Connect with us

Politika

BIH U PROBLEMU: Ako ne bude reformi, pare idu komšijama

Od šest milijardi evra koje je Evropska komisija namijenila za zemlje zapadnog Balkana, u BiH će se sliti 1,08 milijardi, ali samo ako vlasti realizuju zacrtane reforme.

Ako to ne urade, novac koji je namijenjen domaćem tržištu biće preusmjeren ka drugim državama koje budu savladale sve ono što je pred njih postavljeno.

Plan rasta za zapadni Balkan, koji je usvojila Evropska komisija, vrijedan je šest milijardi evra, od to­g iznosa dvije milijarde su bespovratna sredstva, a četiri milijarde povoljni krediti.

Taj novac namijenjen je šestorki sa Zapadnog Balkana, koja je pozvana da izradi reformske agende za period od 2024. do 2027. godine, a njihov sadržaj na kraju odobrava Evropska komisija.

– Cilj Plana rasta je da se šest partnera sa zapadnog Balkana približi Evropskoj uniji kroz ponuđene svojevrsne prednosti članstva u EU za region još u pretpristupnim fazama, podstičući ekonomski rast i ubrzavajući socioekonomske integracije – rekao je Glasu portparol Delegacije Evropske unije u BiH Ferdinand Kenig.

Naglasio je da očekuje da BiH dobije ukupno 1,08 milijardi evra.

– Za šest partnera sa zapadnog Balkana predviđena su pojedinačna finansijska sredstva. Primjenjiva formula za izračunavanje iznosa za svaku od zemalja uzima u obzir ukupan broj stanovnika i BDP po glavi stanovnika, a za BiH je to 18 odsto ukupnog iznosa, odnosno 1,08 milijardi evra tokom četiri godine – poručio je Kenig.

Naglašava da su uslovi plaćanja definisani kroz niz kvalitativnih i kvantitativnih koraka sa jasnim iznosom za svaki korak i odgovarajućim vremenskim okvirom za isplate.

– Isplata novca planirana je dva puta godišnje na osnovu ocjene realizacije reformi dogovorenih Reformskom agendom – naveo je Kenig.

Takođe, naglašava da će isplate u okviru Plana rasta zavisiti od ostvarivanja unaprijed definisanih reformskih koraka, naglašavajući napredak i odgovornost.

– U slučaju BiH, Reformska agenda planirana u saradnji s vlastima naglašava ključne reforme kroz oblasti zelene i digitalne tranzicije, unapređenja poslovnog okruženja, razvoj ljudskog kapitala i vladavine prava, odnosno temeljnih pitanja – kazao je Kenig.

One je dodao da je predviđeno da sredstva vezana za reforme koja ne budu realizovana budu na kraju dodijeljena drugim zemljama regiona.

Naglasio je i da su domaće vlasti u BiH aktivno uključene u finalizaciju Reformske agende uz podršku Evropske unije.

– Proces je i dalje u toku, a ciljni datum za finalizaciju je kraj marta 2024. godine – poručio je Kenig.

Uspjeh u ostvarivanju usaglašenih reformi ne prate samo isplate direktne budžetske podrške domaćim vlastima već, naglašava Kenig, i povećanje raspoloživog iznosa novca u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan za podršku investicijama u oblastima obuhvaćenim planom.

Neslaganja
U nadležnim komisijama i odborima za evropske integracije i reforme poručuju da je još rano govoriti da li će domaće vlasti olako ispuniti sve što pred nji­h bude postavljeno, jer još nisu tačno precizirane sve reforme, već samo oblasti.

– Nadamo se da neće biti problema od strane različitih političkih aktera kada je riječ o reformama koje treba da sprovedu nadležni te da BiH time neće izgubiti više od milijardu maraka – rekao je Glasu zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštine RS Srđan Mazalica.

Naglasio je da, kada je riječ o oblastima u kojima su predviđene reforme, ne bi trebalo da bude većeg neslaganja domaćih političkih aktera.

– To su sve oblasti koje samo mogu doprinijeti razvoju zemlje. Nadamo se da ćemo ispuniti sve što pred nas bude stavljeno i na kraju i dobiti novac jer bi bila velika šteta da te pare ne pripadnu BiH – poručio je Mazalica.

Raspodjela novca
S druge strane, član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH Snježana Novaković Bursać navodi da nije upoznata sa detaljima eventualne raspodjele novca.

– Tu je mnogo toga ostavljeno na procjenu. Što se tiče BiH, pokazano je da je sve moguće i nemoguće i u kratkom, ali i nekom dužem periodu – kazala je Novaković Bursać.

Savjet ministara BiH krajem januara donio je odluku o imenovanju članova radnog tima u BiH za izradu plana reformi za sprovođenje Plana rasta za zapadni Balkan.

Radni tim do sada je održao nekoliko sjednica, a između ostalog, polovinom februara su odlučili da se od reformi sa indikativne liste napravi spisak onih koje su prihvatljive te da one budu proslijeđene Evropskoj komisiji.

Isto tako, naveli su da će Brisel obavijestiti o reformama za koje nije postignuta saglasnost te da bi u vezi s tim trebalo organizovati sastanke na kojima će predstavnici institucija koje nisu dale saglasnost dobiti dodatna pojašnjenja od Evropske komisije, piše Glas Srpske.

Četiri stuba
Plan rasta za zapadni Balkan predstavlja ambicioznu strategiju za jačanje i integrisanje privreda zapadnog Balkana uz četiri temeljna stuba i to regionalnih integracija, integracija u jedinstveno tržište EU, ambiciozne reformske agende i instrumenta za reforme i rast.

– Plan rasta je snažno orijentisan na rezultate, a rađen je prema modelu Paketa oporavka pod nazivom “Nova generacija EU” namijenjenog državama članicama Evropske unije – rekao je Ferdinand Kenig.

Politika

KRESOJEVIĆ “120.000.000 KM za 1 Komsar, 0 KM za 35 nerazvijene opštine!”

Najgori rebalans u istoriji Republike Srpske otkriva impresivnu bahatost i diskriminaciju, izjavio je narodni poslanik i član PSS Bojan Kresojević.

– Prije 12 mjeseci digla se kuka i motika od strane SNSD-ovih prvaka da je potrebna pomoć nerazvijenim opštinama. Bilo je to upravo u vrijeme kada se Baňaluci i Bijeljini pokušalo uzeti 9.000.000 KM, na diskriminatoran i neustavan način, u cilju političke osvete.

Kada se pokazalo da je ova ideja za slabljenje Banjaluke i Bijeljine neustavna, od tada nikoga nije briga za nerazvijene opštine.

– U ovom rebalansu: 0 KM za 35 nerazvijenih opština, ali za 1 Komsar čak 120.000.000 KM.
Kneževo, Jezero, Šipovo i ostale nerazvijene lokalne zajednice – nije da nema novca, već ovoj vlasti jednostavno niste bitni! – istakao je Kresojević.

Ovo je još jedan dokaz da politika prioritete postavlja po partijskoj liniji, dok mali i nerazvijeni opštinski budžeti ostaju zapostavljeni i zaboravljeni.

Nastavi čitati

Politika

BEZOBRAZLUK BEZ PREMCA! “Samo da RiTE Ugljevik izdrži muku do 1. aprila”?

Luka Petrović, generalni direktor MH “Elektroprivreda Republike Srpske”, rekao je da će rudarske mašine RiTE Ugljevik uskoro ući u koncesiono polje “Ugljevik-Istok 2”, ali da neće moći doći do uglja za još nekoliko mjeseci, te da očekuje da RiTE izdrži u kopanju polja “Ugljevik-Istok 1” do 1. aprila 2026. kada počinje remont u tom preduzeću.

On je za “Nezavisne novine” kazao da je dio mašina već upućen u “Ugljevik-Istok 2”. “Međutim to polje je ogromna površina i da bi se došlo do nje, potrebno je izmjestiti još jedan put, treba napraviti tri pristupna puta za mještane tih sela u dužini od 4,5 km, onda treba riješiti neku vodovodnu infrastrukturu i ima nekoliko domaćinstava gdje je u toku potpisivanje sporazuma i do nove godine će se izvršiti isplata kako bi se domaćinstva iselila sa tih lokaliteta. U tom smislu će se ući u ‘Ugljevik-Istok 2’, ali nećemo doći do uglja sigurno za par mjeseci iz tog ‘Istoka 2’. Do toga trenutka ćemo eksploatisati ‘Istok 1’, koji je nažalost na više lokacija, rasprostranjen na liniji od nekoliko kilometara i zato je otežano snabdijevanje ugljem”, tvrdi Petrović.

“Rudarski posao u RITE je zapušten”
Odgovarajući na pitanje koliko na način “dan za dan” može funkcionisati RiTE i da li je to normalno, Petrović odgovara riječima da je preduzeće došlo u ovu situaciju zato što je “zapušten rudarski posao u tom kolektivu”.

“Očito da rudarski poslovi nisu bili prioritetni u odnosu na neke druge poslove i naravno da je to stvar za analiziranje i preispitivanje. Svakako i traženja odgovornosti zašto je došlo do zapuštanja i nedostatka uglja”, kazao je Petrović.

Na pitanje ko su ti odgovorni, on kaže:

“Oni koji su rukovodili tim segmentima u preduzeću”.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

SLIJEDI NOVI ENORMAN LANAC POSKUPLJENJA! Koliki će nam biti računi za struju ako poskupi mrežarina?

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) traži saglasnost Vlade Republike Srpske za nove cijene mrežarina, koje će, kako nezvanično saznaje CAPITAL, biti više za 20 odsto.

Udio mrežarine u ukupnom računu za električnu energiju iznosi oko 50 odsto, što znači da će računi od 1. januara naredne godine, pod uslovom da Vlada da zeleno svjetlo biti veći za 10 odsto. Iz RERS nisu potvrdili, ali ni demantovali saznanja Capitala.

– REERS je analizirao zahtjeve ODS-ova za povećanje cijene mrežarine i preliminarne analize dostavio Vladi kao većinskom vlasniku kapitala i koja vodi energetsku i socijalnu politiku RS – naveli su u odgovoru na upit.

Distributivna preduzeća u sklopu Elektroprivrede Republike Srpske, odnosno Operateri distributivnih sistema (ODS) tražili su poskupljenje mrežarine za čak 46 odsto.

Dobro upućen izvor CAPITAL kaže da je od početka bilo jasno da je taj zahtjev nerealan, ali da se svjesno išlo na taj procenat da bi se u javnosti povećanje od 20 odsto predstavilo kao nešto prihvatljivo.

Capital.ba

Nastavi čitati

Aktuelno