Connect with us

Društvo

BIH ĆE PLATITI MILIJARDE EU uvodi karbon taksu

Od 1. januara 2026. godine Evropska unija uvodi porez na proizvode koje uvozi na svoje tržište, a čija proizvodnja podrazumijeva emitiranje karbon dioksida.

Iako je obavezu uspostave sistema trgovanja emisijama CO2 Bosna i Hercegovina preuzela potpisivanjem ugovora o energetskoj zajednici, na tom planu je urađeno vrlo malo.

Za izvoznike u Evropsku uniju ovo znači dodatne troškove koji će posljedično i izvjesno smanjiti konkurentnost, poskupiti proizvode, a mnoge i potpuno ugasiti.

Lukavac cement posljednjih deset godina intenzivno radi na projektima energetske efikasnosti. Iako ne mogu proizvoditi bez emitiranja CO2, dio koji dolazi iz alternativnih goriva smanjili su za 25 odsto.

– Mi smo ovdje zaista u ekologiju uložili sad već oko 30-ak miliona evra u filtere, u sistem samog monitoringa, u energetsku efikasnost tako da smo zaista na nivou dobrih evropskih proizvođača po pitanju emisija CO2 – kaže Stjepan Kumrić, generalni direktor Lukavac cementa d.o.o.

U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine emisijama CO2 upravljaju kroz projekte izgradnje obnovljivih izvora energije – vjetroparkova i fotonaponskih elektrana.

– Oni ne proizvode energiju CO2 i postepeno će zamjenjivati proizvodnju iz termoelektrana, koja u sebi sadrži emisiju CO2 i na taj način uticaćemo na smanjenje tog našeg karbonskog otiska i ublažavanje ovih finansijskih implikacija plaćanja taksi na CO2 – istče Anes Kazagić, pomoćnik generalnog direktora EPBiH za razvoj.

Karbonska taksa će za Elektroprivredu značiti dodatno opterećenje na poslovanje i troškove proizvodnje. Osim industrije cementa i električne energije, pogodiće još i proizvodnje željeza i čelika, vještačkih đubriva, aluminija i hidrogena.

– Po nekim procjenama, do 2030. godine bi trebali da platimo milijardu i 300 miliona KM, a po nekim manje pesimističnim procjenama 300 miliona KM ćemo morati da platimo da bismo izvozili u Evropu – naglašava prof. Mirsad Đonlagić, stručnjak iz oblasti energetike.

Bosna i Hercegovina u procesu energetske tranzicije kasni najmanje pet godina. Kompanije izvoznici se većinom oslanjaju na vlastite kapacitete u ovom procesu. Uvođenje karbon takse moglo bi biti pogubno za mala i srednja preduzeća.

– Mi smo napravili četiri međunarodne konferencije, tri domaće, obišli sedam industrijskih bazena, pravili radionice o izračunu, karbonskom otisku, popunjavanju tih upitnika sve kako bismo podigli svijest javnosti zašto nam je to potrebno i nužno – podsjeća Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Važnost ovih procesa privatni sektor je očito shvatio bolje od države. Sistem monitoringa Lukavac cementa certificirali su eksperati Evropske unije, a od kraja 2023. godine prema institucijama EU izvještavaju o emisijama koje imaju u Bosni i Hercegovini, prenosi BHRT.

Karbon taksu će Evropskoj uniji ipak morati plaćati, jer u Bosni i Hercegovini nije uspostavljen sistem trgovanja emisijama, na što se naša država obavezala da će uraditi kako bi ostvarila domaći prihod za podršku prelazu na obnovljive izvore energije i smanjenju intenziteta ugljendioksida u relevantnim sektorima, prenosi Biznisinfo.

Društvo

PODACI RAZOČARAVAJUĆI! BiH trajno zakovana na dno evropske ekonomije!

Prema prvim zvaničnim procjenama Centralne banke BiH, rast potencijalnog BDP-a nije značajno ubrzao skoro dvije decenije.

Kako se navodi u saopštenju Centralne banke, prosječna istorijska stopa rasta potencijalnog BDP-a za period 2008-2024. godina procijenjena je na 2,4%.

“Korištenjem metodologija procjene standardnih za većinu centralnih banaka, posebno u zemljama sličnog nivoa razvoja, CB BiH je procijenila potencijalni BDP i BDP jaz za istorijski period od 2008. godine i trenutni srednjoročni projekcijski horizont. Procjene prema različitim metodologijama su konzistentne, što smatramo znakom njihove pouzdanosti, a zvanična je i metodološki uporediva s procjenama za zemlje članice EU”, naveli su.

Dodali su da trenutno procjenjuju da godišnja stopa rasta potencijalnog BDP-a u 2025. godini iznosi 3,6%.

“Pri ovoj stopi rasta potencijalnog BDP-a i našoj projekciji rasta realnog BDP-a, BDP gap je blago negativan (-0,1% ispod projiciranog realnog BDP-a). Uz prosječnu stopu rasta potencijalnog BDP-a u srednjoročnom projekcijskom horizontu od 3,5% i naše projekcije rasta realnog BDP-a za isti period, očekujemo da će se BDP jaz polako zatvarati”, istakli su iz Centralne banke BiH.

Naveli su da trenutno procijenjena stopa rasta potencijalnog BDP-a nije dovoljna za dugoročno održiv rast i snažniju realnu konvergenciju ka EU.

“Strukturne reforme na tržištu rada, uključujući i one koje podstiču jače angažovanje neaktivnog radno sposobnog stanovništva, u kombinaciji s mjerama za povećanje produktivnosti, imaju značajan potencijal za podizanje dugoročnog rasta potencijalnog BDP-a u BiH”, istakli su iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da su podaci “razočaravajuće realni” ili “realno razočaravajući”.

“Naime, jako dugo smo slušali potpuno nerealne tvrdnje političara o rastu BDP-a zasnovane na prosjeku koji je uključivao i godine neposredno poslije rata kada smo naravno imali visoke stope rasta ne zato što smo se razvijali, nego praktično “uključivali” privredu koja je bila potpuno mrtva. Slično je bilo i s fiktivnim prilogom ulaganja kada smo poklanjali kompanije u privatizaciji za bagatelne iznose, ali se to knjižilo prema njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti i prikazivalo kao multimilionska ulaganja (najekstremniji primjer je Birač Zvornik, gdje su glorifikovani tzv. ulagači iz Litvanije, a svi znamo kako je to u stvari bilo)”, ističe Gavran.

Prema njegovim riječima, ukratko, procjene CB BiH su realne i porazne, a stope rasta koje bi BiH omogućile da bilo koga stigne, a i to tek kroz decenije kontinuiranog rasta i razvoja, morale bi biti daleko, daleko veće.

“Iskreno, koliko god se to činilo nedostižnim, bez dvocifrenih stopa rasta mi se nemamo čemu nadati i ostajemo trajno zakovani na dno evropske ekonomije. Jednostavno, nama trebaju ne samo reforme, nego maltene ekonomska revolucija da bismo sve ove decenije zaostajanja nadoknadili. A ne vidimo nikakve naznake, čak ni prioritizaciju ove teme, a kamoli konkretne akcije u tom smjeru”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Društvo

NIKO NE ZNA KO GLEDA KOGA! Begić upozorava: „U BiH vlada medijski haos i nelojalna konkurencija!“

Dok vlasti u Bosni i Hercegovini raspravljaju o nebitnim temama, podgrijavaju nacionalne tenzije i glume zabrinutost za narod – niko se ne bavi stvarima koje su zaista važne za građane i privredu ove zemlje, rekao je Ivan Begić, direktor TOK TV iz Banje Luke.

U 2025. godini, BiH i dalje nema zvaničan, jedinstven sistem za mjerenje gledanosti televizija, a ovo što imamo je na rubu naučne fantastike, kriminala, kaže on.

“To znači da ne postoji nijedna validna brojka koja pokazuje ko zaista gleda koga. Umjesto istine – imamo samoproglašene “najgledanije”, izmišljene procente i politički pogurane medije, a onda i nelojalnu, ali ono što je tragičnije i nelegalnu konkurenciju. Ako uzmete samo parametar društvenih mreža koliko ljudi pogleda na primjer naše informativne emisije, a onda uzmete zvanična istraživanja dođete do zaključka da je neko lud ili mu noge smrde”, dodaje Begić.

Ko profitira u ovakvom haosu? Oni koji znaju da varaju, dodaje on i kaže:

“A gube svi ostali – nezavisni mediji, oglašivači koji ulažu novac na slijepo, i građani koji ostaju bez kvalitetnog programa jer tržište ne nagrađuje kvalitet već podobnost.

Vrijeme je da se vlasti u ovoj zemlji prestanu baviti glupostima i međusobnim optužbama, i počnu raditi svoj posao. Hoćemo brojke. Hoćemo fer tržište. Hoćemo sistem.

Nećemo više da šutimo dok se profesionalni mediji guše u tišini, a laž i politika dijele reklamne budžete. Znamo da nam političari i nisu naročite pameti, pa ako već nisu neka Zakon i pravilnike prepiđu iz susjedne Srbije ili Hrvatske”, kaže Begić.

Ako niste sposobni riješiti ovako jednostavnu stvar – recite javno da vas to ne zanima. Jer narod zaslužuje da zna ko ih informiše, a ko ih samo kupuje, poručuje on.

Nastavi čitati

Društvo

KO ĆE ODGOVARATI?! Srpska dala 58,6 MILIONA za kop, pa im ZABRANJENO da ga koriste!

Vlada Republike Srpske isplatila je u aprilu kompaniji „Comsar“ sa Kirpa prvu tranšu od 58,6 miliona maraka za preuzimanje preduzeća „Comsar energy RS“, a koje ima koncesiju za eksploataciju uglja na površinskom kopu „Ugljevik – Istok 2“ u Ugljeviku.

Međutim, bez obzira na činjenicu da je iz budžeta Srpske i prije nego što je postignut konačan dogovor ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu isplaćen dio novca, mehanizacija Rudnika i termoelektrane (RiTE) „Ugljevik“ ne može da eksploatiše rudu neophodnu za dalji rad elektrane.

Naime, kako CAPITAL otkriva, republički rudarski inspektor je 18. i 19. marta utvrdio da su mašine RiTE „Ugljevik“ nezakonito ušle u „Comsarov“ površinski kop.

„Inspektor je rješenjem zabranio dalje izvođenje radova na šta je uložena žalba, koja je dostavljena nadležnom ministarstvu na drugostepeno odlučivanje“, rečeno je CAPITAL iz Inspektorata Republike Srpske.

Na naše konkretno pitanje po kojoj dozvoli su ušli u površinski kop „Ugljevik – Istok 2“ iz RiTE „Ugljevik“ nije bilo konkretnog odgovora. Lopticu su prebacili na resorno ministarstvo.

„Obavještavamo vas da je izdavanje dozvola u isključivoj nadležnosti Ministarstva rudarstva i energetike RS, te je u ovom slučaju ministarstvo odgovarajuća adresa za vaše pitanje“, kratko su poručili oni.

Do objave ovog teksta, iz ministarstva nismo dobili odgovore na naša pitanja.

Ipak, kako saznajemo oni još nisu odlučili po žalbi RiTE „Ugljevik“.

U moru problema u kojima uprava RiTE pliva i jedva drži glavu iznad vode ovakvo ponašanje bi mogla skupo da plati.

Podsjećamo, Vlada RS je odlučila da od ruskog oligarha Rašida Serdarova preuzme „Comsar energy RS“, koji je nosilac koncesije za izgradnju TE “Ugljevik 3” i ležišta “Ugljevik Istok 2”.

I pored brojnih pogodnosti koje mu je Vlada davala, Serdarov nije završio nijedan od ovih projekata, a na kraju će za njih od Srpske dobiti ogroman novac.

Naime, “Comsar energy RS” za ovo preduzeće traži 300 miliona maraka, a Vlada mu je, bez okončane analize koju je naručila, već isplatila 58,6 miliona.

Ta tranša je odobrena neposredno pred put predsjednika Milorada Dodika u Moskvu.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno