Connect with us

Politika

BIH U PROBLEMU: Ako ne bude reformi, pare idu komšijama

Od šest milijardi evra koje je Evropska komisija namijenila za zemlje zapadnog Balkana, u BiH će se sliti 1,08 milijardi, ali samo ako vlasti realizuju zacrtane reforme.

Ako to ne urade, novac koji je namijenjen domaćem tržištu biće preusmjeren ka drugim državama koje budu savladale sve ono što je pred njih postavljeno.

Plan rasta za zapadni Balkan, koji je usvojila Evropska komisija, vrijedan je šest milijardi evra, od to­g iznosa dvije milijarde su bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti.

Taj novac namijenjen je šestorki sa Zapadnog Balkana, koja je pozvana da izradi reformske agende za period od 2024. do 2027. godine, a njihov sadržaj na kraju odobrava Evropska komisija.

– Cilj Plana rasta je da se šest partnera sa zapadnog Balkana približi Evropskoj uniji kroz ponuđene svojevrsne prednosti članstva u EU za region još u pretpristupnim fazama, podstičući ekonomski rast i ubrzavajući socioekonomske integracije – rekao je Glasu portparol Delegacije Evropske unije u BiH Ferdinand Kenig.

Naglasio je da očekuje da BiH dobije ukupno 1,08 milijardi evra.

– Za šest partnera sa zapadnog Balkana predviđena su pojedinačna finansijska sredstva. Primjenjiva formula za izračunavanje iznosa za svaku od zemalja uzima u obzir ukupan broj stanovnika i BDP po glavi stanovnika, a za BiH je to 18 odsto ukupnog iznosa, odnosno 1,08 milijardi evra tokom četiri godine – poručio je Kenig.

Naglašava da su uslovi plaćanja definisani kroz niz kvalitativnih i kvantitativnih koraka sa jasnim iznosom za svaki korak i odgovarajućim vremenskim okvirom za isplate.

– Isplata novca planirana je dva puta godišnje na osnovu ocjene realizacije reformi dogovorenih Reformskom agendom – naveo je Kenig.

Takođe, naglašava da će isplate u okviru Plana rasta zavisiti od ostvarivanja unaprijed definisanih reformskih koraka, naglašavajući napredak i odgovornost.

– U slučaju BiH, Reformska agenda planirana u saradnji s vlastima naglašava ključne reforme kroz oblasti zelene i digitalne tranzicije, unapređenja poslovnog okruženja, razvoj ljudskog kapitala i vladavine prava, odnosno temeljnih pitanja – kazao je Kenig.

One je dodao da je predviđeno da sredstva vezana za reforme koja ne budu realizovana budu na kraju dodijeljena drugim zemljama regiona.

Naglasio je i da su domaće vlasti u BiH aktivno uključene u finalizaciju Reformske agende uz podršku Evropske unije.

– Proces je i dalje u toku, a ciljni datum za finalizaciju je kraj marta 2024. godine – poručio je Kenig.

Uspjeh u ostvarivanju usaglašenih reformi ne prate samo isplate direktne budžetske podrške domaćim vlastima već, naglašava Kenig, i povećanje raspoloživog iznosa novca u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan za podršku investicijama u oblastima obuhvaćenim planom.

Neslaganja
U nadležnim komisijama i odborima za evropske integracije i reforme poručuju da je još rano govoriti da li će domaće vlasti olako ispuniti sve što pred nji­h bude postavljeno, jer još nisu tačno precizirane sve reforme, već samo oblasti.

– Nadamo se da neće biti problema od strane različitih političkih aktera kada je riječ o reformama koje treba da sprovedu nadležni te da BiH time neće izgubiti više od milijardu maraka – rekao je Glasu zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS Srđan Mazalica.

Naglasio je da, kada je riječ o oblastima u kojima su predviđene reforme, ne bi trebalo da bude većeg neslaganja domaćih političkih aktera.

– To su sve oblasti koje samo mogu doprinijeti razvoju zemlje. Nadamo se da ćemo ispuniti sve što pred nas bude stavljeno i na kraju i dobiti novac jer bi bila velika šteta da te pare ne pripadnu BiH – poručio je Mazalica.

Raspodjela novca
S druge strane, član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać navodi da nije upoznata sa detaljima eventualne raspodjele novca.

– Tu je mnogo toga ostavljeno na procjenu. Što se tiče BiH, pokazano je da je sve moguće i nemoguće i u kratkom, ali i nekom dužem periodu – kazala je Novaković Bursać.

Savjet ministara BiH krajem januara donio je odluku o imenovanju članova radnog tima u BiH za izradu plana reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan.

Radni tim do sada je održao nekoliko sjednica, a između ostalog, polovinom februara su odlučili da se od reformi sa indikativne liste napravi spisak onih koje su prihvatljive te da one budu proslijeđene Evropskoj komisiji.

Isto tako, naveli su da će Brisel obavijestiti o reformama za koje nije postignuta saglasnost te da bi u vezi s tim trebalo organizovati sastanke na kojima će predstavnici institucija koje nisu dale saglasnost dobiti dodatna pojašnjenja od Evropske komisije, piše Glas Srpske.

Četiri stuba
Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja ambicioznu strategiju za jačanje i integrisanje privreda zapadnog Balkana uz četiri temeljna stuba i to regionalnih integracija, integracija u jedinstveno tržište EU, ambiciozne reformske agende i instrumenta za reforme i rast.

– Plan rasta je snažno orijentisan na rezultate, a rađen je prema modelu Paketa oporavka pod nazivom “Nova generacija EU” namijenjenog državama članicama Evropske unije – rekao je Ferdinand Kenig.

Politika

ZAKON TRAŽI TRANSPARENTNOST, BUDŽET NUDI MAGLU! Režim opet poseže u džep građana, pod krinkom “stručnih usluga”!

Narodna skupština Republike Srpske u srijedu 26.11. ove godine održaće posebnu sjednicu, na čijem dnevnom redu je drugi rebalans budžeta za 2025. godinu.

U okviru tog rebalansa ima jedna budžetska stavka koja je naročito važna, jer pokazuje kako vladajući režim u višemilionskim iznosima troši novac za svoje interese, a ne u interesu naroda i Republike Srpske.

Da bi se razumjela ta bahatost režima koja je, suštinski gledano, kriminal (zloupotreba službenog položaja) pokriven odlukama Narodne skupštine, treba se vratiti u budžet Republike Srpske za 2025. godinu, koji je Narodna skupština usvojila krajem 2024. godine.

Tim budžetom Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju odobrena je budžetska stavka “stručne usluge” u iznosu od 2.150.000 KM. Ono što odmah pada u oči je što je toliki novac građana namijenjen da se potroši za krajnje neodređen pojam “stručne usluge”, koji ne znači ništa, jer se ne zna šta su stručne usluge, od koga su one niti za koga.

Stoga je takvo postupanje u normiranju neustavno, protivno ustavnom principu vladavine prava, koje nema kada se ovako važno pitanje trošenja narodnog novca propisuje potpuno neodređenim pojmovima, čime se polaže temelj za kasnije brojne i raznovrsne zloupotrebe u vršenju vlasti prilikom trošenja budžetskog novca.

Nakon tako usvojenog budžeta za 2025. godinu, Narodna skupština je tokom ove godine već usvojila jedan (prvi) rebalans budžeta, kojim je navedenu budžetsku stavku Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju sa 2.150.000 KM uvećala za više od deset puta, i to na 21.683.800 KM.

Dakle, za (s)mutne “stručne usluge” režim je sebi dao toliki novac, za koji ni tim rebalansom budžeta nije propisano na koje, odnosno kakve i čije stručne usluge ga režim može trošiti.

A onda nas je nakon usvajanja tog prvog rebalansa budžeta nedavno obavijestio The New York Times kako je Vlada Republike Srpske u dužem vremenskom periodu mjesečno plaćala tristo hiljada američkih dolara lobistima povezanim sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Drugim riječima, Milorad Dodik i njegov režim suludom politikom donošenja neustavnih zakona u Narodnoj skupštini naprave problem narodu i Republici Srpskoj, a onda posljedice te sulude politike i zloupotrebe vlasti od strane Dodikovog režima bivaju plaćane narodnim parama u milionskim iznosima, i to kojekakvim lobistima kako bi oni svojim vezama omogućili da SAD ukinu sankcije Dodiku i pripadnicima njegovog režima.

Sav taj protivpravni poduhvat režim je plaćao upravo onom višemilionskom i neustavnom budžetskom stavkom Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, pod firmom “stručnih usluga”, koja je zbog toga uvećana do vrtoglavih milionskih iznosa narodnog novca.

No, ni to nije dovoljno režimu, jer je za 26.11. ove godine zakazao još jednu posebnu sjednicu Narodne skupštine, da bi nametnuo i drugi rebalans budžeta za tekuću 2025. godinu, i u njemu povećanje navedene stavke za tzv. “stručne usluge” sa 21.683.800 KM na 42 miliona KM, kako izvještava domaći internet portal Capital u članku od 24.11. ove godine.

Očigledno je da milioni koje je ovdašnji režim već platio narodnim novcem da bi sebe, a ne Republiku Srpsku, iskupio od posljedica svoje bezglavosti, nisu bili dovoljni nego se ko zna kojim sve lobistima mora platiti još za njihove prljave “stručne usluge”.

Tako se, dakle, pljačka narodni novac iz budžeta Republike Srpske, što je teška zloupotreba vlasti aktuelnog režima.
I niko ne ustaje protiv te zloupotrebe, već se samo nijemo posmatra kako režim za lične potrebe troši narodni novac u ogromnim količinama.

Da poraz svih nas bude još snažniji, podsjetiću na ironiju sadržanu u važećem Zakonu o budžetskom sistemu Republike Srpske, čime završavam ovaj tekst.

Naime, članom 60. tog zakona je propisano da su svi budžetski korisnici dužni da transparentno troše budžetskih novac, a članom 61. tog zakona je propisano da budžetski korisnici moraju namjenski trošiti javni novac.

Međutim, kako će se budžetski novac trošiti transparentno i namjenski ako se u budžetu na neustavan način odredi da se višemilionski iznosi javnog novca troše za krajnje neodređene namjene, pod opskurnim izrazom “stručni usluge”.

Naravno da tu nema niti može biti namjenskog trošenja narodnog novca, već samo njegove zloupotrebe u privatne svrhe.
Protiv takvog neustavnog normiranja budžeta, upotrebom krajnje neodređene odredbe “stručne usluge” koja je antipod pravnoj sigurnosti i vladavini prava, Ustavni sud Republike Srpske nikada nije pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti. Niti će, iako ima pravo na to.

A to što ministar finansija Republike Srpske (aktuelna Zora Vidović) po članu 61. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske treba da donese rješenje o inspekcijskoj kontroli NAMJENSKOG korištenja sredstava budžetskih korisnika, je prava ironija.

Jer sve će se u toj kontroli pokriti izrazom “stručne usluge”, pošto taj izraz nije poništio Ustavni sud, niti će, tako da će pod njega budžetski inspektor po nalogu ministra finansija podvesti antinarodno trošenje javnog novca za potrebe režima, s tim što po žalbi (koju može izjaviti samo budžetski korisnik koji je predmet kontrole) protiv rješenja inspektora odlučuje ministar finansija, a Zora Vidović sigurno neće uvažiti žalbu u kojoj bi se budžetski korisnik odvažio da napiše da budžetom Republike nije propisano, kao što nije, da je javnim novcem dozvoljeno plaćanje lobiranja za Milorada Dodika i SAD. Zora bi sasvim izvjesno u tom slučaju sav narodni novac potrošen u te svrhe podvela pod “stručne usluge”.

Eto, tako se odrađuje posao za aktuelni autokratski režim u Republici Srpskoj.

Piše: prof. dr Milan Blagojević

BN TV

Nastavi čitati

Politika

KARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!

Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS, piše Raport.

Nastavi čitati

Politika

“ZABRINJAVAJUĆE I OPASNO!” Radojičić o sinoćnjem napadu na Stanivukvića i mogućem haosu u 2026.!

Potpredsjednik pokreta Sigurna Srpska, Igor Radojičić, najoštrije je osudio sinoćnji napad na gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, poručivši da se više ne radi o izolovanom incidentu, već o obrascu ponašanja koji prijeti da postane svakodnevica u Republici Srpskoj.

– Prvo moram da kažem da sinoćnji napad predstavlja čin najveće osude. Ovo nije individualno pitanje , ovo je pitanje za čitav naš pokret, za građane Banjaluke i sve ostale građane – istakao je Radojičić.

 

Dodaje da je potpuno neprihvatljivo da bilo ko, a posebno istaknuta politička ličnost, bude fizički napadnuta zbog svojih političkih stavova. Prema njegovim riječima, ovo je još jedan u nizu napada na opozicione prvake koji, kako kaže, uglavnom nisu razjašnjeni i nisu dobili nikakav epilog.

– Ti događaji prijete da postanu matrica ponašanja u Republici Srpskoj. To nas sve zajedno treba zabrinuti – poručio je Radojičić.

Radojičić je naglasio da se napad dogodio odmah nakon završetka jedne izborne kampanje, dok ulazimo u novu.

– Zabrinjavajući je izlazak iz jedne kampanje, a još više zabrinjavajući ulazak u novu, jer smo za jedanaest mjeseci u opštim izborima. Ako je ovakav početak, ne daj Bože, na šta će ličiti izbori 2026. godine – upozorio je Radojičić.

Šta je još rekao, možete da pogledate u videu koji se nalazi u okviru teksta.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno