Vlada Republike Srpske već je održala nekoliko tematskih sjednica o stanju u elektro-energetskom sekotru. Prije sjednica se najavljivalo da je njihov cilj sređivanje stanja u Elektroprivredi Republike Srpske koja je od nekadašnjeg ponosa upala u milionske gubitke. Sada se otvara pitanje da li je stanje bolje i kakvi su konkretni efekti održanih tematskih sjednica? Nekoliko održanih tematskih sjednica o stanju u Elektroprivredi, međutim na konkretne efekte i dalje se čeka. Opravdanja zašto je elektro-energetski sektor u očajnom stanju, izrade planova konsolidacije i priče direktora i resornog ministra o poskupljenju struje. Ovo su glavne teme obraćanja zvaničnika nakon tematskh sjednica. Premijer kaže da je sjednicama zadovoljan, ali ne i stanjem u ovom sektoru.

“Što se tiče tematske sjednice kada je u pitanju stanje u Elektroprivredi sam zadovoljan zato što je ona po prvi put raščlanila i identifikovala tačne probleme i sve ono sa čim se susrećemo u Elektroprivredi. Što se tiče stanja u Elektroprivredi nisam zadovoljan ni najmanje i to vam uporno ponavljam i radim na tome ali sam apsolutno svjestan da se to ne može promijeniti ovako nego da treba ponovo u sistemu ući iščistiti napraviti mnogo stvari”, poručio je Minić.

U opoziciji smatraju da za sada od tematskih sjednica nema konkretnih efekata: Rašid Serdarov još nije u potpunosti predao rudnik u Ugljeviku Republici Srpskoj, dok mu se ne isplati sav novac. Takođe, zvaničnici za koje u opoziciji smatraju da su najodgovorniji za potonuće Elektroprivrede i dalje su na svojim pozicijama.

“Premijer Savo Minić je imao ozbiljne najave da će se uhvatiti u koštac sa problemima u elektro-energetskom sistemu u Republici Srpskoj ali nakon tematske sjednice Vlade na tu temu izgleda da su zaključci da su za krah elektro-energetskog sistema krivi Rusija zbog rata u Ukrajini i Bog zbog loše meteorološke slike i slabih padavina.

Dok god budemo imali Petra Đokića i Luku Petrovića blizu elektro-energetskog sektora tu naravno nema nikakve sreće i u onom momentu kada Petrović i Đokić ne budu blizu Elektroprivrede onda možemo pričati o bilo kakvom rješavanju problema i pomaku unaprijed”, smatra Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Priče zvaničnika o poskupljenju struje samo su prebacivanje odgovornosti sa njih na građane. Umjesto toga, kažu novinari dobro upućeni u stanje u sektoru energetike, trebalo bi konačno da se otvori pitanje odgovornosti.

“Hoćemo da znamo ko je odgovoran za izgubljene arbitraže, zašto nemamo uglja u našim termoelektranama, zašto su u pitanju brojne arbitraže i stotine miliona maraka koje možemo izgubiti i zašto stalno izbjegavamo da postavimo to pitanje odgovornosti u elektroenergetskom sistemu, u resornim ministrarstvima i u samoj Vladi Republike Srpske”, smatra urednik poslovnog portala Kapital Siniša Vukelić.

Pominjala se i odgovornost za loše stanje elektroenergetskom sistemu, a premijer je najavljivao i da će provjeriti sva dokumenta i sporne ugovore sa Rašidom Serdarovim odnosno krvnu sliku njegove firme Komsar, ali i dalje se nije prešlo sa riječi na djela.

Očigledno da su problemi dublji i da je ipak neko odluke donosio i izvan elektro-energetskog sistema zbog čega je još teže utvrditi odgovornost, a Elektroprivreda je na koljenima i može postati lak plijen za tajkune koji ovih dana užurbano kupuju nekada javnu imovinu Republike Srpske.

(BN)

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.