Connect with us

Društvo

BHRT PRED KOLAPSOM: Protesti u Sarajevu, radnici poručuju da je javni servis ugrožen

Zaposleni Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) danas, 27.novembra, će održati protest ispred zgrade Parlamentarne skupštine BiH zbog, kako navode, dugogodišnjeg ignorisanja zakonskih obaveza, neprovođenja Zakona o javnom RTV sistemu BiH i sistemskog urušavanja jedinog javnog medijskog servisa na nivou države.

Istovremeno, i sa istog mjesta, BHT1 i BH radio 1 emitovaće višesatni specijalni program “Ne gasite BHRT“, u potpunosti posvećen krizi u javnom servisu, njenim uzrocima i posljedicama po građane Bosne i Hercegovine.

Kolegiji BHT1 i BH radija 1 prethodno su uputili zajedničko saopštenje najvažnijim institucijama države, predstavnicima međunarodne zajednice i građanima BiH, u kojem su upozorili da se BHRT nalazi u “posljednjoj fazi urušavanja“, jer se zakoni koje je Parlament sam donio ne provode.

“Već godinama tolerirate kršenje Zakona o javnom RTV sistemu/sustavu BiH od Radio-televizije Republike Srpske čija su dugovanja prema BHRT-u prešla cifru od 100 miliona KM. Taj dug danas predstavlja egzistencijalnu prijetnju za opstanak BHRT-a”, istaknuto je, između ostalog, u pismu.

Sloboda medija bitna za kvalitet demokratije
Zastupnik u Evropskom parlamentu i predsjedavajući Delegacije za odnose sa Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier je prošle sedmice u razgovoru sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u Briselu, odgovorio i na pitanje o ulozi javnog servisa.

Kazao je da javni servis upravo treba biti to, jedna usluga svim ljudima u BiH da im mogu približiti informacije.

“Nema prave demokracije ukoliko ljudi nisu informirani, ukoliko ne mogu donijeti informirane odluke. Utoliko je naravno ključno da se borimo protiv dezinformacija, da imamo servise koje su profesionalni i koji rade prema svim pravilima struke, ali koji imaju onda i finansijske uvjete da mogu na taj način raditi. Nije naša uloga da kažemo na koji način ili što se mora učiniti u konkretnom slučaju, znaju dobro dužnosnici u BiH, ali da da istaknemo koliko je sloboda medija, ali i informiranost svih ljudi, svih građana bitna za kvalitetu demokracije”, zaključio je Stier.

Stabilizovati finansijsku situaciju
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da podržava stabilan servis, dodajući da je sa ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom pokušavala da dođu do određenih rješenja, ali “nismo na razini Vijeća ministara mogli naći tu suglasnost”.

“Vidjeli ste da nije bilo političke volje da se to nađe, ni kroz sredstva proračuna, na neki način, da to nisu institucije koje se direktno financiraju iz proračuna, odnosno da budu prepoznate kao proračunski korisnik. Ali mislim da treba učiniti sve da se dođe i do stabilizacije financijske situacije kad je u pitanju taj javni servis, jer ima dovoljno sredstava, samo je pitanje političke volje da se ta pitanja i problemi riješe”, navela je Krišto.

Nedostatak političke volje
Ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto je izjavio da “do sada nismo vidjeli političku volju da se iznađe rješenje za BHRT”.

“Ono što trenutno komuniciram sa sva tri javna emitera je pokušaj da se ujednači zahtjev prema RAK-u, kako bi se korigovala pretplata koja jako dugo nije bila korigovana i da bar na neki način premostimo ovu trenutnu situaciju u kojoj BHRT ne može plaćati ni račune u smislu vode, struje, grijanja i tako dalje. Mislim da je to velika sramota i politika koja blokira pomoć BHRT-u treba da se stidi”, – istaknuo je Forto.

Nema raspoloženja iz Republike Srpske
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da je u interesu svih onih ljudi koji poštuju, vole, cijene državu Bosnu i Hercegovinu, njene institucije, da se stanje u BHRT-u popravi.

“Ali svjedoci ste da tog raspoloženja iz Republike Srpske nema. RTRS je, po presudama sudova, dužan i oteo je pare javnom emiteru. Znamo da ima novca i u budžetu i od Plana rasta. Šta god budemo pregovarali o nekoj raspodjeli u sve dijelove BiH, prioritet broj jedan za našu stranu, za Trojku, bit će BHRT, da pokušamo barem ovako projektno, budžetski olakšati život. Ali je tužno i teško funkcionisati u organu u kome te vrste raspoloženja nema od predstavnika iz Republike Srpske, a dobro znate da bez konsenzusa tu zaista ne možemo uraditi ništa”, kazao je Konaković, prenosi Fena.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Slijede nagle promjene

Od juče je u našem regionu počela promjena vremena uz kišu i zahlađenje, poznato je i kakvo će biti vrijeme za 1. maj.

Prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu, sve do oko 3. maja ostaje relativno hladno uz padavine, povremeno i moguća kraća otopljenja, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

Poslije relativno hladnih dana uz slabe padavine ponegde, za vrijeme za 1. maj trenutno stoji signal za nastavak nestabilnog i relativno svježeg vremena, ali bez opasnosti od mraza.
Kraće otopljenje je moguće oko 27. aprila.

Pred nama vrlo svježe vrijeme, posebno sredinom sedmice, kada stoji opasnost od kasnog mraza.

Poslije toga, postepeno otopljenje se nazire krajem ove i posebno početkom sledeće sedmice.

Oko 29. aprila, trenutno, stoji mogućnost nešto jače ciklogeneze i konkretnijih padavina od 30. aprila do 3. maja.

Nastavi čitati

Društvo

SVI ZNAJU, NIKO NE RJEŠAVA Rad na crno i dalje prisutan!

Uprkos kontrolama i visokim kaznama, u Srpskoj je i dalje prisutan rad na crno. Plata u koverti, neplaćeno zdravstveno osiguranje, samo su neki od segmenata ove sive ekonomije.

Prema riječima predstavnika sindikata, iako se takav oblik rada formalno ne prepoznaje, u praksi je i dalje zastupljen.

Danko Ružičić generalni sekretar Saveza Sindikata Republike Srpske, kazao je da je i danas i dalje to prisutno, iako je nelogično,  jer kako kaže  postoji manjak radnika, koji se uvoze iz drugih zemalja.

“Isto tako imamamo i ugovore o radu koji nisu produženi”,  istakao je Ružičić.

Pojasnio  je da se broj radnika na crno smanjuje, ali da još uvijek nije iskorijenjeno.

“Traže se mehanizmi kako to spriječiti. Iz izvještaja Inspektorata može se vidjeti da se najviše spominju sledeće djelatnosti: građevinarstvo, trgovina i drvoprerađivački sektor. Vlada se ozbiljno uhvatila u koštac sa ovim problemom”,  dodao je Ružičić, prenosi RTRS.

Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da Unija ne može pratiti da li neko radi zakonito ili ne, ali u aktima je definisano da poslodavci koji poštuju propise su članovi te asocijacije.

“Rad na crno je negdje oko dva odsto u odnosu na cjelokupnu populaciju radnika. Neadekvatna poreska politika jeste jedan od motiva da i nakon 30 godina nismo uspjeli riješiti ovu situaciju”, istakao je Aćić.

Jedna od mjera mogao bi da bude i reprsivni aparat.

“Poreske utaje se smatraju najtežim krivičnim prekršajem svugdje u svijetu, pa bi tako trebalo biti i kod nas. Pozivamo i sve poslodavce, i sve radnike da ako imaju dilemu bilo kakvu po ovom pitanju, da se jave Uniji poslodavaca.Moramo svi mi zajedno kvalitetniji komunicirati” , zaključio je Aćić.

Nastavi čitati

Društvo

Dok vlast raspravlja, sistem ne postoji: GDJE SU ROBNE REZERVE REPUBLIKE SRPSKE?

Dok se formiranje robnih rezervi u Republici Srpskoj i ne nazire, FBiH ima tu instituciju, koja trenutno u zalihama čuva robu vrijednu oko 40 miliona KM.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, koja, između ostalog, obavlja stručne poslove koji se odnose na organizaciju sistema robnih rezervi, kao i čuvanje i obnavljanje tih rezervi.

Hrvatska ima Ravnateljstvo za robne zalihe, koje obavlja poslove u vezi sa stvaranjem, finansiranjem, upotrebom, korištenjem i obnavljanjem strateških robnih zaliha, što podrazumijeva i osiguranje skladišnog prostora za njihovo čuvanje.

Politička koplja oko (zastarjelog) sistema

“Niko neće biti gladan”: I premijer Republike Srpske Savo Minić je nedavno potvrdio da robne rezerve trebaju Republici Srpskoj.

“Slažem se, one treba da postoje, ali one služe da neko ne bude gladan. Niko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Mi ćemo obezbijediti sve što treba”, kazao je tada Minić.

U martu je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, na protokol Vlade Republike Srpske dostavio prijedlog zakona o robnim rezervama, a Minić je, prije nekoliko večeri, kada je održana TV debata između njih dvojice, izjavio da je taj sistem zastario.

“Robne rezerve su nekada, one stare, bile za skladište brašna, ulja, soli, šećera i tako dalje. Sada vidimo da je to nešto sasvim drugo – nafta, neki drugi derivati”, rekao je Minić.

Regionalna iskustva: Srbija i Hrvatska pune skladišta

U Srbiji, po svemu sudeći, misle drugačije. Njihova Republička direkcija za robne rezerve je prije nekoliko sedmica oglasila prodaju radi obnavljanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvidom u oglas za prodaju, “Nezavisne novine” su utvrdile da su njime obuhvaćeni i so (čak 3.387.600 kg), goveđi naresci, paštete, tovne svinje i junad…

“Javni oglas je otvoren do konačne prodaje oglašenih količina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, naveli su iz Republičke direkcije za robne rezerve, sa sjedištem u Beogradu.

Hrvatska otkrila karte: Nadležni u Hrvatskoj su u februaru ove godine otkrili karte. Državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva Hrvatske Vedran Špehar rekao je da Hrvatska u robnim zalihama ima žitarica za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana, te kreveta i šatora za zbrinjavanje do 50.000 stanovnika.

“Pored toga imamo u MORH-u (Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske) određene kapacitete”, rekao je Špehar.

Glas struke: Ukidanje rezervi bila je najveća greška

Borci za zaštitu potrošača poručuju da su robne rezerve hitno potrebne i u Republici Srpskoj.

“Mislim da najveća greška, u možda zadnjih desetak godina, onih koji su predlagali odluke jeste dovođenje robnih rezervi u status da se one moraju ukinuti. Žao mi je što se kod nas riječ stručnjaka ne sluša. Pod hitno bi trebalo obnoviti robne rezerve, za šta trebaju dvije do tri godine, ali bolje i to čekati pa biti siguran, nego da imamo ovo što smo sada dočekali”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

Federacija BiH: Zalihe od 40 miliona dovoljne tek za prvu pomoć

Iako, dakle, FBiH ima svoje robne rezerve, i kod njih je situacija daleko od idilične.

Tončo Bavrka, direktor Robnih rezervi FBiH, rekao je za Faktor da su, za razliku od ranijih kriza, poput pandemije virusa korona, robne rezerve FBiH sada nešto popunjenije, ali su količine hrane u robnim rezervama i nafte i naftnih derivata u terminalima FBiH dovoljne samo za kratkotrajne intervencije.

“Na zalihama imamo robe u vrijednosti od otprilike 40 miliona KM. Sagledavajući geopolitičko stanje u svijetu, tendencije rasta cijena, jasno je da bi za robne rezerve trebalo više izdvajati”, rekao je Bavrka.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Aktuelno