Connect with us

Politika

BIH U PROBLEMU: Ako ne bude reformi, pare idu komšijama

Od šest milijardi evra koje je Evropska komisija namijenila za zemlje zapadnog Balkana, u BiH će se sliti 1,08 milijardi, ali samo ako vlasti realizuju zacrtane reforme.

Ako to ne urade, novac koji je namijenjen domaćem tržištu biće preusmjeren ka drugim državama koje budu savladale sve ono što je pred njih postavljeno.

Plan rasta za zapadni Balkan, koji je usvojila Evropska komisija, vrijedan je šest milijardi evra, od to­g iznosa dvije milijarde su bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti.

Taj novac namijenjen je šestorki sa Zapadnog Balkana, koja je pozvana da izradi reformske agende za period od 2024. do 2027. godine, a njihov sadržaj na kraju odobrava Evropska komisija.

– Cilj Plana rasta je da se šest partnera sa zapadnog Balkana približi Evropskoj uniji kroz ponuđene svojevrsne prednosti članstva u EU za region još u pretpristupnim fazama, podstičući ekonomski rast i ubrzavajući socioekonomske integracije – rekao je Glasu portparol Delegacije Evropske unije u BiH Ferdinand Kenig.

Naglasio je da očekuje da BiH dobije ukupno 1,08 milijardi evra.

– Za šest partnera sa zapadnog Balkana predviđena su pojedinačna finansijska sredstva. Primjenjiva formula za izračunavanje iznosa za svaku od zemalja uzima u obzir ukupan broj stanovnika i BDP po glavi stanovnika, a za BiH je to 18 odsto ukupnog iznosa, odnosno 1,08 milijardi evra tokom četiri godine – poručio je Kenig.

Naglašava da su uslovi plaćanja definisani kroz niz kvalitativnih i kvantitativnih koraka sa jasnim iznosom za svaki korak i odgovarajućim vremenskim okvirom za isplate.

– Isplata novca planirana je dva puta godišnje na osnovu ocjene realizacije reformi dogovorenih Reformskom agendom – naveo je Kenig.

Takođe, naglašava da će isplate u okviru Plana rasta zavisiti od ostvarivanja unaprijed definisanih reformskih koraka, naglašavajući napredak i odgovornost.

– U slučaju BiH, Reformska agenda planirana u saradnji s vlastima naglašava ključne reforme kroz oblasti zelene i digitalne tranzicije, unapređenja poslovnog okruženja, razvoj ljudskog kapitala i vladavine prava, odnosno temeljnih pitanja – kazao je Kenig.

One je dodao da je predviđeno da sredstva vezana za reforme koja ne budu realizovana budu na kraju dodijeljena drugim zemljama regiona.

Naglasio je i da su domaće vlasti u BiH aktivno uključene u finalizaciju Reformske agende uz podršku Evropske unije.

– Proces je i dalje u toku, a ciljni datum za finalizaciju je kraj marta 2024. godine – poručio je Kenig.

Uspjeh u ostvarivanju usaglašenih reformi ne prate samo isplate direktne budžetske podrške domaćim vlastima već, naglašava Kenig, i povećanje raspoloživog iznosa novca u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan za podršku investicijama u oblastima obuhvaćenim planom.

Neslaganja
U nadležnim komisijama i odborima za evropske integracije i reforme poručuju da je još rano govoriti da li će domaće vlasti olako ispuniti sve što pred nji­h bude postavljeno, jer još nisu tačno precizirane sve reforme, već samo oblasti.

– Nadamo se da neće biti problema od strane različitih političkih aktera kada je riječ o reformama koje treba da sprovedu nadležni te da BiH time neće izgubiti više od milijardu maraka – rekao je Glasu zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS Srđan Mazalica.

Naglasio je da, kada je riječ o oblastima u kojima su predviđene reforme, ne bi trebalo da bude većeg neslaganja domaćih političkih aktera.

– To su sve oblasti koje samo mogu doprinijeti razvoju zemlje. Nadamo se da ćemo ispuniti sve što pred nas bude stavljeno i na kraju i dobiti novac jer bi bila velika šteta da te pare ne pripadnu BiH – poručio je Mazalica.

Raspodjela novca
S druge strane, član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać navodi da nije upoznata sa detaljima eventualne raspodjele novca.

– Tu je mnogo toga ostavljeno na procjenu. Što se tiče BiH, pokazano je da je sve moguće i nemoguće i u kratkom, ali i nekom dužem periodu – kazala je Novaković Bursać.

Savjet ministara BiH krajem januara donio je odluku o imenovanju članova radnog tima u BiH za izradu plana reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan.

Radni tim do sada je održao nekoliko sjednica, a između ostalog, polovinom februara su odlučili da se od reformi sa indikativne liste napravi spisak onih koje su prihvatljive te da one budu proslijeđene Evropskoj komisiji.

Isto tako, naveli su da će Brisel obavijestiti o reformama za koje nije postignuta saglasnost te da bi u vezi s tim trebalo organizovati sastanke na kojima će predstavnici institucija koje nisu dale saglasnost dobiti dodatna pojašnjenja od Evropske komisije, piše Glas Srpske.

Četiri stuba
Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja ambicioznu strategiju za jačanje i integrisanje privreda zapadnog Balkana uz četiri temeljna stuba i to regionalnih integracija, integracija u jedinstveno tržište EU, ambiciozne reformske agende i instrumenta za reforme i rast.

– Plan rasta je snažno orijentisan na rezultate, a rađen je prema modelu Paketa oporavka pod nazivom “Nova generacija EU” namijenjenog državama članicama Evropske unije – rekao je Ferdinand Kenig.

Related Topics:

Politika

MINISTARSTVO RAZBACUJE MILIONE na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj

Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske za proteklih pet godina za Programske aktivnosti nosilaca razvoja sporta izdvojilo je 54,7 miliona maraka, od čega je 48,6 miliona maraka dato direktno sportskim organizacijama, a sport u Srpskoj nikada nije bio na nižim granama.

Poseban paradoks je u tome što se čak 35 miliona maraka odnosi na grant za vrhunski sport, a ta sredstva se dijele i šakom i kapom mimo propisanih pravilnika i drugih podzakonskih akata.

Ovogodišnji grant za vrhunski sport je 3.500.000 KM, a do sada je realizovano i dodijeljeno oko 1.150.000 KM. Među sportskim klubovima koji su dobili najviše sredstava je rukometni klub „Sloga“ iz Doboja kojem je ministarka Selma Čabrić po zemljačkoj liniji dodijelila 170.000 KM.

Pored RK „Sloga“, 170.000 KM dobio je i bokserski klub „Slavija“ iz Banjaluke, iako ovaj sportski klub u kome su ponikli bokserski velikani poput Marjana Beneša i Antona Josipovića odavno više nije rasadnik sportista sa vrhunskim rezultatima.

Iz granta za vrhunski sport sredstva su dobili i tekvondo klub „Šekovići“ (2.000 KM), karate klub „Vlasenica“ (2.500 KM), šahovski klub „Drina“ iz Zvornika (3.000 KM), karate klub „Panteri“ iz Bijeljine (6.000 KM), kao i fudbalski klub „Skugrić“ iz Modriče (5.000 KM) i FK „Kozara“ iz Donjih Orlovaca.

Pored nabrojanih, među sportske klubove koji su dobili sredstva namijenjena za vrhunski sport su i RK „Leotar“ (8.000 KM), plivački klub „Delfin“ (5.000 KM), karate klub „Sinđelić“ (2.000 KM), FK „Željezničar“ (1.000 KM) i još niz drugih sportskih klubova koji su finansirani iz granta za vrhunski sport, iako ni po jednom kriterijumu ne spadaju u tu kategoriju.

Prema riječima dugogodišnjeg sportskog radnika koji je insistirao na anonimnosti, Ministarstvo porodice, omladine i sporta godinama unazad pod budnim okom bivšeg pomoćnika ministra Maria Đurana sredstva za vrhunski sport dijelilo je po potpuno nejasnim ili nepostojećiom kriterijumima.

„Prema Pravilniku o kategorizaciji sportova i sportista, u vrhunske sportiste od prve do treće kategorije ubrajaju se učesnici najprestižnijih međunarodnih takmičenja i osvajači prvih mjesta na seniorskim prvenstvima BiH. S obzirom na to da se na prste jedne ruke mogu izbrojati sportisti iz Republike Srpske koji su ispunili olimpijsku normu ili ostvarili zapažen rezultat na svjetskim ili evropskim prvenstvima, postavlja se pitanje po kojim kriterijumima su dijeljena sredstva iz granta za vrhunski sport“, pita se naš sagovornik.

Da zlo bude veće, nastavlja on, od 35 miliona maraka datih za vrhunski sport čak 22.750.000 KM odnosi se na sredstva data za izgradnju teniskog terena za Srpska open 2023. godine koji se trenutno nalazi u katastrofalnom stanju i pri tome još nije konačno riješeno pitanje vlasništva tog sportskog objekta.

Ipak, naš sagovornik kaže da podaci o izdavajanju sredstva za sportske saveze najbolje pokazuje koliko se ulaže u sport u Republici Srpskoj.

„U normalnim državama su sportski savezi strateški nosioci sportskog razvoja i preko saveza se ulaže u sport i daje finansijska podrška sportskim organizacijama. Samo kod se radi potpuno suprotno“, kaže naš sagovornik.

On dodaje da to potvrđuju podaci iz susjednih država o tome koliko sredstava dobijaju sportski savezi.

„Srbija je od 2021. godine za aktivnosti sportskih saveza dala više od 75 miliona evra i to bez podataka za tekuću godinu, dok je Hrvatska, računajući i ovu godinu, svoje sportske saveze pomogla sa nevjerovatnih 237 miliona evra. Slovenija je svojim sportskim savezima dala 16,5 miliona, a Crna Gora 6,5 miliona evra. Za to vrijeme, dakle od 2021. do danas, Republika Srpska je svojim sportskim savezima dala ukupno 167.000 evra. To je sramno i zbog tog maćehinskog odnosa se brojni sportski savezi nalaze praktično pred gašenjem i funkcionišu samo zahvaljajući entuzijazmu pojedinaca“, zaključuje naš sagovornik.
Capital

Nastavi čitati

Politika

DODIK POLAKO ODLAZI U POLITIČKU PROŠLOST: Više nije gospodar života i smrti

“Američka administracija je Milorada Dodika natjerala da se vrati na fabrička podešavanja s jasnom porukom da se Dejtonskim mirovnim sporazumom ne smije poigravati. On polako odlazi u političku prošlost što je velika šansa za građane koji zaslužuju bolji život i sistem oslobođen kriminala i korupcije“, rekao je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BiH, Branislav Borenović u emisiji “Mat” BN televizije.

– Nakon dugogodišnje hazarderske i avanturističke politike, lažnih obećanja i ponašanja koje je očigledno prešlo crvenu liniju, Dodik je dogovorom sa američkom administracijom preuzeo obavezu da sve vrati na početno stanje, smatra Borenović.

„Na ono što se zove ustavni okvir definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, gdje Republika Srpska ima svoju jasnu poziciju unutar BiH, gdje postoji konstitutivnost sva tri naroda. Gdje nije dozvoljeno bilo kakvo iskakanje i avanturizam po pitanju provođenja nečega što je neprihvatljivo za one koji su nam omogućili ili koji su važan spoljnopolitički faktor u ovoj zemlji, da se sve to vrati na početni nivo. To je Dodik isporučio“, jasan je Borenović.

– Dodik polako odlazi u političku prošlost i više nije gospodar života i smrti jer su i građani Srpske vidjeli da to nije isti čovjek. Posljednjim potezima u Skupštini Srpske je izgubio njihovu podršku, mišljenja je Borenović.

„On je sad isključivo samo predsjednik jedne političke partije. Čak su lideri nekih partija iz opozicije institucionalno moćniji od njega jer se nalaze u parlamentima, vode svoje lokalne zajednice. Dodik je, kako vrijeme prolazi, sve slabiji i slabiji i sve je manje bitan. To ga čini vjerovatno dodatno nervoznim“, ističe Borenović.

– SNSD trenutno blokira rad institucija BiH držeći ih u vakuumu jer su, tvrdi Borenović, isfrustrirani što glavnog pregovarača sa EU neće imenovati Savjet ministara BiH i SNSD-ovi kadrovi, nego postoji mogućnost da ga imenuje opozicija iz Srpske kroz Predstavnički dom Parlamenta BiH.

„Oni koriste mehanizam blokada, koji je Ustavom propisan samo za neke ekstremne situacije, zarad svog ličnog, stranačkog interesa. U Domu naroda PS BiH to koriste da ne bi bio smijenjen Špirić, da čuva svoju fotelju predsjedavajućeg ili člana Kolegijuma Doma naroda i da čuvaju fotelju ministara Košarca i Amidžića i zato koriste blokadu u Domu naroda. Sada koriste blokadu u Savjetu ministara već nekoliko puta kada je u pitanju donošenje evropskih zakona, što u suštini otkriva njihovo pravo lice“, navodi Borenović.

– To pokazuje, dodaje Borenović, da oni nemaju granice bahatosti, a svojom politikom povlače ručnu kočnicu razvoja Srpske. Plaše se, ističe, scenarija Hrvatske u kojoj zvaničnici odgovaraju za korupciju.

„U Hrvatskoj je korupcija postala ozbiljno krivično djelo. Kod nas je postala obrazac ponašanja, stil života. To je potpuno normalno. Mi smo se nekako navikli da je normalno da neko krade i da ne odgovara. To je nevjerovatan ambijent koji je uzeo toliko maha u Republici Srpskoj i BiH da imam strah od toga koliko će nam trebati vremena da promijenimo tu percepciju razmišljanja“, naglašava Borenović.

Nastavi čitati

Politika

ENERGETSKI SEKTOR SE RASPADA, ko će snositi odgovornost?

Vlada Republike Srpske već je održala nekoliko tematskih sjednica o stanju u elektro-energetskom sekotru. Prije sjednica se najavljivalo da je njihov cilj sređivanje stanja u Elektroprivredi Republike Srpske koja je od nekadašnjeg ponosa upala u milionske gubitke. Sada se otvara pitanje da li je stanje bolje i kakvi su konkretni efekti održanih tematskih sjednica? Nekoliko održanih tematskih sjednica o stanju u Elektroprivredi, međutim na konkretne efekte i dalje se čeka. Opravdanja zašto je elektro-energetski sektor u očajnom stanju, izrade planova konsolidacije i priče direktora i resornog ministra o poskupljenju struje. Ovo su glavne teme obraćanja zvaničnika nakon tematskh sjednica. Premijer kaže da je sjednicama zadovoljan, ali ne i stanjem u ovom sektoru.

“Što se tiče tematske sjednice kada je u pitanju stanje u Elektroprivredi sam zadovoljan zato što je ona po prvi put raščlanila i identifikovala tačne probleme i sve ono sa čim se susrećemo u Elektroprivredi. Što se tiče stanja u Elektroprivredi nisam zadovoljan ni najmanje i to vam uporno ponavljam i radim na tome ali sam apsolutno svjestan da se to ne može promijeniti ovako nego da treba ponovo u sistemu ući iščistiti napraviti mnogo stvari”, poručio je Minić.

U opoziciji smatraju da za sada od tematskih sjednica nema konkretnih efekata: Rašid Serdarov još nije u potpunosti predao rudnik u Ugljeviku Republici Srpskoj, dok mu se ne isplati sav novac. Takođe, zvaničnici za koje u opoziciji smatraju da su najodgovorniji za potonuće Elektroprivrede i dalje su na svojim pozicijama.

“Premijer Savo Minić je imao ozbiljne najave da će se uhvatiti u koštac sa problemima u elektro-energetskom sistemu u Republici Srpskoj ali nakon tematske sjednice Vlade na tu temu izgleda da su zaključci da su za krah elektro-energetskog sistema krivi Rusija zbog rata u Ukrajini i Bog zbog loše meteorološke slike i slabih padavina.

Dok god budemo imali Petra Đokića i Luku Petrovića blizu elektro-energetskog sektora tu naravno nema nikakve sreće i u onom momentu kada Petrović i Đokić ne budu blizu Elektroprivrede onda možemo pričati o bilo kakvom rješavanju problema i pomaku unaprijed”, smatra Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Priče zvaničnika o poskupljenju struje samo su prebacivanje odgovornosti sa njih na građane. Umjesto toga, kažu novinari dobro upućeni u stanje u sektoru energetike, trebalo bi konačno da se otvori pitanje odgovornosti.

“Hoćemo da znamo ko je odgovoran za izgubljene arbitraže, zašto nemamo uglja u našim termoelektranama, zašto su u pitanju brojne arbitraže i stotine miliona maraka koje možemo izgubiti i zašto stalno izbjegavamo da postavimo to pitanje odgovornosti u elektroenergetskom sistemu, u resornim ministrarstvima i u samoj Vladi Republike Srpske”, smatra urednik poslovnog portala Kapital Siniša Vukelić.

Pominjala se i odgovornost za loše stanje elektroenergetskom sistemu, a premijer je najavljivao i da će provjeriti sva dokumenta i sporne ugovore sa Rašidom Serdarovim odnosno krvnu sliku njegove firme Komsar, ali i dalje se nije prešlo sa riječi na djela.

Očigledno da su problemi dublji i da je ipak neko odluke donosio i izvan elektro-energetskog sistema zbog čega je još teže utvrditi odgovornost, a Elektroprivreda je na koljenima i može postati lak plijen za tajkune koji ovih dana užurbano kupuju nekada javnu imovinu Republike Srpske.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno