Connect with us

Banjaluka

BICIKL SVE POPULARNIJI U BANJALUCI! Novi koncept saobraćaja donio više od 4 KILOMETRA NOVIH BICIKLISTIČKIH STAZA

Bicikl postaje sve popularnije prevozno sredstvo i na našim ulicama. Međutim, iako vožnja ovog dvotočkaša ima brojne benefite, kako za zdravlje, tako i za životnu sredinu, potrebno je raditi na dodatnoj motivaciji građana i izgradnji biciklističke infrastrukture.Novi koncept saobraćaja u širem centru Banjaluke donio je više od četiri kilometra potpuno novih biciklističkih staza. Konkretnih podataka o broju biciklista koji ih koriste, posebno u Ulici Kralja Petra I Karađorđevića kroz centar grada, zasad, nažalost, nema jer ne postoje raniji podaci, ali se može primijetiti da je došlo je do određenog povećanja broja vozača u centralnoj gradskoj zoni.

Dodatni problem jeste taj što su se u ovoj ulici ranije biciklisti mahom kretali trotoarom, a određen broj se i dalje tako kreće, tvrde iz Centra za životnu sredinu.
“Smatramo da će se privikavanje dogoditi u narednom periodu, pogotovo tokom proljeća i ljeta. Takođe, jako je bitno da se tokom ove godine iscrta i nastavak traka kroz Ulicu Mladena Stojanovića, te riješe se kontaktne raskrsnice na čitavoj ovoj dionici”, rekao nam je Dragan Kabić, koordinator programa “Transport” iz navedene banjalučke organizacije.

Što se tiče podataka na drugim dionicama, u 2023. godini brojači biciklista na tri lokacije utvrdili su 264.235 kretanja biciklom u periodu od 2. januara do 6. decembra 2023 na tri mjerne tačke: u ulicama Stevana Bulajića, Majke Jugovića i Bulevar vojvode Petra Bojovića.Bitno je napomenuti da brojači na ovim lokacijama broje po jedan smjer kretanja. Distribucija na ovim lokacijama je prilično ravnomjerna, s tim da treba uzeti u obzir da na Bulevaru vojvode Petra Bojovića, koji blago dominira sa udjelom od 42 odsto, više biciklista koristi suprotnu stranu ulice za kretanja u oba smjera (pogotovo oni koji komuniciraju sa Starčevicom).U Centru kažu da je razlog tome nebezbjednost kružnog toka kod Rebrovca, koji je prekinuo biciklističke tokove, pa je zapravo broj kretanja na ovoj dionici zasigurno veći.
“Ovo ne znači da treba pomjeriti brojač na drugu stranu ulice, već riješiti spoj biciklističke infrastrukture koji je prekinut ne samo mostom bez adekvatne biciklističke infrastrukture i pomenutim kružnim tokom, već i tragikomičnim rješenjem kroz zeleni prostor između Bulevara Desanke Maksimović i Jug Bogdana. Ovo ostaje jedna od prioritetnih tačaka za rješavanje kojom će se Gradska uprava morati baviti ukoliko želi da riješava saobraćajne probleme”, tvrdi Kabić.

Prema njegovim riječima, brojači kažu da prosječan broj kretanja po mjesecima “skače” naglo u maju, dominira tokom juna, jula, avgusta i septembra, te počinje opet padati u oktobru, što je smisleno ako se uzmu u obzir vremenski uslovi.
“Ali, ovako velike oscilacije na godišnjem nivou znače isto tako da biciklistički saobraćaj prosto nije razvijen. Odnosno, nije razvijena mreža biciklističke infrastrukture, te nisu donešene druge mjere koje obeshrabruju korišćenje putničkih automobila (kao npr. mjere u domenu parkirnih politika)”, naveo je naš sagovornik.

I biciklisti imaju “špicu” u saobraćajuIstakao je da na navedene tri lokacije, kretanja biciklom na dnevnom nivou, radnim danima, imaju jasniji jutarnji intenzitet između 6.30 i 8.30, dok je poslijepodnevna “špica” dosta blaža, odnosno razvučena je na duži period, između 14.00 i 20.00 časova, sa dominantnim vremenima u oko 16.30 i 18.30.Vikendom, biciklisti na ovim lokacijama, najviše se kreću između 11.00 i 14.00 časova, te između 18.00 i 20.00 časova.
“Na kraju, valja pomenuti i tačkasta brojanja modalnog udjela (po vidu kretanja po putniku) saobraćaja koja je Centar za životnu sredinu radio na tri lokacije u prethodnoj godini, i to: Gavre Vučkovića, Cara Lazara i Jovana Dučića. Po jednom takvom brojanju (grafički prikaz u prilogu), na dvije lokacije modalni udio biciklističkog saobraćaja je bio 1,9%, dok je na lokaciji u Gavre Vučkovića taj broj bio mnogo viši – 3,8%. Nažalost, putnički automobil je na sve tri lokacije dominirao u ukupnom kretanju sa rasponom između 56,5% i 72,3%. Bitno je napomenuti da su ovo rezultati analize na malom uzorku, na dan, u jutarnjem špicu, bez odnosa sa pređenim kilometrima, ali i kao takvi, daju uvid u poprilično loš modalni miks”, zaključio je Kabić.

“Ljude je sramota da idu na posao biciklom”Marko Lakić, dugogodišnji bicklista i član Planinarskog društva “Kozara” ne krije oduševljenje kada je riječ o izgradnji nove biciklističke infrastrukture u Banjaluci.
“Ovo što je urađeno za sada je odlično, ali bi bilo potrebno da se maksimalno uvežu staze po gradu kao i da se urade dodatni iskoraci u vidu promocije korištenja bicikala kao prevoznog sredstva”, rekao nam je Lakić i dodao da ne bi bilo loše da građani dobiju subvenciju za kupovinu i korištenje bicikla.

“Nije sve sa Zapada loše. Ljude treba osvijestiti o benefitima za lično zdravlje i životnu sredinu. Zaposleni u Gradskoj upravi, Vladi, institucijama i školama koji žive u centru grada dodatno su motivisati da idu biciklom na posao. Treba izgradit više nadstrešnica i parkinga za bicikle…”, navodi Lakić uz tvrdnju da je kod nas ljude sramota da idu na posao biciklom.

“Nekada, dok su u SFRJ ljudi radili u fabrikama, tako su mi stariji pričali, ujutro kod Boske na semaforu znalo je da bude stotine biciklista…”, naveo je kao primjer Lakić i sugerisao biciklistima da ne smiju da se kreću trotoarom već trebaju po kolovozu na lokacijama gdje ne postoji biciklistička staza.

“Banj brdo i Ponir savršeni za razvoj brdskog biciklizma”Sagovornik Mondo portala osvrnuo se i na potencijale Banj brda i šireg predjela Ponira koji su savšreni za razvoj brdskog biciklizma. Prema njegovim riječima, postoji dosta staza koje su već stavljene na mapu nekoliko puta, dok bi se veliki broj starih moglo “oživjeti” uz minimalno ulaganje.
“Time bi se napravila ozbiljna mreža staza što bi privuklo ljude više u prirodu, a i obogatilo bi turističku ponudu grada. Jedna od najrazvijenijih grana turizma je avanturistički turizam odnosno aktivni odmor”, rekao nam je Lakić.

Tvrdi da za mont-bajk (MTB) staze nedostaju sistemska rješenja o održavanju i kreiranju staza. Kao pozitivan primjer je naveo Sjedinjene Američke Države (SAD) gdje su za navedenu infrastrukturu zadužena šumska gazdinstva.
“Ali je potrebna svijest o tom sportu i saradnja sa organizacijama i pojedincima koji se bave MTB-om. Trenutno se održavanje MTB staza u gradu svodi na entuzijazam pojedinaca”, zaključio je Lakić.
Banjaluka.com

Related Topics:

Banjaluka

SAVIĆ-BANJAC UPOZORAVA: „Skupština Banjaluke mjesecima blokirana, građani trpe štetu – vrijeme je za hitnu reakciju“

Gradski menadžer Mirna Savić-Banjac pozvala je rukovodstvo Skupštine Grada da bez odlaganja zakaže novu sjednicu, podsjećajući da je Banjaluka ove godine imala svega tri redovna zasjedanja, a da je posljednje održano 23. juna.

– Pozivam skupštinsku većinu i novo rukovodstvo banjalučkog SNSD-a da pod hitno promijeni način rada. Pozivam ih da reaguju i pozovu aktuelnog predsjednika da radi svoj posao ili da imenuju novog predsjednika, jer Banjaluka i njeni građani ovo nisu zaslužili – poručila je Savić-Banjac.

Ističe da je Banjaluka na usvajanje budžeta za tekuću godinu čekala skoro šest mjeseci, dok Nacrt budžeta za 2026. godinu već mjesec dana stoji „u ladicama“ bez zakazane sjednice.

Savić-Banjac upozorava da se ovakvim postupanjem direktno nanosi šteta građanima i krši Zakon o lokalnoj samoupravi.

– Obraćali smo se i Ministarstvu uprave i lokalne samouprave, jer se sjednice u Banjaluci ne održavaju u zakonskom roku i za nas je zaista neprihvatljivo da skupštinsko rukovodstvo uredno prima visoke plate, iako ne dolaze na posao i apsolutno ništa ne rade – istakla je ona, te još jednom pozvala skupštinsku većinu i novo rukovodstvo SNSD-a, koji participira u gradskoj vlasti, da hitno reaguju.

Nastavi čitati

Banjaluka

PONOVO SNSD VEZA! Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

Fočanski biznismen Gordan Pavlović, vlasnik kompanije „Pavgord“ iz Foče kupio je Fabriku duvana Banjaluka, otkriva portal Capital.

Kako otkriva izvor Capitala, Pavlović je banjalučku fabriku duvana platio više od deset miliona maraka, a kupio ju je preko svojih firmi „Pavgord“ i H&P.

Pavlovićev advokat Miloš Stevanović potvrdio je da je njegov klijent kupio banjalučku fabriku, ali nije želio da otkriva nikakve detalje.

– Ne mogu zaista da govorim o detaljima – bio je kratak Stevanović.

Pavlović je nedavno preko svojih firmi „Pavgord“ i H&P. kupio kompaniju ArcelorMital u Prijedoru i Zenici.

Prije toga, „Pavgord“ je kupio i kompaniju „Alumina“ iz Zvornika i sve njene povezane firme koje su bile u stečaju, zatim kompaniju „Boksit“ iz Milića, „Zrak“ iz Sarajeva, a spominje se i kao budući kupac „Koksare“ iz Lukavca koja je nedavno otišla u stečaj.

Nekadašnji gigant

Fabrika duvana Banjaluka je nekadašnji privredni gigant koji je početkom devedesetih zapošljavao više od 1.300 radnika i godišnje proizvodio oko 9.000 tona cigareta. Fabrika je poslije rata počela da gomila gubitke, a u procesu privatizacije je završila u vlasništvu banjalučkog biznismena Nebojše Antonića, koji je kasnije prodao bugarskoj kompaniji „Bulgartabak“.

Bugari su proizvodnju u fabrici obustavili krajem maja 2018. godine, a radnicima je prije nego što je stavljen ključ u bravu isplaćena otpremnina u iznosu od hiljadu maraka po godini radnog staža.

Na mjestu nekadašnje fabrike u strogom centru Banjaluke ostali su objekti na zemljištu od oko 23.000 kvadrata. Vrijednost ovog zemljišta mjeri se milionima maraka, a po svim prilikama, upravo to zemljište je razlog zbog koga je fočanski biznismen kupio fabriku.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nedavno je izjavio da grad Banjaluka ima ozbiljnu namjeru da kupi kompleks bivše Fabrike duvana koji se, kako je rekao, nalazi na listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

On je poručio da je plan da renoviraju i adaptiraju postojeće objekte, kako bi ubuduće bili mjesto kulturnih i društvenih događanja na kojem će biti gradski muzej, muzički centar, konferencijske i kongresne dvorane.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: “Izbaciću Ninkovića iz kancelarije, SVAKAKO NIJE TAMO!”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković ponovio je da Grad već skoro pola godine čeka zakazivanje redovne sjednice Skupštine grada, tvrdeći da predsjednik Skupštine odbija da zakaže sjednicu iako pred njima stoje brojni važni dokumenti, uključujući i Nacrt budžeta.

“Tražim da se sjednica Skupštine grada konačno zakaže nakon pet-šest mjeseci. Predali smo Nacrt budžeta odavno. Već skoro mjesec dana i dokument i Banjaluka stoje. Nema sjednica, ništa se ne radi”, rekao je Stanivuković.

Poručio je da će, ukoliko predsjednik Skupštine odmah ne reaguje, gradska administracija preduzeti drastične korake.

“Naša odluka je da ga izbacimo iz kancelarija, jer svakako ne boravi tamo. To se može desiti već danas ukoliko sjednica ne bude zakazana”, rekao je Stanivuković.

On je podsjetio da je gradska administracija ranije podnijela zahtjev Ministarstvu uprave i lokalne samouprave Republike Srpske kako bi se izvršio nadzor nad radom Skupštine grada, koja je tokom cijele godine održala tek nekoliko sjednica.

“Tražimo od resornog ministarstva da uradi ono što je u njihovoj nadležnosti – da reaguje na nerad Skupštine i da preispitaju zašto još nema sjednica”, naveo je Stanivuković.

Među odlukama koje čekaju na usvajanje nalazi se i odluka o nastavku naplate parkinga, koja važi samo do kraja ove godine.

“Odluke o naplati parkinga su u skupštinskoj proceduri i insistiramo da se sjednica sazove. Naplata parkinga donosi gradu između 400.000 i 500.000 KM mjesečno. Nezamislivo je da Banjaluka ostane bez ovog prihoda”, rekla je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer.

Ona je naglasila da već pet godina gradska administracija radi u otežanim uslovima.

“Mi pet godina funkcionišemo u blokadama. Narodna skupština se skupi za 48 sati, a kada je u pitanju Skupština grada trebaju mjeseci da se zakaže”, rekla je ona.

Na čekanju, tvrdi Savić Banjac, stoji više od 70 tačaka dnevnog reda.

Kako kaže, sve dok Skupština ne počne da funkcioniše Grad neće moći rješavati ključne probleme, niti će građani imati koristi od odluka koje mjesecima stoje u fiokama.

Nastavi čitati

Aktuelno