Connect with us

Svijet

BiH jedina država iz Evrope koja je BILA SUZDRŽANA na glasanju o stanju LJUDSKIH PRAVA U IRANU

Treći odbor Ujedinjenih nacija, zadužen za socijalna, humanitarna i društvena pitanja, usvojio je prije nekoliko dana rezoluciju o stanju ljudskih prava u Iranu, a ono što je zanimljivo jeste glasanje predstavnika BiH.

Zbog situacije u Iranu i protesta koji se održavaju u ovoj državi već nekoliko sedmica, komitet Ujedinjenih nacija razmatrao je nacrt rezolucije pod nazivom “Stanje ljudskih prava u Islamskoj Republici Iran”.

Na početku rasprave, predstavnik Kanade je naglasio kako se protesti u Iranu održavaju uprkos žalosnim akcijama iranskih vlasti protiv demonstranata.

“Ubistvo Mahse Amini samo je jedan od slučajeva zločina nad ljudskim pravima u Iranu. Nasilna primjena zakona o hidžabu podriva ljudska prava žena i djevojčica”, rekao je predstavnik Kanade.

Kao što se i očekivalo, predstavnik Irana je odbacio tekst rezolucije.

“Oni koji tvrde da su zagovornici ljudskih prava u Iranu, imaju dugu evidenciju očitog licemjerja, dvostrukih standarda i instrumentalizacije ljudskih prava. Žene i djevojke u Iranu potpuno su svjesne svojih prava i načina interakcije s vlastima. Nema potrebe da se Zapad zalaže za njih”, poručio je predstavnik Irana.

Nakon rasprave u kojoj je učešće uzelo niz zapadnih zemalja, ali i onih poput Rusije, Kube, Sirije, Kine i Pakistana, pristupilo se glasanju, a rezolucija je usvojena s 80 glasova za, 28 protiv i 68 suzdržanih.

Između ostalog, o nacrtu rezolucije izjasnila se i Bosna i Hercegovina, a predstavnici BiH u ovom tijelu Ujedinjenih nacija bili su suzdržani. Ujedno, Bosna i Hercegovina je bila jedina država iz Evrope koja je bila suzdržana na ovom pitanju, prenosi Kliks.

Inače, u tekstu rezolucije, UN je pozvao Iran da eliminiše sve oblike sistemske diskriminacije i drugih kršenja ljudskih prava žena i djevojčica.

“Skupština poziva Iran da eliminira sve oblike diskriminacije na osnovu mišljenja, vjere ili uvjerenja i pokrene sveobuhvatan proces odgovornosti, ponavljajući važnost nezavisnih istraga kao odgovor na sve navode o kršenju ljudskih prava. Snažno apelujemo na Iran da prekine upotrebu prekomjerne sile protiv mirnih demonstranata, uključujući žene i djecu”, poručili su u rezoluciji članice UN-a.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno