Connect with us

Društvo

BIH PRIJETI ENERGETSKI KOLAPS: Elektroprivredama fali novca

Bosna i Hercegovina je prisiljena kupovati električnu energiju koju je do prije nekoliko godina izvozila, dok stručnjaci i zvanični vladini dokumenti upozoravaju na potencijalni kolaps energetskog sektora.

BiH je samo u prvih pet mjeseci ove godine potrošila više od 151 milion evra na uvoz struje, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Od tri proizvođača struje, Elektroprivreda BiH, koja je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, uknjižila je u protekle dvije godine gubitak veći od 197,1 milion evra.

Vlasti su, stoga, krajem juna predložile povećanje cijena struje za domaćinstva do osam posto – nakon poskupljenja od deset posto u avgustu prošle godine – i čekaju odobrenje regulatora, što će biti dodatni teret građanima uz najavljeno poskupljenje grijanja, vode, javnog prijevoza i sveopću inflaciju.

“Dok je bilo viškova mogla se postići dobra cijena struje na stranom tržištu i time ‘pokriti’ niža cijena za domaćinstva koja je ispod proizvodnih. Bilo je samo pitanje trenutka kad će tog viška struje nestati i taj trenutak je došao”, kazao je za Radio Slobodna Evropa Ognjen Marković.

Elektroenergetske kompanije su prije tri mjeseca dostavile Vladi Federacije BiH informaciju o stanju u tim poduzećima od kojih većina u proteklih pet godina posluje “u crvenom”.

U vladinom izvještaju, u koji je RSE imao uvid, se ukazuje da je kriza s kojom se suočavaju rezultat lošeg upravljanja i nedovoljnog ulaganja u prošlosti, te da raspadajuća zastarjela infrastruktura, uz potpunu zavisnost o ruskom plinu, danas prijeti energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Elektroprivredi BiH ponestaje novca

Elektroprivreda BiH od decembra 2022. godine ne može iz svoje proizvodnje podmiriti krajnju potrošnju i svega se u mjesec-dva godišnje dogodi da preostane viškova za tržišnu prodaju, prema vladinom izvještaju.

Zbog nedovoljnih isporuka uglja iz vlastitih rudnika, loše hidrološke situacije i povećanje potrošnje, Elektroprivreda BiH je samo tokom protekle zime, od oktobra 2024. do februara 2025. godine, kupila oko 65,5 miliona evra struje.

Navode da su struju nabavljali po skupljoj cijeni od one po kojoj su je isporučili domaćinstvima, budući da tarife diktira vladin regulator.

Iz Elektroprivrede BiH su upozorili da bi, ako se ne uspiju obezbijediti dodatni novac na računima, mogli postati nelikvidni u drugoj polovini 2025. godine.

“Gledajući stanje gotovine i oročenih depozita s krajem 2024. godine, sasvim je jasno da bi već tokom prošle [2024.] godine EP BiH bila nelikvidna da nije vraćen uplaćeni avans za blok 7 TE Tuzla”, navodi se u informaciji koju su uputili vladi.

Radi se o oko 127 miliona evra predujma plaćenog kineskom konzorciju u propalom poslu izgradnje novog termobloka.

Iz Elektroprivrede BiH su u informaciji za Vladu Federacije BiH naveli da ni projekcije za iduće dvije godine nisu obećavajuće.

Štoviše, navode da je “upitna mogućnost kreditnog zaduženja za potrebe financiranja redovnog poslovanja koje će u narednom periodu biti neophodno za opstanak likvidnosti”.

Elektroprivreda BiH je do 2019. godine proizvodila znatno više struje nego što su domaće potrebe. To je omogućilo unosan izvoz koji je, istovremeno, pomagao u održavanju niskih cijena za domaćinstva.

Od tada proizvodnja električne energije stalno pada.

U poređenju sa peridom od 2011. do 2018. godine termoelektrane danas proizvode skoro 30 posto manje struje, dok ukupna potrošnja raste prosječnom stopom od tri do pet posto godišnje.

Termoblokovi su u prosjeku stariji od 40 godina, smanjena im je snaga i češće se kvare, te troše više uglja.

Danas potrošnja struje u Federaciji BiH premašuje domaću proizvodnju za 11,7 posto, prisiljavajući je na uvoz kako bi zemlja izbjegla mrak.

Krizu pogoršava stanje u rudnicima.

Elektroprivreda BiH je od 2009. do 2024. godine uložila više od 383 miliona evra u sedam svojih rudnika kako bi održala njihovu likvidnost.

“Izostali su očekivani efekti ovog investiranja, kao i financijske podrške u procesu prestrukturiranje rudnika”, navode u izvještaju šest godina kasnije.

Dok je broj rudara opao, troškovi rada i dalje rastu, potaknuti višim platama i drugim pravima.

Elektroprivreda BiH je od privatnih rudnika i na tržištu zatražila kupnju 600.000 tona uglja iz drugih rudnika u zemlji ili inostranstvu jer se u njenim rudnicima “generalno bilježi pad proizvodnih parametara i produktivnosti”.

Kod nekih rudnika troškovi radne snage prelaze 90 posto ostvarenog prihoda.

Porezi i doprinosi na primanja u BiH moraju se uplatiti s isplatom plate, ali rudnici su izuzeti iz zakona i po tom osnovu duguju desetke miliona evra.

Vlada i Elektroprivreda iz svojih budžeta isplaćuju neuplaćene doprinose rudarima koji steknu pravo na penziju.

Samo jedan rudnik posluje s dobiti, a “šest od sedam rudnika ima hronične probleme u svakom aspektu poslovanja”, prema izvještaju Elektroprivrede BiH.

Kako posluje nekadašnji inženjerski gigant?

Državne kompanije koje posluju u plinskom sektoru, takođe, su u financijskom kaosu.

Energoinvest, nekada inženjerski gigant koji je bio prisutan na svim kontinentima, sada 95 posto svog poslovanja temelji na uvozu ruskog plina.

Kompanija je godinama bilježila gubitke koji su od 2017. do 2019. iznosili ukupno 14,2 miliona eura, s manjim poboljšanjima u proteklih pet godina koja su dovela poslovanje ove kompanije do “pozitivne nule”.

BH-Gas, koji upravlja s oko 200 kilometara plinovoda, prošlu godinu završio je “u crvenom”, budući da je kao i Energoinvest izgubio arbitražni spor protiv mađarskog plinovoda, nakon što je na insistiranje “Gazproma” opskrbni pravac preusmjeren na Turski tok.

BH-Gas je, također, prošle godine morao otpisati oko milion i pol eura knjigovodstvene vrijednosti plinovoda Zenica-Travnik u središnjoj Bosni, što je povećalo njegove gubitke.

U međuvremenu, kompaniji s pedesetak uposlenih povjeren je zadatak financiranja i izgradnje novog plinovoda prema Hrvatskoj kako bi se smanjila trenutna potpuna ovisnost o ruskom plinu, ali i razvoja prvog skladišta plina u BiH. Ukupna vrijednost zacrtanih projekata premašuje milijardu eura.

Energetska kriza nije ograničena samo na struju i plin.

Terminali Federacije BiH, odgovorni za uvoz i skladištenje naftnih derivata koji se aktiviraju u hitnim slučajevima, također, su u problemima.

Kompanija proteklih godina posluje s gubitkom, a njeni kapaciteti za skladištenje su neadekvatni i daleko su manji od preporuka EU.

U Federaciji BiH posluje i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZHB) sa sjedištem u Mostaru koja je, takođe, u vlasništvu Vlade Federacije BiH i posluje na teritoriji koju su tokom rata kontrolirale snage Hrvatskog vijeća obrane.

Ona struju proizvodi u hidroelektranama i jednom vjetroparku. Poslovanje joj ovisi, uglavnom, o nivou vode na branama.

U BiH posluje i Elektroprivreda Republike Srpske koja je u vlasništvu vlade Republike Srpske, a koja se, takođe, suočava s problemima u radu zbog izgubljenih tužbi po potraživanjima za prijeratna ulaganja vrijednim više od 897 miliona evra.

Republika Srpska nema svoje naftne terminale.

Gasovodom dužine oko 60 kilometara upravljaju dvije kompanije čija dobit iznosi oko pola miliona evra godišnje.

Related Topics:

Društvo

NAJLJEPŠA VIJEST DANA! Doktori i osoblje na UKC-u spasili mališana rođenog sa samo 550 grama!

Jedna od najljepših vijesti je kada čujemo da su naši doktori i medicinsko osoblje spasili dječiji život. Na Klinici za dječije bolesti UKC-a Republike Srpske, uz njihovu pomoć, dobio je svoju bitku i mali Aleksej iz Teslića koji je prijevremeno rođen sa 550 grama težine. Kroz ambulante Pedijatrije svakodnevno prođe 60 malih pacijenata, a na kliničko liječenje dođe njih oko 30 iz cijele Republike Srpske.

– Bilo je i teških trenutaka, kada mu je bilo loše, a i meni. Ali, uz osoblje koje je stavrno susretljivo izdržalo se sve. Što se tiče bilo čega, stvarno imaju sve. I na Intenzivnoj njezi redovno su mijenjali i posteljinu. Što se tiče potrošnog materijala kupujemo samo pelene, što i trebamo. Bebe su snabdjevene svime – tvrdi majka.

Klinika za dječije bolesti raspolaže sa 150 kreveta i ima 200 zaposlenih, od čega su 52 doktora. Imaju podršku menadžmenta UKC-a i skromno kažu da su prioritet u odnosu na ostale klinike.

– Klinika za dječije bolesti ima u svakom momentu posteljine i to se obezbjeđuje svakodnevno. Mi to imamo zahvaljujući menadžmentu koji brine o tome – navela je dr Olivera Ljuboja, načelnica Klinike.

Nikola Šobot, v.d. generalnog direktora UKC Republike Srpske, ističe da je UKC apsolutno opremljen, naročito Pedijatrija, i da nema problema sa posteljinom.

U znak zahvalnosti za brigu i njegu o najmanjim pacijentima, pojedine institucije, udruženja i pojedinci žele da se zahvale klinici. Teško im pada što je, kako kažu, njihovu najbolju namjeru i poziv na darivanje posteljine neko pokušao ispolitizovati na društvenim mrežama.

– Izuzetno mi je žao što su pojedinci na društvenim mrežama ovu objavu pogrešno protumačili, da su pomoslili nešto nije u redu sa radom Klinike za dječije i bolesti i zato se od tih i takvih objava potpuno ograđujem – rekla je Jelena Šušak iz Udruženja “Hobotnice čudesnice”.

U ljudskoj prirodi je da daruje i čini dobra djela, samo se sjetimo riječi patrijarha Pavla – “Budimo ljudi”.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

STARA VJEROVANJA KOJA ŽENE STROGO POŠTUJU! U subotu je Sveta Petka Trnova, izbjegavajte OVE poslove po kući!

Sveta Petka Trnova, poznata i kao Trnova Petka, obilježava se 8. avgusta po novom kalendaru (26. jula po starom). Ovaj praznik posvećen je Svetoj prepodobnoj mučenici Paraskevi Rimskoj i razlikuje se od praznika Svete Petke, koji se proslavlja 27. oktobra.

U srpskom narodu Sveta Petka Trnova ima veliki značaj, posebno među ženama, a uz nju se vezuje veliki broj običaja koji su se prenosili s koljena na koljeno.

Narodni običaji za Trnovu Petku

U mnogim krajevima Srbije žene na ovaj dan ne obavljaju kućne poslove. Ne pere se veš, ne šije se, ne plete i ne prede, jer se vjeruje da bi u suprotnom tokom godine mogle da imaju bolove ili trnjenje u rukama. Upravo po tom narodnom vjerovanju praznik je dobio naziv „Trnova Petka“.

Postoji običaj da se na ovaj dan ne mijesi hljeb i ne loži peć bez velike potrebe. Takođe se ne iznosi pepeo iz kuće, jer se smatra da to donosi nemir i neslogu u domaćinstvu.

Žene i djevojke rano ujutru beru svježe poljsko ili baštensko cvijeće kojim ukrašavaju dom. Vjeruje se da će tako u kući cijele godine vladati mir, sloga i blagostanje.

Narodno vjerovanje kaže da je na Trnovu Petku dobro obući novu ili najljepšu odjeću, naročito djeci i djevojkama, kako bi ih tokom godine pratila sreća, zdravlje i napredak.

U pojedinim krajevima žene poste sedam dana prije praznika kako bi se na sam dan Trnove Petke pričestile. Dan se provodi u molitvi, miru i zahvalnosti Bogu, bez svađe i teških poslova.

U mjestima gdje postoje hramovi ili izvori posvećeni Trnovoj Petki organizuju se zavjetine, litije i narodni sabori. Vjernici dolaze na bogosluženje, pale svijeće i mole se za zdravlje porodice, naročito za zdravlje žena i djece.

U narodu postoji vjerovanje da Trnova Petka posebno pomaže osobama koje imaju probleme sa vidom. Zbog toga se pojedini vjernici mole ovoj svetiteljki za ozdravljenje očiju i posjećuju izvore koji se nalaze uz njene crkve. Ovo vjerovanje vezano je upravo za Paraskevu Rimljanku, koja se u narodnoj tradiciji smatra zaštitnicom slijepih i slabovidih.

Najvažnija poruka ovog praznika jeste da se dan provede u miru, molitvi i dobročinstvu. U srpskoj tradiciji Trnova Petka ostala je upamćena kao praznik koji podsjeća na poštovanje porodice, skromnost, pomaganje siromašnima i čuvanje porodične sloge.

Nastavi čitati

Društvo

31 GODINA OD ZLOČINA NA PETROVAČKOJ CESTI! Danas se odaje počast stradalim civilima!

U mjestu Janjile-Bravsko na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca danas će biti obilježena 31 godina od stradanja srpskih civila u avio-napadu na izbjegličku kolonu u pogromu “Oluja” 7. avgusta 1995. godine. Parastos i polaganje cvijeća predviđeni su za 11.00 časova kod spomen-krsta, a obilježavanju će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić.

Hrvatska avijacija je 7. avgusta 1995. godine u pogromu “Oluja” bombardovala srpske izbjegličke kolone na putu u selu Janjila kod Bosanskog Petrovca. Tom prilikom ubijeno je 10 civila, među kojima četvoro djece.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina, što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

(Srna) Foto: arhiva

Nastavi čitati

Aktuelno