Connect with us

Politika

BIH U PROBLEMU: Ako ne bude reformi, pare idu komšijama

Od šest milijardi evra koje je Evropska komisija namijenila za zemlje zapadnog Balkana, u BiH će se sliti 1,08 milijardi, ali samo ako vlasti realizuju zacrtane reforme.

Ako to ne urade, novac koji je namijenjen domaćem tržištu biće preusmjeren ka drugim državama koje budu savladale sve ono što je pred njih postavljeno.

Plan rasta za zapadni Balkan, koji je usvojila Evropska komisija, vrijedan je šest milijardi evra, od to­g iznosa dvije milijarde su bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti.

Taj novac namijenjen je šestorki sa Zapadnog Balkana, koja je pozvana da izradi reformske agende za period od 2024. do 2027. godine, a njihov sadržaj na kraju odobrava Evropska komisija.

– Cilj Plana rasta je da se šest partnera sa zapadnog Balkana približi Evropskoj uniji kroz ponuđene svojevrsne prednosti članstva u EU za region još u pretpristupnim fazama, podstičući ekonomski rast i ubrzavajući socioekonomske integracije – rekao je Glasu portparol Delegacije Evropske unije u BiH Ferdinand Kenig.

Naglasio je da očekuje da BiH dobije ukupno 1,08 milijardi evra.

– Za šest partnera sa zapadnog Balkana predviđena su pojedinačna finansijska sredstva. Primjenjiva formula za izračunavanje iznosa za svaku od zemalja uzima u obzir ukupan broj stanovnika i BDP po glavi stanovnika, a za BiH je to 18 odsto ukupnog iznosa, odnosno 1,08 milijardi evra tokom četiri godine – poručio je Kenig.

Naglašava da su uslovi plaćanja definisani kroz niz kvalitativnih i kvantitativnih koraka sa jasnim iznosom za svaki korak i odgovarajućim vremenskim okvirom za isplate.

– Isplata novca planirana je dva puta godišnje na osnovu ocjene realizacije reformi dogovorenih Reformskom agendom – naveo je Kenig.

Takođe, naglašava da će isplate u okviru Plana rasta zavisiti od ostvarivanja unaprijed definisanih reformskih koraka, naglašavajući napredak i odgovornost.

– U slučaju BiH, Reformska agenda planirana u saradnji s vlastima naglašava ključne reforme kroz oblasti zelene i digitalne tranzicije, unapređenja poslovnog okruženja, razvoj ljudskog kapitala i vladavine prava, odnosno temeljnih pitanja – kazao je Kenig.

One je dodao da je predviđeno da sredstva vezana za reforme koja ne budu realizovana budu na kraju dodijeljena drugim zemljama regiona.

Naglasio je i da su domaće vlasti u BiH aktivno uključene u finalizaciju Reformske agende uz podršku Evropske unije.

– Proces je i dalje u toku, a ciljni datum za finalizaciju je kraj marta 2024. godine – poručio je Kenig.

Uspjeh u ostvarivanju usaglašenih reformi ne prate samo isplate direktne budžetske podrške domaćim vlastima već, naglašava Kenig, i povećanje raspoloživog iznosa novca u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan za podršku investicijama u oblastima obuhvaćenim planom.

Neslaganja
U nadležnim komisijama i odborima za evropske integracije i reforme poručuju da je još rano govoriti da li će domaće vlasti olako ispuniti sve što pred nji­h bude postavljeno, jer još nisu tačno precizirane sve reforme, već samo oblasti.

– Nadamo se da neće biti problema od strane različitih političkih aktera kada je riječ o reformama koje treba da sprovedu nadležni te da BiH time neće izgubiti više od milijardu maraka – rekao je Glasu zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS Srđan Mazalica.

Naglasio je da, kada je riječ o oblastima u kojima su predviđene reforme, ne bi trebalo da bude većeg neslaganja domaćih političkih aktera.

– To su sve oblasti koje samo mogu doprinijeti razvoju zemlje. Nadamo se da ćemo ispuniti sve što pred nas bude stavljeno i na kraju i dobiti novac jer bi bila velika šteta da te pare ne pripadnu BiH – poručio je Mazalica.

Raspodjela novca
S druge strane, član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać navodi da nije upoznata sa detaljima eventualne raspodjele novca.

– Tu je mnogo toga ostavljeno na procjenu. Što se tiče BiH, pokazano je da je sve moguće i nemoguće i u kratkom, ali i nekom dužem periodu – kazala je Novaković Bursać.

Savjet ministara BiH krajem januara donio je odluku o imenovanju članova radnog tima u BiH za izradu plana reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan.

Radni tim do sada je održao nekoliko sjednica, a između ostalog, polovinom februara su odlučili da se od reformi sa indikativne liste napravi spisak onih koje su prihvatljive te da one budu proslijeđene Evropskoj komisiji.

Isto tako, naveli su da će Brisel obavijestiti o reformama za koje nije postignuta saglasnost te da bi u vezi s tim trebalo organizovati sastanke na kojima će predstavnici institucija koje nisu dale saglasnost dobiti dodatna pojašnjenja od Evropske komisije, piše Glas Srpske.

Četiri stuba
Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja ambicioznu strategiju za jačanje i integrisanje privreda zapadnog Balkana uz četiri temeljna stuba i to regionalnih integracija, integracija u jedinstveno tržište EU, ambiciozne reformske agende i instrumenta za reforme i rast.

– Plan rasta je snažno orijentisan na rezultate, a rađen je prema modelu Paketa oporavka pod nazivom “Nova generacija EU” namijenjenog državama članicama Evropske unije – rekao je Ferdinand Kenig.

Related Topics:

Politika

KO JE IGOR ARSENIĆ – Čovjek koji je prijetio smrću Stanivukoviću? Mračni dosije, droga i veze sa Đajićem! (FOTO, VIDEO)

Banjaluka je večeras u šoku nakon napada na gradonačelnika Draška Stanivukovića, koji je tokom  šetnje na Banj brdu postao meta muškarca poznatog po policijskim dosijeima. Kako saznajemo Draško Stanivuković je odmah nakon incidenta dao izjavu u policiji, dok je Igor Arsenić – muškarac koji mu je uputio otvorene prijetnje smrću – priveden i zadržan na ispitivanju.

NAPADNUT DRAŠKO STANIVUKOVIĆ “Incid­ent sam odmah prijavio policiji”

Pitanje koje večeras postavlja čitava javnost Srpske jeste: ko je zapravo Igor Arsenić?

Screenshot

Prema saznanjima kojim raspolažemo, riječ je o osobi ranije hapšenoj zbog droge, čovjeku čije se ime godinama provlači kroz crnu hroniku iako se predstavlja kao sportista. Ono što cijeli slučaj čini još dramatičnijim jeste činjenica da je Arsenić jedan od bliskih ljudi smijenjenog direktora UKC Republike Srpske i bivšeg predsjednika Gradskog odbora SNSD-a Vlade Đajića.

Upravo ta veza otvara sumnje u političku pozadinu cijelog događaja i nameće pitanje da li je riječ o izolovanom incidentu ili opasnoj poruci upućenoj opozicionim liderima.

A, da je izolovan incident, nije, jer Arsenić je dobro poznat po tučama i incidentima.

 

Do napada je došlo dok se Stanivuković bez obezbjeđenja šetao na Banj brdu, kada mu je Arsenić prišao, počeo da ga vrijeđa i zatim mu uputio eksplicitne prijetnje smrću. Gradonačelnik je odmah pozvao policiju, a potom se oglasio i na Instagramu porukom: “Večeras, dok sam mirno šetao na Banj brdu, napao me je jedan od Arsenića, uz otvorene lične prijetnje. Incident sam odmah prijavio policiji.” Ovaj napad izazvao je ozbiljnu zabrinutost, jer nije prvi put da opozicioni političari postaju mete fizičkih napada, ali je prvi put da je jednom gradonačelniku upućena direktna prijetnja smrću.

Javnost se sada pita da li će organi reda i političari iz vlasti konačno reagovati ili će se, kao i mnogo puta ranije, ovakvi incidenti relativizovati i gurati pod tepih.

Jedno je sigurno – ime Igora Arsenića, čovjeka sa kriminalnom prošlošću i političkim vezama, od večeras se nalazi u centru najcrnjih naslova, a pozadina ovog napada mogla bi otkriti mnogo više nego što iko očekuje.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Politika

NAPAD NA STANIVUKOVIĆA! Radojičić traži hitnu reakciju nadležnih organa

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, napadnut je večeras na području Banjaluke, potvrđeno je iz ovog pokreta. Prema dostupnim informacijama, identitet napadača je poznat, a slučaj je prijavljen nadležnim organima.

U Pokretu Sigurna Srpska ističu da je riječ o ozbiljnom incidentu koji zahtijeva brzu i nedvosmislenu reakciju svih bezbjednosnih institucija, ali i političke scene.

Zamjenik predsjednika PSS, Igor Radojičić, postavio je pitanje da li će ovaj napad biti shvaćen kao alarm za djelovanje, ili će se, kako navodi, „nastaviti praksa ignorisanja napada na opozicione lidere“.

„Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković napadnut je večeras u Banjaluci! Poznat je identitet napadača. Da li će reagovati organi reda i političari vlasti ili će se nastaviti napadi na opozicione prvake, bez epiloga i osude?“ poručio je Radojičić.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ: „Narod je u Banjaluci glasao časno, ali brojke iz Doboja, Zvornika i Laktaša su PREVIŠE UREĐENE”

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska, Nebojša Drinić, poručio je da su rezultati prijevremenih izbora pokazali jasnu razliku između sredina u kojima je, kako kaže, narod slobodno izrazio svoju volju i onih u kojima „brojke izgledaju kao da su pisane po unaprijed pripremljenom scenariju“.

Drinić ističe da je doprinos građana u Banjaluci i mnogim drugim opštinama pokazao da opozicioni kandidat ima čistu, poštenu i snažnu podršku.

„Na ovim prijevremenim izborima najviše ohrabruje jasna i poštena podrška koju je naš opozicioni kandidat dobio u Banjaluci i mnogim drugim sredinama. Narod je tu posao odradio čisto, bez ikakvih čarolija“, rekao je Drinić.

Međutim, naglašava da je situacija u pojedinim gradovima potpuno drugačija.

„Sasvim druga priča je Doboj, Zvornik i Laktaši, gdje su brojke ispale toliko ‘uređene’ da je teško povjerovati da je sve bilo prirodno. Izlaznost kao u filmu, rezultati kao da su rađeni po već poznatom šablonu. Ko pogleda biračka mjesta, vidjeće dovoljno“, dodao je on.

Drinić poručuje da sada odgovornost prelazi na institucije, prvenstveno Centralnu izbornu komisiju i pravosuđe.

„Sada je red na CIK i pravosuđe da reaguju bez odlaganja. Vladati bez podrške naroda, uz nedvosmisleno friziranje izbornog rezultata, najbolje govori u prilog činjenici da je ljudima iz SNSD-a samo i jedino bitna fotelja. Najveća tragedija je što mnogi koji učestvuju u takvim izbornim manipulacijama to smatraju normalnim poslom“, ističe Drinić.

Na kraju zaključuje da je neophodno uložiti sve kapacitete kako bi se razotkrile strukture koje manipulišu izbornom voljom građana.

„Sve raspoložive kapacitete treba usmjeriti na otkrivanje i javno eksponiranje svih učesnika prekrajanja volje naroda. Nažalost, ovo najbolje govori u kakvom je stanju moral našeg društva“, zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno