Connect with us

Društvo

Bh.aerodromi gube putnike, BORBA ZA NOVE LINIJE

Sarajevski, mostarski, tuzlanski i banjalučki aerodrom za prvih šest mjeseci ove godine opslužili su 1.003.015 putnika, što je u odnosu na isti period lani manje za 124.704 putnika.

Naime, prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, najviše putnika je od početka januara pa sve do kraja juna bilo na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, i to tačno 722.981 putnik. U odnosu na isti period prošle godine, kada je prevezen 533.741 putnik, na ovom aerodromu je ove godine zabilježen rast.

Sarajevski aerodrom slijedi banjalučki, koji je za šest mjeseci ove godine opslužio 174.543 putnika, što je pad broja putnika u odnosu na isti period lani, kada ih je bilo 230.117.

Ne tako sjajna situacija kada se porede ovogodišnje i prošlogodišnje prvo polugodište je i na Međunarodnom aerodromu Tuzla. Prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, od početka godine do kraja juna na ovom aerodromu bila su 90.942 putnika, dok je lani za isti broj mjeseci bilo 360.095 putnika.

Rast broja putnika osim aerodroma u Sarajevu bilježi i Međunarodni aerodrom u Mostaru. Sa 3.766 putnika, koliko su imali tokom prvih šest mjeseci prošle godine, “skočili” su na 14.549 putnika.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine zabilježila je i manji broj operacija ove godine, pa je tako obavljeno 9.997 operacija u odnosu na prošlogodišnjih 10.808 u prvih šest mjeseci.

Zadovoljan stanjem na Međunarodnom aerodromu Mostar je i Marko Đuzel, direktor ovog aerodroma, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da zadovoljstvo proističe iz toga što zadnjih mjeseci imaju porast prometa.

“To je zdravi porast, nije nerealan i sukladan je našim procjenama. Imali smo prošle godine 100 odsto rast, ove godine ćemo imati 100 odsto rast, negdje oko 40.000 putnika, dogodine nam je plan 60.000 putnika”, kaže Đuzel.

Na mostarski aerodrom odnedavno slijeću i avioni kompanije “Air Serbia”, a kako navodi Đuzel, to im je najbolja ruta i ruta koja ima najveći kapacitet.

“Popunjenost je između 75 i 80 odsto. Mi smo pred završnim razgovorima da se to nastavi i zimi i nadamo se da ćemo to u narednih par dana i potvrditi, jer je stvarno za regiju bitno da se nastave letovi za Beograd jer oni nama predstavljaju konekciju u svijet. Aerodrom Beograd ima preko devet miliona putnika godišnje i povezan je sa svim destinacijama svijeta, tako da nam je on prioritet”, ističe Đuzel za “Nezavisne novine”.

Mediji su prethodnih dana pisali da će na mostarski aerodrom uskoro slijetati i s njega polijetati i avioni kompanije “Pegasus”, a kako ističe Đuzel, oni jesu u pregovorima, ali je to još uvijek daleko od realizacije.

“Pregovaramo – da, ali da smo se dogovorili – još nismo”, kaže on.

Osim sa Beogradom, Mostar je avio-linijama povezan sa Zagrebom, Minhenom, Rimom, Veronom i Barijem.

I dok još nije potvrđeno da li će u Mostar doći “Pegasus”, ono što je sigurno jeste da će avioni ove kompanije letjeti iz Tuzle.

Kako saznaju “Nezavisne novine”, ka najvećem gradu Turske iz Tuzle će uskoro početi letjeli i avioni kompanije “AJet”.

“Dugogodišnja želja Aerodroma Tuzla i naših putnika u ovoj ovdje regiji je da imamo liniju za Istanbul, pogotovo sa nekom velikom kompanijom, da naši ljudi mogu putovati turistički ili poslovno”, ističe za “Nezavisne novine” Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Kako dodaje, obim posla povećava i kompanija “Wizz Air”, međutim na pitanje da li može potvrditi pisanja medija o tome da će ova kompanija ponovo uspostaviti svoju bazu u Tuzli, Halilčević ističe da je to iz ove perspektive jako daleko.

Komentarišući podatke o broju opsluženih putnika, Halilčević navodi da brojke jesu u padu u odnosu na prošlu godinu, koja je bila rekordna za ovaj aerodrom.

“Međutim, one su jako slične ciframa iz 2022. i 2021. godine”, kaže on.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno