Društvo
Bh.aerodromi gube putnike, BORBA ZA NOVE LINIJE
Sarajevski, mostarski, tuzlanski i banjalučki aerodrom za prvih šest mjeseci ove godine opslužili su 1.003.015 putnika, što je u odnosu na isti period lani manje za 124.704 putnika.
Naime, prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, najviše putnika je od početka januara pa sve do kraja juna bilo na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, i to tačno 722.981 putnik. U odnosu na isti period prošle godine, kada je prevezen 533.741 putnik, na ovom aerodromu je ove godine zabilježen rast.
Sarajevski aerodrom slijedi banjalučki, koji je za šest mjeseci ove godine opslužio 174.543 putnika, što je pad broja putnika u odnosu na isti period lani, kada ih je bilo 230.117.
Ne tako sjajna situacija kada se porede ovogodišnje i prošlogodišnje prvo polugodište je i na Međunarodnom aerodromu Tuzla. Prema podacima Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, od početka godine do kraja juna na ovom aerodromu bila su 90.942 putnika, dok je lani za isti broj mjeseci bilo 360.095 putnika.
Rast broja putnika osim aerodroma u Sarajevu bilježi i Međunarodni aerodrom u Mostaru. Sa 3.766 putnika, koliko su imali tokom prvih šest mjeseci prošle godine, “skočili” su na 14.549 putnika.
Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine zabilježila je i manji broj operacija ove godine, pa je tako obavljeno 9.997 operacija u odnosu na prošlogodišnjih 10.808 u prvih šest mjeseci.
Zadovoljan stanjem na Međunarodnom aerodromu Mostar je i Marko Đuzel, direktor ovog aerodroma, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da zadovoljstvo proističe iz toga što zadnjih mjeseci imaju porast prometa.
“To je zdravi porast, nije nerealan i sukladan je našim procjenama. Imali smo prošle godine 100 odsto rast, ove godine ćemo imati 100 odsto rast, negdje oko 40.000 putnika, dogodine nam je plan 60.000 putnika”, kaže Đuzel.
Na mostarski aerodrom odnedavno slijeću i avioni kompanije “Air Serbia”, a kako navodi Đuzel, to im je najbolja ruta i ruta koja ima najveći kapacitet.
“Popunjenost je između 75 i 80 odsto. Mi smo pred završnim razgovorima da se to nastavi i zimi i nadamo se da ćemo to u narednih par dana i potvrditi, jer je stvarno za regiju bitno da se nastave letovi za Beograd jer oni nama predstavljaju konekciju u svijet. Aerodrom Beograd ima preko devet miliona putnika godišnje i povezan je sa svim destinacijama svijeta, tako da nam je on prioritet”, ističe Đuzel za “Nezavisne novine”.
Mediji su prethodnih dana pisali da će na mostarski aerodrom uskoro slijetati i s njega polijetati i avioni kompanije “Pegasus”, a kako ističe Đuzel, oni jesu u pregovorima, ali je to još uvijek daleko od realizacije.
“Pregovaramo – da, ali da smo se dogovorili – još nismo”, kaže on.
Osim sa Beogradom, Mostar je avio-linijama povezan sa Zagrebom, Minhenom, Rimom, Veronom i Barijem.
I dok još nije potvrđeno da li će u Mostar doći “Pegasus”, ono što je sigurno jeste da će avioni ove kompanije letjeti iz Tuzle.
Kako saznaju “Nezavisne novine”, ka najvećem gradu Turske iz Tuzle će uskoro početi letjeli i avioni kompanije “AJet”.
“Dugogodišnja želja Aerodroma Tuzla i naših putnika u ovoj ovdje regiji je da imamo liniju za Istanbul, pogotovo sa nekom velikom kompanijom, da naši ljudi mogu putovati turistički ili poslovno”, ističe za “Nezavisne novine” Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.
Kako dodaje, obim posla povećava i kompanija “Wizz Air”, međutim na pitanje da li može potvrditi pisanja medija o tome da će ova kompanija ponovo uspostaviti svoju bazu u Tuzli, Halilčević ističe da je to iz ove perspektive jako daleko.
Komentarišući podatke o broju opsluženih putnika, Halilčević navodi da brojke jesu u padu u odnosu na prošlu godinu, koja je bila rekordna za ovaj aerodrom.
“Međutim, one su jako slične ciframa iz 2022. i 2021. godine”, kaže on.
Društvo
HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?
Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.
Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.
Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.
Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.
Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.
Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.
Miran uvod u promjenu vremena
Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.
Prolazno naoblačenje i pad temperature
Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.
Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.
Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote
Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.
Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.
Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.
U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.
Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.
Društvo
SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH
Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.
Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.
Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.
Gas stiže u veći dio BiH
Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.
Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.
Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.
Dvosmjerni tok gasa
Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.
To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.
U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.
Direktna konkurencija ruskom gasu
Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.
Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.
Novi krakovi i širenje mreže
Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.
Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.
Gas kao temelj za proizvodnju struje
Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.
Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.
Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.
Investicija od oko 1,5 milijardi eura
Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.
To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.
Investitor kao presedan
Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.
Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.
Šta slijedi
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.
Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.
Energetski zaokret
Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.
Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.
-
Politika3 dana ago“KOMŠO” JAVOR NA RTRS-u PRIJEDOR PREDSTAVIO KAO PEKING! Botovi SNSD “On je najbolji gradonačelnik” (FOTO)
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ DEMOLIRAO NERVOZNOG MINIĆA! Imali ste 400 glasova, premijer ste jer ste kum
-
Politika2 dana agoPREMIJER SE OBRUKAO! Ne zna koliko članova ima Ustav Srpske, a ŽELI DA BUDE PREDSJEDNIK! (VIDEO)
-
Politika3 dana agoSTANIVUKOVIĆ PORUČIO MINIĆU: Želim TV duel prema svjetskim standardima, a ne onaj koji vi sa režimom režirate (VIDEO)
-
Društvo2 dana agoGRAĐANI OGORČENI: Greške u očitavanju struje dižu račune
-
Banjaluka3 dana agoVELIKA MJERA ZA MLADE U BANJALUCI: Besplatni placevi i do 50.000 KM podrške
-
Društvo2 dana agoSTEČAJ U „EKVATORU“: Sudbina prevarenih kupaca stanova
-
Politika3 dana agoKO JE Darijana Filipović, kandidat za HRVATSKOG ČLANA PREDSJEDNIŠTVA?
