Promocije knjiga, izložbe, predavanja, dio su programa koji će tokom aprila biti održan u Kući Milanovića.

U ovom kulturnom centru biće održano i takmičenje muzičkih škola Republike Srpske (flauta), dodjela književne nagrade „Stanko Rakita“ i dodjela nagrade „Princ Dječijeg carstva“.

Gost Kuće Milanovića u aprilu biće pjesnik Matija Bećković (16. april, u 19.00 časova).

Kompletan program pogledajte OVDJE.

Banjaluka, grad sa bogatom istorijom i tradicijom, uskoro će dobiti svoju bajku koja neće biti samo obična priča za djecu.

“Priča o Princezi Banjaluci” nije samo obična legenda – to je most između prošlosti i sadašnjosti, između Banjaluke i Poljske, koji oživljava duboku emociju povezivanja.

Inspirisana poljskom legendom iz 1650. godine, ova bajka dobija svoju novu dušu kroz priču autorke Aleksandre Savić.

Uz neizbrisive tragove narodnih tradicija i običaja, ona prilagođava ovu priču bogatstvu našeg kulturnog nasljeđa, donoseći nam ne samo priču o ljubavi i borbi, već i o tome kako su gradovi, ljudi i istorija uvijek povezani, bez obzira na granice.

Kako je sama autorka istakla, ideja za pisanje ove bajke potekla je iz otkrića originalne poljske priče, koja se zove “Priča o Princezi Banjaluci”.

“Ova priča je zapravo reinterpretacija originalne poljske bajke, koja nije samo prerada. Poljski autor Hieronim Morštin je 1650. godine napisao priču koja ima elemente barokne pjesme i bajke, a sama priča spominje grad Banjaluku kao domaći grad glavne junakinje, princeze, koja se na iznenadan način pojavljuje u Poljskoj”, kazala je Savićeva.

No, u Banjaluci je ova bajka bila potpuno nepoznata, a u Poljskoj nije bila previše istraživana, zbog čega je Aleksandra, zajedno sa svojim saradnicima, odlučila da je prevede i detaljno istraži.

Naime, “Priča o Princezi Banjaluci” nije samo zanimljiva zbog svojih korijena, već i zbog toga što nosi simboliku koja spaja dvije zemlje – Poljsku i Bosnu i Hercegovinu. Iako je priča iz Poljske, Savićeva je odlučila da joj da potpuno novu dimenziju, koristeći motive iz naše narodne književnosti i integrišući elemente naših bajki, kako bi se stvorila bajka koja govori o univerzalnim temama, kao što su ljubav, borba, prepreke i pobjeda, ali takođe o nečemu dubljem, o odnosu prema sebi, unutrašnjoj snazi i životnim vrijednostima.

Bajka je posvećena gradu Banjaluci, kao “poklon” povodom Dana grada.

Sam naziv nije slučajan, u originalnoj poljskoj priči, autor je koristio ime Banjaluka zbog njegove egzotičnosti, što je autorki bilo veoma inspirativno.

Zbog toga, Savićeva je odlučila da posveti bajku baš ovom gradu, jer je, prema njenim riječima, Banjaluka “vrijedan istorijski spomen”, grad koji je kroz vrijeme bio, a i danas jeste, dio veće regionalne istorije, premda malo zanemaren u literaturi i popularnoj kulturi.

Ono što je posebno kod ove bajke jeste to što, iako je uzela osnovnu premisu iz Morštinove priče, Savićeva je značajno proširila radnju, dodajući nove likove, situacije i motive koji su relevantni za našu kulturu.

“Moj cilj je bio da bajka zadrži originalne motive, ali da dodam elemente naših narodnih priča i da grad Banjaluka bude više prisutan u samoj naraciji, kako bi djeca mogla razumjeti dublje povezanosti među našim gradom, njegovim istorijskim nasljeđem i Poljskom”, objašnjava ona.

Osim što je uvela likove koji podsjećaju na likove iz naših narodnih bajki, u bajci se pojavljuje i zmaj, što je uobičajeni motiv u našoj tradiciji, ali i u drugim evropskim bajkama.

Kroz sve ove elemente, ova bajka nije samo obična priča o ljubavi i borbi. Ona je puno više od toga – ona je način na koji Banjaluka, iako često zanemarena, dobija svoje mjesto u svjetskoj bajci.

Bajka je, kako Savićeva napominje, zapravo više od same priče. Ona je prikaz prošlosti, ali i poruka za budućnost.

“Banjaluka je simbol našeg kulturnog nasljeđa, ali i našeg identiteta. Kroz bajku želim da djeca i odrasli vide da je svaki grad, pa tako i naš, vrijedan divljenja, da su naši gradovi bogati istorijom i da oni mogu biti prisutni u pričama koje su daleko veće od nas”, ističe Savić.

Kroz rad na ovoj bajci, autorka je uspjela da uključi mnoge saradnike i timove, uključujući ilustratora Marka Bilbiju, koji je stvorio predivne ilustracije koje čine bajku živopisnom i još emotivnijom. Takođe, važnu podršku pružilo je Udruženje Poljaka iz Banjaluke, kao i mnogi istraživači i prevodioci iz Poljske, koji su pomogli da se ovaj projekt realizuje.

“Moj rad na ovoj bajci nije bio solo poduhvat. Imala sam sjajnu podršku od ljudi u Banjaluci, ali i od kolega u Poljskoj. Bez njih ova bajka ne bi bila to što jeste”, kaže autorka.

Knjiga će biti dostupna u Antikvarnici “Ramajana” i putem onlajn prodaje, a prva promocija će biti upriličena u saradnji sa Studentskim kulturnim centrom Univerziteta u Banjaluci.

U konačnici, ovo je bajka koja nadmašuje samo pričanje o princezi i princu. To je bajka o identitetu, ljubavi prema gradu i o tome kako istorija i tradicija ne bi smjele biti zaboravljene, nego treba da žive kroz nas i našu djecu.

Odgovornim upravljanjem i domaćinskim poslovanjem, predvođeni gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, postigli smo finansijsku stabilnost i značajno smanjili zaduženost grada.

Poručio je ovo ovlašteni potpisnik Odjeljenja za finansije Milan Aljetić koji je istakao i to kako je dugoročna zaduženost, koja je za vrijeme SNSD-a iznosila 19% u odnosu na redovne prihode – gotovo prepolovljena i danas iznosi 10%.

-Vratili smo skoro 70 miliona KM dugova koje je ostavila prethodna vlast, a za razliku od njih, nismo uzeli nijedan kratkoročni kredit – dodao je on.

Naglasio je i to kako je gradska administracija u isto vrijeme ulagala u ključne projekte.

-Izgradili smo nove škole, sportske dvorane, parkove, mostove i šetališta. Zahvaljujući odgovornom upravljanju, grad je po osnovu rente i naknada za uređenje građevinskog zemljišta dostigao rekordne prihode od 24 miliona KM, što je daleko više u odnosu na 14 miliona KM koliko je prikupljano u vrijeme SNSD-a – kazao je Aljetić.

Osvrnuo se i na dugove, naglasivši da je u odnosu na 2013. godinu kada je ukupan dug smanjen za oko 50 miliona maraka.

-U mandatu smo vratili gotovo duplo više nego što smo se zadužili – 68,98 miliona KM dugova je otplaćeno, dok smo podigli 33,8 miliona KM. Uz to, nemamo kratkoročnih obaveza, a stopa datih garancija je sa 26,6% u 2016. godini smanjena na 11,04% u 2024. godini – poručio je on.

Dodao je i to kako upravo ovi podaci najbolje demantuju dezinformacije o navodnom neosnovanom trošenju i zaduživanju.

-Banjaluka je danas finansijski stabilnija, manje zadužena, a u isto vrijeme više ulaže u svoj razvoj. Dok rješavamo nagomilane probleme, nećemo dozvoliti da političke igre ugroze interese građana i napredak našeg grada – zaključio je Aljetić.