Connect with us

Društvo

BIH PRIJETI ENERGETSKI KOLAPS: Elektroprivredama fali novca

Bosna i Hercegovina je prisiljena kupovati električnu energiju koju je do prije nekoliko godina izvozila, dok stručnjaci i zvanični vladini dokumenti upozoravaju na potencijalni kolaps energetskog sektora.

BiH je samo u prvih pet mjeseci ove godine potrošila više od 151 milion evra na uvoz struje, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Od tri proizvođača struje, Elektroprivreda BiH, koja je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, uknjižila je u protekle dvije godine gubitak veći od 197,1 milion evra.

Vlasti su, stoga, krajem juna predložile povećanje cijena struje za domaćinstva do osam posto – nakon poskupljenja od deset posto u avgustu prošle godine – i čekaju odobrenje regulatora, što će biti dodatni teret građanima uz najavljeno poskupljenje grijanja, vode, javnog prijevoza i sveopću inflaciju.

“Dok je bilo viškova mogla se postići dobra cijena struje na stranom tržištu i time ‘pokriti’ niža cijena za domaćinstva koja je ispod proizvodnih. Bilo je samo pitanje trenutka kad će tog viška struje nestati i taj trenutak je došao”, kazao je za Radio Slobodna Evropa Ognjen Marković.

Elektroenergetske kompanije su prije tri mjeseca dostavile Vladi Federacije BiH informaciju o stanju u tim poduzećima od kojih većina u proteklih pet godina posluje “u crvenom”.

U vladinom izvještaju, u koji je RSE imao uvid, se ukazuje da je kriza s kojom se suočavaju rezultat lošeg upravljanja i nedovoljnog ulaganja u prošlosti, te da raspadajuća zastarjela infrastruktura, uz potpunu zavisnost o ruskom plinu, danas prijeti energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine.

Elektroprivredi BiH ponestaje novca

Elektroprivreda BiH od decembra 2022. godine ne može iz svoje proizvodnje podmiriti krajnju potrošnju i svega se u mjesec-dva godišnje dogodi da preostane viškova za tržišnu prodaju, prema vladinom izvještaju.

Zbog nedovoljnih isporuka uglja iz vlastitih rudnika, loše hidrološke situacije i povećanje potrošnje, Elektroprivreda BiH je samo tokom protekle zime, od oktobra 2024. do februara 2025. godine, kupila oko 65,5 miliona evra struje.

Navode da su struju nabavljali po skupljoj cijeni od one po kojoj su je isporučili domaćinstvima, budući da tarife diktira vladin regulator.

Iz Elektroprivrede BiH su upozorili da bi, ako se ne uspiju obezbijediti dodatni novac na računima, mogli postati nelikvidni u drugoj polovini 2025. godine.

“Gledajući stanje gotovine i oročenih depozita s krajem 2024. godine, sasvim je jasno da bi već tokom prošle [2024.] godine EP BiH bila nelikvidna da nije vraćen uplaćeni avans za blok 7 TE Tuzla”, navodi se u informaciji koju su uputili vladi.

Radi se o oko 127 miliona evra predujma plaćenog kineskom konzorciju u propalom poslu izgradnje novog termobloka.

Iz Elektroprivrede BiH su u informaciji za Vladu Federacije BiH naveli da ni projekcije za iduće dvije godine nisu obećavajuće.

Štoviše, navode da je “upitna mogućnost kreditnog zaduženja za potrebe financiranja redovnog poslovanja koje će u narednom periodu biti neophodno za opstanak likvidnosti”.

Elektroprivreda BiH je do 2019. godine proizvodila znatno više struje nego što su domaće potrebe. To je omogućilo unosan izvoz koji je, istovremeno, pomagao u održavanju niskih cijena za domaćinstva.

Od tada proizvodnja električne energije stalno pada.

U poređenju sa peridom od 2011. do 2018. godine termoelektrane danas proizvode skoro 30 posto manje struje, dok ukupna potrošnja raste prosječnom stopom od tri do pet posto godišnje.

Termoblokovi su u prosjeku stariji od 40 godina, smanjena im je snaga i češće se kvare, te troše više uglja.

Danas potrošnja struje u Federaciji BiH premašuje domaću proizvodnju za 11,7 posto, prisiljavajući je na uvoz kako bi zemlja izbjegla mrak.

Krizu pogoršava stanje u rudnicima.

Elektroprivreda BiH je od 2009. do 2024. godine uložila više od 383 miliona evra u sedam svojih rudnika kako bi održala njihovu likvidnost.

“Izostali su očekivani efekti ovog investiranja, kao i financijske podrške u procesu prestrukturiranje rudnika”, navode u izvještaju šest godina kasnije.

Dok je broj rudara opao, troškovi rada i dalje rastu, potaknuti višim platama i drugim pravima.

Elektroprivreda BiH je od privatnih rudnika i na tržištu zatražila kupnju 600.000 tona uglja iz drugih rudnika u zemlji ili inostranstvu jer se u njenim rudnicima “generalno bilježi pad proizvodnih parametara i produktivnosti”.

Kod nekih rudnika troškovi radne snage prelaze 90 posto ostvarenog prihoda.

Porezi i doprinosi na primanja u BiH moraju se uplatiti s isplatom plate, ali rudnici su izuzeti iz zakona i po tom osnovu duguju desetke miliona evra.

Vlada i Elektroprivreda iz svojih budžeta isplaćuju neuplaćene doprinose rudarima koji steknu pravo na penziju.

Samo jedan rudnik posluje s dobiti, a “šest od sedam rudnika ima hronične probleme u svakom aspektu poslovanja”, prema izvještaju Elektroprivrede BiH.

Kako posluje nekadašnji inženjerski gigant?

Državne kompanije koje posluju u plinskom sektoru, takođe, su u financijskom kaosu.

Energoinvest, nekada inženjerski gigant koji je bio prisutan na svim kontinentima, sada 95 posto svog poslovanja temelji na uvozu ruskog plina.

Kompanija je godinama bilježila gubitke koji su od 2017. do 2019. iznosili ukupno 14,2 miliona eura, s manjim poboljšanjima u proteklih pet godina koja su dovela poslovanje ove kompanije do “pozitivne nule”.

BH-Gas, koji upravlja s oko 200 kilometara plinovoda, prošlu godinu završio je “u crvenom”, budući da je kao i Energoinvest izgubio arbitražni spor protiv mađarskog plinovoda, nakon što je na insistiranje “Gazproma” opskrbni pravac preusmjeren na Turski tok.

BH-Gas je, također, prošle godine morao otpisati oko milion i pol eura knjigovodstvene vrijednosti plinovoda Zenica-Travnik u središnjoj Bosni, što je povećalo njegove gubitke.

U međuvremenu, kompaniji s pedesetak uposlenih povjeren je zadatak financiranja i izgradnje novog plinovoda prema Hrvatskoj kako bi se smanjila trenutna potpuna ovisnost o ruskom plinu, ali i razvoja prvog skladišta plina u BiH. Ukupna vrijednost zacrtanih projekata premašuje milijardu eura.

Energetska kriza nije ograničena samo na struju i plin.

Terminali Federacije BiH, odgovorni za uvoz i skladištenje naftnih derivata koji se aktiviraju u hitnim slučajevima, također, su u problemima.

Kompanija proteklih godina posluje s gubitkom, a njeni kapaciteti za skladištenje su neadekvatni i daleko su manji od preporuka EU.

U Federaciji BiH posluje i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZHB) sa sjedištem u Mostaru koja je, takođe, u vlasništvu Vlade Federacije BiH i posluje na teritoriji koju su tokom rata kontrolirale snage Hrvatskog vijeća obrane.

Ona struju proizvodi u hidroelektranama i jednom vjetroparku. Poslovanje joj ovisi, uglavnom, o nivou vode na branama.

U BiH posluje i Elektroprivreda Republike Srpske koja je u vlasništvu vlade Republike Srpske, a koja se, takođe, suočava s problemima u radu zbog izgubljenih tužbi po potraživanjima za prijeratna ulaganja vrijednim više od 897 miliona evra.

Republika Srpska nema svoje naftne terminale.

Gasovodom dužine oko 60 kilometara upravljaju dvije kompanije čija dobit iznosi oko pola miliona evra godišnje.

Related Topics:

Društvo

GLAVA U TORBI TRI DECENIJE, A ZA DRŽAVU NE POSTOJE! Demineri u BiH već 30 godina bez profesionalnog statusa!

Decenijama rade jedan od najopasnijih poslova, ali njihova profesija još nema status koji bi im omogućio adekvatnu zaštitu i odlazak u penziju pod povoljnijim uslovima.
Uz povlačenje stranih donatora i gubitak radnih mjesta, demineri upozoravaju da bi BiH mogla uklanjati mine još gotovo četvrt vijeka.
Ni tri decenije nakon početka organizovanog deminiranja, radnici koji svakodnevno rizikuju život kako bi uklonili mine iz Bosne i Hercegovine nemaju riješen profesionalni status, a njihovi problemi sa radnim stažom i beneficijama i dalje traju.
Dodatni udarac predstavljalo je povlačenje stranih donatora, zbog čega su mnogi demineri ostali bez posla. O položaju radnika u ovoj profesiji za N1 govorio je deminer Slavenko Jovović, koji iza sebe ima čak 41 godinu radnog staža, ali još ne može u penziju.
– Trideset godina imamo jedan te isti problem u deminiranju. Dva su ključna problema – donacije, jer mi isključivo živimo od donacija za deminiranje u Bosni i Hercegovini, i radni staž, odnosno povezivanje radnog staža i uplaćivanje beneficije. To su dva goruća problema oko kojih se vrtimo 30 godina – kazao je Jovović.
Ima 41 godinu staža, ali još ne može u penziju
Jovović je tokom radnog vijeka imao sreću da su mu poslodavci uredno uplaćivali redovni i beneficirani radni staž. Radio je u Vojsci Republike Srpske, potom u Oružanim snagama BiH, a zatim u organizacijama Stop Mines i Norveška narodna pomoć.Putuj u Europu
– I jednog jedinog dana nisam imao da nešto ganjam putem suda ili na neki drugi način – rekao je za N1.
Ipak, ni 41 godina radnog staža i osam godina beneficiranog staža nisu dovoljne da ostvari pravo na penziju.
Kako je objasnio, problem je u tome što Zakon o PIO Republike Srpske ne prepoznaje profesiju deminera na način koji bi mu omogućio raniji odlazak u penziju.
– Imam ja i radni staž i uplaćenu beneficiju i sve to redovno stoji, ali trebaju godine života, odnosno godine starosti – rekao je Jovović.
Naveo je da je u njegovom slučaju potrebno da napuni 57 godina, uzimajući u obzir osam godina beneficiranog staža.
Smatra da bi vlasti u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu trebalo da pronađu rješenje za status deminera.Vremenska prognoza
– Puno bi značio ovaj zakon za sve deminere u Bosni i Hercegovini, ne govorim samo za sebe – kazao je.
Neki rade 30 godina, a imaju evidentirano samo 15 ili 20
Položaj pojedinih njegovih kolega još je teži. Prema Jovovićevim riječima, ima deminera koji su na terenu od 1996. godine, ali im je evidentirano znatno manje radnog staža od vremena provedenog u ovom poslu.
– Imate ljude koji rade 30 godina, od 1996. godine, koji su svoj radni vijek proveli u deminiranju, a možda sada imaju 15 ili 20 godina radnog staža – upozorio je.
Takvi radnici svoja prava često moraju tražiti sudskim putem od firmi za koje su radili.
Jovović je naglasio da je deminiranje izuzetno zahtjevan posao za koji radnici moraju biti i fizički i psihički sposobni.
– To su ljudi koji 30 godina idu na teren, odvojeni su od porodice, idu po 12 ili 15 dana i rade na terenu, a uz sve to razmišljaju hoće li im biti plaćen radni staž i beneficija – naveo je.
Demineri sve stariji, mladih gotovo da nema
Dodatni problem predstavlja činjenica da je sve manje mladih ljudi zainteresovanih za ovaj posao, dok je postojeći kadar sve stariji.
– Starost deminera sada je 50 i više godina. Nema ovdje nekoga mlađeg da dolazi, da se organizuju neki kursevi. To su sve ljudi od 50, 60, 65 godina – rekao je Jovović.
Dodao je da demineri ne žele umanjivati značaj drugih rizičnih zanimanja, poput vojske i policije, ali smatra da je njihova profesija godinama zapostavljena.
– Mi kao demineri baš smo nekako zapostavljeni ovih 30 godina – kazao je.
Rokovi za uklanjanje mina stalno se pomjeraju
Osim problema sa statusom radnika i finansiranjem, neizvjesna je i dinamika završetka deminiranja u BiH.
Jovović je podsjetio da su rokovi za završetak ovog posla više puta pomjerani. Prvobitno se govorilo o 2016. godini, zatim o 2018. i 2024. godini, dok je sada, prema njegovim riječima, kao rok određena 2032. godina.
Ipak, upozorava da bi bez dodatnih donacija i podrške proces mogao potrajati još mnogo duže.
– Ako se nastavi ovako i ako ne bude tih nekih donacija sa strane, onda nećemo završiti do 2045., možda ni do 2050. – kazao je Jovović.
Posebno ga zabrinjava to što se o deminiranju u javnosti uglavnom govori tek nakon nesreća i stradanja.
– Nažalost, o deminiranju se govori samo kada se desi deminerska nesreća ili kada strada civilno lice u obilježenom minskom polju. Par dana se pominje da će se preuzeti mjere i tu se sva priča završava – rekao je.
U inostranstvu cijene stručnost deminera iz BiH
Jovović je ukazao i na paradoks da su demineri iz Bosne i Hercegovine veoma cijenjeni kada rade u inostranstvu, dok je njihov položaj kod kuće daleko od zadovoljavajućeg.
– Ovi moji kolege koji su otišli, demineri iz Bosne i Hercegovine, cijenjeni su u inostranstvu, puno se poštuju. Svaki deminer iz Bosne i Hercegovine koji je išao vani, cijeni se njegov rad i stručnost kojom je obučen – naveo je.
Na pitanje zašto je njihov položaj u BiH toliko loš, odgovorio je:
– Šta se dešava u Bosni i Hercegovini, zašto smo mi na tako niskim granama, nemam odgovora.
Posljednje dvije godine posebno su teške za deminiranje u BiH. Povlačenje stranih donatora dovelo je do toga da su mnogi radnici ostali bez posla, dok njihova profesija i dalje čeka zakonsko i društveno priznanje koje bi odgovaralo riziku i značaju posla koji obavljaju.

N1

Nastavi čitati

Društvo

RiTE Ugljevik uzima kredit od 18 miliona KM, VLADA RS DAJE GARANCIJU

Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje Rudnika i Termoelektrane Ugljevik kod poslovne banke u iznosu od 18 miliona KM.

Kako je navedeno u odluci, finansijska sredstva obezbijeđena iz ovog kredita biće usmjerena u finansiranje kapitalne investicije, a  čime se planira nastavak modernizacije i unapređenja proizvodnih kapaciteta u ovom energetskom gigantu.
Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi, temperatura do 17 stepeni

U BiH se očekuje postepeno smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, a u Hercegovini pretežno sunčano i najtoplije.

Ujutro će biti svježe, uz maglu i nisku oblačnost, koja se ponegdje može i duže zadržati, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.Duvaće slab do umjeren vjetar, na jugu na momente i pojačan, istočnih do sjeveroistočnih smjerova. Minimalna temperatura vazduha iznosiće od jedan do pet stepeni, na jugu do osam, u višim predjelima od minus tri, a dnevna od sedam u višim predjelima i mjestima s maglom do 13 na sjeveroistoku, na jugu do 17 Celzijusovih stepeni.

Nastavi čitati

Aktuelno