Nekoliko medicinskih sestara koje rade na istom spratu jedne bolnice u Bostonu, u američkoj državi Masačusets, oboljelo je od tumora na mozgu, ali je istraga bolnice utvrdila da u tom objektu nema nikakvog rizika po okolinu, što je naišlo na sumnje sindikata medicinskog osoblja, prenose danas američki mediji.

Zvaničnici bolnice Njuton-Velsli u Bostonu saopštili su da je do sada identifikovano pet slučajeva tumora, ali su svi benigni, prenosi Njujork post.

Svi slučajevi registrovani su na petom spratu bolnice, na odjeljenju za porođaje.

Jedna od obolelih sestara izjavila je, međutim, da je čak kod deset zaposlenih na ovom odjeljenju proteklih godina dijagnostifikovan tumor mozga, koji je u nekim slučajevima bio maligne prirode.

Ona je za CBS izjavila da su već tri, četiri njene koleginice operisane i optužila bolnicu da ne pruža dovoljnu podršku.

Prema njenim riječima, svi ti slučajevi tumora ne mogu biti slučajnost.

Bolnica je u decembru prošle godine pokrenula istragu u kojoj su učestvovali njeni stručnjaci, ali i predstavnici ministarstva za medicinu rada, kao i konsultant za kvalitet vazduha, vode i nivoa radijacije.

“Na osnovu rezultata iscrpne istrage, želimo da pružimo uvjeravanja našem osoblju i svim pacijentima da ne postoji nikakav rizik po životnu sredinu u bolnici Njuton-Velesli”, navedeno je u saopštenju bolnice.

Udruženje medicinskih sestara Masačusetsa (MNA) nije se, međutim, zadovoljilo ovim navodima, saopštivši da testiranja izvršena u bolnici nisu bila sveobuhvatna, tako da je pokrenulo sopstvenu istragu koja je u toku, prenosi Tanjug.

Vjerovatnije je da će se ove godine desiti globalna recesija nego da neće, zahvaljujući carinama koje su uvedene u srijedu iz SAD-a.

To je mišljenje analitičara JPMorgana koji su u četvrtak povećali prognozu vjerovatnoće recesije na 60%. To je rast u odnosu na prethodnih 40%, prije nego što su popodnevne izjave predsjednika Trumpa u srijedu izazvale pad na tržištima.

Prema navodima kompanije, planovi administracije najvjerovatnije podrazumijevaju povećanje američkih carinskih stopa za 20 procentnih poena. Posljednje tako veliko povećanje, iz 1968. godine, bilo je praćeno recesijom, navode ekonomisti predvođeni Bruceom Kasmanom.
Analitičari navode da će uzvratne carine drugih zemalja, slabljenje poslovnog povjerenja u SAD-u i poremećaji u lancima snabdijevanja dodatno pogoršati situaciju. Proizvođač džipova Stellantis već je obustavio proizvodnju u svojim fabrikama za sklapanje automobila u Meksiku i Kanadi.

Scenario u kojem SAD ulazi u recesiju, ali ostatak svijeta ostane pošteđen, takođe je moguć, navodi kompanija, ali je manje vjerovatan, prenosi Investitor.

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.