove sa grmaljavinom.

Lokalne nepogode i grad moći su u poslijepodnevnim časovima na sjeveru i istoku, a jači pljuskovi u večernjim časovima na jugu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 10 do 16, u višim predjelima od sedam, a najviša dnevna od 25 do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

BOLOVANJA SVE MANJE, TROŠKOVI SVE VEĆI! Fond zdravstva grca u dugovima

U Republici Srpskoj u 2023. godini zabilježeno je manje slučajeva bolovanja nego 2022. godine, ali su troškovi koje je plaćao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske bili višestruko veći.

Brojke ćemo početi podatkom da je u prošloj godini u Srpskoj evidentirano više od 211.000 slučajeva bolovanja, što je prosječno oko 17.590 na mjesečnom nivou, odnosno nešto više od 570 slučajeva dnevno.

Ali, kao što smo i rekli, ove brojke su manje u odnosu na 2022. godinu, prema kojima je tada mjesečni prosjek bio 21.300, ili nešto više od 700 na dnevnom nivou.
Međutim, ovdje je bitno napomenuti da se svaka prijava za bolovanje računa posebno, pa primjera radi, jedan radnik u toku mjeseca može da otvori bolovanje i dva puta, i to se evidentira kao dva slučaja.

U prevodu, brojka od 17.590 slučajeva mjesečno ne znači da je na bolovanju tada striktno bilo toliko radnika.

Ipak, dok se broj evidentiranih slučajeva bolovanja smanjuje, troškovi FZO RS se povećavaju.
Ukupno su, kažu za “Nezavisne novine”, veći za 15 odsto nego 2022.

“Prvenstveno zbog toga što su Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju RS povećane osnovice za isplatu plata za vrijeme bolovanja, poput za trudnice koje se nalaze na bolovanju zbog bolesti ili komplikacija u trudnoći, kao i za maligne bolesti, gdje se sada plata za vrijeme bolovanja isplaćuje 100 odsto, a ta bolovanja zbog prirode bolesti i stanja traju duže”, pojašnjavaju iz Fonda zdravstva.

Naravno, napominjemo da se bolovanja razlikuju i po broju dana koliko je neko izostao s posla, a ovom prilikom pažnju ćemo posvetiti onima koja su bila duža od 30 dana.

S tim u vezi, analize FZO RS pokazuju da su na prvom mjestu bila trudnička bolovanja, zatim povrede i trovanja, kao i maligni tumori.

“Trošak Fonda za bolovanja duža od 30 dana u 2023. godini iznosi oko 33 miliona KM, a u 2022. godini iznosio je 17,3 miliona KM”, naveli su iz ove ustanove.

U daljem, statistika pokazuje da je prosječan broj izgubljenih radnih dana po slučaju bolovanja iznosio 12.

FZO RS podsjeća i na to da su u prethodnom periodu na neki način pooštrili pravila za bolovanje. Posljednja u nizu mjera je stupanje na snagu novog Pravilnika o postupku utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, kako bi se dodatno unaprijedila oblast bolovanja i sve eventualne zloupotrebe svele na minimum.

“Poslodavci mogu da zatraže vanrednu ocjenu bolovanja za radnike ukoliko imaju bilo kakvu sumnju u opravdanost toga. Na osnovu zahtjeva poslodavca, prvostepena komisija za bolovanje poziva osiguranika i sprovodi vanrednu ocjenu privremene nesposobnosti. Komisija je obavezna pregledati osiguranika i izvršiti uvid u zdravstveni karton i postojeću medicinsku dokumentaciju.

Osiguranik kada primi poziv za vanrednu ocjenu treba da se javi svom porodičnom ljekaru koji je dužan da mu izda uputnicu. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana, ako se analizom i pregledom ustanovi da je radnik sposoban za posao”, pojašnjavaju iz Fonda.

Podsjećaju i na činjenicu da vanredne ocjene bolovanja nije moguće tražiti za radnike koji se trenutno ne nalaze na bolovanju, već su to pravo koristili nekada ranije, a sada već rade.

A pored vanredne ocjene, iz FZO dodaju da postoje i vanredne kontrole, koje vrše kontrolori Fonda, a ne gorepomenute komisije i prilikom kojih se radnici ne pozivaju na pregled, već se gleda medicinska dokumentacija.

“Takođe, kod ove kontrole, provjere opravdanosti bolovanja se mogu sprovesti i za bolovanja koja su završena”, kažu iz Fonda, napominjući i to da radnik u roku od 24 časa ima mogućnost da se i sam obrati prvostepenoj komisiji ukoliko nije zadovoljan ocjenom porodičnog ljekara, kao i da ima mogućnost žalbe FZO RS u slučaju da prvostepena komisija zaključi bolovanje, a da on nije zadovoljan tim rješenjem, prenose “Nezavisne novine“.

Obaveza svih koji su na bolovanju jeste da se svakih 15 dana javljaju porodičnom doktoru, a izuzetak su oni koji se nalaze na bolničkom liječenju.

Prema postojećem Pravilniku Fonda, troškove neto plata radnika koji su na bolovanju do 30 dana snosi poslodavac, a za bolovanja duža od 30 dana FZO RS.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha uglavnom između 23 i 28 stepeni Celzijusovih.

Ujutru će biti vedro, a tokom dana pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti i toplo. Nešto oblačnije biće poslije podne u Hercegovini, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Najniža jutarnja temperatura vazduha iznosiće između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu do 16, a najviša dnevna između 23 i 28 stepena Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren južnog i jugozapadnog smjera.

Nastavi čitati

Aktuelno