Na današnjoj sjednici državne izborne administracije izrečen je niz novčanih sankcija u ukupnom iznosu od čak 206.500 KM.

Iako je zvanična izborna kampanja uveliko u toku i politički akteri širom BiH su u punom kampanjskom zamahu, Centralna izborna komisija (CIK BiH) i dalje ima pune ruke posla s rješavanjem prijava o kršenju Izbornog zakona BiH iz proteklih mjeseci.

Na današnjoj sjednici državne izborne administracije izrečen je niz novčanih sankcija u ukupnom iznosu od čak 206.500 KM.

Ovaj podatak pokazuje da se stranke, njihovi kandidati i simpatizeri nisu pridržavali Izbornog zakona BiH i da su vodili preuranjenu kampanju, ali i zloupotrebljavali javne resurse i djecu u političke svrhe.

Analizirajući pojedinačne odluke, evidentno je da pojedini politički subjekti svjesno i sistemski ignorišu Izborni zakon, funkcionišući po principu uigranih „ponavljača“.

Ubjedljivi rekorder po visini izrečenih sankcija je SNSD – Milorad Dodik, kojem je CIK na ovoj sjednici „odrezao“ 82.000 KM stranačke kazne. Kada se tome dodaju i kazne za njihove pojedince, ova stranka dobila je ukupno čak 103.000 KM.

Stranačka kasa SNSD-a opterećena je kaznama kroz seriju prekršaja.

Od Dodikovog ličnog promovisanja infrastrukturnih radova na Instagramu i pripisivanja zasluga sebi i stranci, što je sankcionisano sa 9.000 KM, preko TikTok propagande, pa sve do ozbiljnih medijskih manipulacija.

Posebno težak prekršaj zabilježen je u programu RTRS-a, gdje je nositeljica mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanja Vulić vodila kampanju i iznosila netačne informacije, dezinformišući birače i ugrožavajući integritet izbornog procesa, što je utvrđeno u okončanom postupku.

Zbog ovog narušavanja integriteta, SNSD je kažnjen, dok je Vulićevoj izrečena lična novčana kazna od 8.000 KM, koju mora platiti iz svog džepa.

Predmet je dostavljen i Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK), jer je RTRS sve izjave Vulićeve prenio na svojim kanalima informisanja.

Sličan scenario zabilježen je i zbog istupa Nikole Špirića u medijima, što je stranku koštalo dodatnih 8.000 KM.

Ipak, moralno najsporniji dio sjednice odnosio se na zloupotrebu djece u političke svrhe. CIK je utvrdio da je SNSD u dva navrata grubo prekršio zakon koristeći djecu, zbog čega su stranci izrečene dvije maksimalne kazne od po 10.000 KM.

U jednom od ovih slučajeva, u preuranjenu kampanju i zloupotrebu djece kroz video-sadržaj bili su direktno uključeni Srđan Amidžić i Goran Maričić, koji će zbog toga morati platiti po 5.000 KM.

Na drugom mjestu po visini kazni nalazi se koalicija Draško Stanivuković – Pokret sigurna Srpska (PSS, PDP, NPSP) sa ukupno 25.500 KM kazne za samu koaliciju. Ova politička grupacija se na radaru CIK-a našla tri puta zbog intenzivne preuranjene kampanje na Fejsbuku, te promovisanja inicijativa poput projekta „Zdravlje bez poreza“.

Sam aktuelni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković kažnjen je sa 5.000 KM, dok je kandidatkinja Adriana Basara zaradila kaznu od 3.000 KM zbog dijeljenja spornog sadržaja.

(Raport) Foto: Arhiv

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH proglasio se nenadležnim za postupanje po žalbi Pravobranilaštva BiH na kupovinu zgrade u Banjoj Luci za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje BiH, saznaje Raport.
Iza ove skandalozne odluke očigledno stoji namjera da se omogući da kum Milorada Dodika, Mile Radišić, dobije oko 100 miliona maraka prodajom svog objekta za potrebe UIO BiH.

Ovaj proces inače prati niz skandaloznih poteza i UIO BiH, na čijem je čelu SNSD-ov Zoran Tegeltija, i Pravobranilaštva BiH koje se nije agilnije pozabavilo interesom države u ovom slučaju, kao i same Kancelarije.

Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma državnog Parlamenta se detaljno bavila ovim problemom i faktički je svojim postupanjem tjerala nadležne institucije da se bave svojim poslom, a sada je  uslijedila ova skandalozna odluka.

Sramotno obrazloženje i pasivnost Pravobranilaštva BiH

Raport je u posjedu dokumenta Kancelarije, tačnije konačnog zaključka koji ogoljava kako se  tražia ‘rupa’ u zakonima da se žalba obori.

Naime, Kancelarija je mjesecima i medijima’ prodavala maglu ‘kako ne mogu da donesu odluku jer unutar institucije navodno ‘nema saglasnosti’, što su ranije odgovorili i na upit Raporta.

Iza zatvorenih vrata žalba Pravobranilaštva BiH se ‘kiselila’ još  od kraja januara ove godine. Čekalo se punih sedam mjeseci da pritisak javnosti splasne, a onda je početkom septembra donesena šokantna odluka o nenadležnosti.

Pri tome Pravobrmnilaštvo BiH nije poslalo nijednu urgenciju Kancelariji, niti pitalo šta se dešava s psotupkom, što ukazuje na neki dogovor da se šuti i ‘kupi’ vrijeme ,a u međuvrmenu ističe i mandat aktuelnoj vlasti, pa se očigledno očekivalo da se u sveopštem vakuumu zgrada nesmetano kupi .

U dokumentu , koji je u posjedu Raporta, Kancelarija za razmatranje žalbi se pravda nevjerovatnim pravnim apsurdom. Oni se oglašavaju nenadležnim i tvrde da se Zakon o javnim nabavkama uopšte ne primjenjuje na ugovore koji se tiču sticanja ili kupovine objekata ili građevina.

Obrazloženje im je sramno i faktički poručuju da to što je UIO BiH zvanično koristila državni Portal javnih nabavki za ovaj posao i preko njega prikupljala ponude, za Kancelariju je samo tehničko sredstvo objave i proceduralna forma koja ovom postupku ne daje karakter javne nabavke.

Dakle, ispada da su Tegeltija i UIO proveli proceduru kroz sistem javnih nabavki, a državni kontrolni organ kaže da ne može odlučivati o žalbi jer se kupuje nekretnina. Time su svjesno skinuli odgovornost sa sebe i otvorili put da 100 miliona maraka na sumnjiv način legne na račun Dodikovog kuma.

Emrić traži hitnu sjednicu Komisije i sastanak s Pravobranilaštvom BiH

Cijela ova prevara ima i svoju sumnjivu hronologiju. UIO je uporno ponavljala tendere i crtala uslove sve dok cijena zgrade nije skočila na stotinu miliona, a Mile Radišić i njegov ‘Grand Trade’  ostali jedini ponuđači za prodaju zgrade.

Pravobranilaštvo BiH je od početka reagovalo tromo. Tek pod žestokim pritiskom Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH  uložili su žalbu, koju je UIO odmah odbacila. Sud BiH je u decembru prošle godine čak morao presudom poništavati odluke UIO i tjerati ih na ponovno postupanje, ali čim je predmet u januaru ponovo prebačen na Kancelariju za žalbe, nastupila je višemjesečna blokada i ćutanje kako bi se kupilo vrijeme za tajkuna.

Zbog ovog otvorenog institucionalnog pranja ruku, odmah je reagovao državni poslanik Jasmin Emrić. Raport je u posjedu i zvaničnog Emrićevog zahtjeva Branislavu Borenoviću, predsjedavajućem Komisije za borbu protiv korupcije da o ovom pitanju hitno sazove sjednicu tog tijela.

Emrić u svom dopisu direktno optužuje Kancelariju za zloupotrebu. On izričito navodi da je Kancelarija prekršila zakonske rokove za odlučivanje koji su utvrđeni Zakonom o javnim nabavkama BiH, te da je sa zakašnjenjem od više od šest mjeseci svjesno donio zaključak o nenadležnosti kako bi se kumovski posao priveo kraju.

Zato je Emrić uputio jasan plan za hitnu sjednicu koja se prema njegovom prijedlogu mora održati u ponedjeljak, 21. septembra.

On predlaže da se Pravobranilaštvo BiH obaveže da u roku od 30 dana podnese tužbu Sudu BiH i pred zakonom obori ovaj sramni zaključak o nenadležnosti.

Drugo, Emrić traži da se hitno dostavi zahtjev za odgađanje izvršenja ove odluke kako UIO ne bi iskoristila vakuum. I treće, ono najvažnije, da se od Pravobranilaštva BiH  izričito zahtijeva da se suzdrži od davanja bilo kakvog mišljenja u vezi sa zaključivanjem ugovora o kupovini objekta s firmom ‘Grand Trade’ d.o.o. Banja Luka.

Svjestan da bi unutar Komisije moglo doći do opstrukcija i bježanja od odgovornosti, poslanik Jasmin Emrić je u svom zahtjevu predložio i rezervni plan. Ukoliko se u ponedjeljak ne pojavi dovoljan broj članova i tako sruši kvorum za održavanje sjednice Komisije za borbu protiv korupcije, Emrić predlaže da se u istom terminu odmah održi zvanični sastanak s predstavnicima Pravobranilaštva BiH kako bi se ova tema, uprkos eventualnim blokadama, istjerala na čistac.

(Raport)

Član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Miloš Stanišić poručio je da javnost zaslužuje jasan odgovor o postupcima srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u vezi sa Odlukom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika.

Pitanje postupanja srpskog člana Predsjedništva BiH nakon preglasavanja u Predsjedništvu BiH mora biti razjašnjeno, smatra Miloš Stanišić, član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska.

Govoreći o novoj Odluci o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, Stanišić je rekao da odluke koje se tiču Republike Srpske moraju biti donosene uz punu svijest o njihovim pravnim i političkim posljedicama.

„Kad obavljate najvišu državnu funkciju, nije dovoljno da kažete da ste bili protiv neke odluke. Morate znati koje mehanizme imate na raspolaganju, kad ih koristite i kakve pravne posljedice može imati ono što radite ili propustite da uradite. To je suština odgovornosti“, rekao je Stanišić.

Pitanje postupanja nakon preglasavanja

Predsjedništvo BiH donijelo je 12. januara 2026. novu Odluku o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika. Prema zvaničnom dokumentu, odluka je kasnije objavljena u „Službenom glasniku BiH“, a njome je uređen novi sastav, način odlučivanja i druga pitanja vezana za rad Komisije.

Stanišić navodi da je Željka Cvijanović tada bila protiv odluke, ali smatra da sama činjenica da je glasala protiv nije dovoljna kada je riječ o odgovornosti člana Predsjedništva BiH.

On traži odgovor o tome koje je konkretne mehanizme Cvijanovićeva koristila nakon donošenja odluke.

„Srpski član Predsjedništva BiH ne smije da ostavlja prostor da se naknadno raspravlja šta je moglo ili trebalo da bude urađeno. Mora da poznaje Ustav, procedure i svoja ovlaštenja i da ih koristi onda kada je to potrebno“, poručio je Stanišić.

Nova odluka ponovo otvorila politički spor

Predsjedništvo BiH je 29. juna donijelo i odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Iz Kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića tada je saopšteno da je odluka donesena u skladu sa procedurom predviđenom ranije usvojenom odlukom.

Cvijanovićeva je, međutim, nakon junske odluke pokrenula mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa, navodeći da je odluka štetna po interese Republike Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske potom je potvrdila njenu izjavu, nakon čega je pitanje dospjelo pred Ustavni sud BiH. Kabinet Denisa Bećirovića osporava nadležnost Narodne skupštine RS u ovom konkretnom postupku i najavio je pokretanje postupka pred Ustavnim sudom BiH.

„Prvo zakon, procedura i interes Republike Srpske“

Stanišić smatra da se odgovornost za konkretne poteze ne može prebacivati na postupke drugih institucija ili političkih aktera.

„Znajući kako obično izgleda kad se postavi pitanje odgovornosti, očekujem da će sada ponovo početi kopanje po arhivama: šta su radili ovi, šta su radili oni, ko je šta nekad prije propustio. To nije odgovor na pitanje koje postavljamo. Mi danas imamo srpskog člana Predsjedništva BiH i od Željke Cvijanović tražimo jasan odgovor šta je preduzela“, rekao je.

On je dodao da najviše državne funkcije, prema njegovom mišljenju, nose i najveći stepen odgovornosti.

„Prvo zakon, procedura i interes Republike Srpske, pa tek onda politika“, poručio je Stanišić.