Connect with us

Politika

BIH ŽELI U EU, ALI nema pregovora sa EU bez 14 prioriteta i izborne reforme

Da bi BiH mogla otvoriti pretpristupne pregovore nakon što je dobila kandidaturu za članstvo, moraće implementirati svih 14 prioriteta za članstvo, uključujući i pitanje izborne reforme, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” u Delegaciji EU u BiH.
Kako su nam napomenuli, prioriteti jedan i četiri eksplicitno upućuju na potrebu ustavne i izborne reforme i stoga ih je potrebno riješiti.

“Ustavna i izborna reforma ostaje ključno pitanje za BiH. I dalje ostaje neriješeno pitanje sprovođenje presude u predmetu ‘Sejdić i Finci’ i povezanih presuda Evropskog suda za ljudska prava, a rezultat toga je dalja diskriminacija kroz izborni sistem. Štaviše, premda su izbori u oktobru 2022. prošli relativno glatko, slučajevi izborne prevare i dalje podrivaju povjerenje u izborni sistem”, kažu oni.

Ističu da kandidatski status predstavlja prekretnicu za BiH te kažu da očekuju da novoformirane vlasti iskoriste zamah i nastave reforme koje su davno trebale biti sprovedene, a koje bi omogućile otvaranje pristupnih pregovora.

U prethodnom izvještaju o napretku koji je objavila Evropska komisija istaknuto je da nije postignut napredak u rješavanju uslova koji se tiču izbornih standarda.

“Uprkos intenzivnom dogovaranju, političke stranke nisu bile u stanju da se dogovore o reformama kako bi se Ustav i izborni okvir uskladili sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Dok je Centralna izborna komisija usvojila određena poboljšanja putem podzakonskih akata, parlament nije usvojio izmjene Izbornog zakona”, kažu oni.

Dodaju i da parlament nije usvojio ni amandmane na Izborni zakon kako bi se odgovorilo na preostale preporuke OSCE/ODIHR-a i GRECO-a, uključujući i u pogledu transparentnosti finansiranja političkih partija.

“Između jula 2021. i marta 2022. EU i SAD su, uz podršku Venecijanske komisije, otvorili razgovore među političkim strankama o paketu izbornih i ustavnih reformi za poboljšanje izbornih standarda, uklanjanje etničke diskriminacije i diskriminacije na osnovu prebivališta iz Ustava u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava kako bi obezbijedili novi izborni model za Predsjedništvo i reforme Ustava entiteta FBiH, kako bi se poboljšala njegova funkcionalnost. Uprkos intenzivnom pregovaranju, pokazalo se da stranke nisu u stanju da pronađu rješenje u skladu sa evropskim standardima uoči izbora 2022. godine”, naglasili su.

Vehid Šehić, direktor Koalicije građana “Pod lupom”, kaže za “Nezavisne novine” da bi političke stranke trebalo da iskoriste 2023. godinu, koja nije izborna, da se konačno sprovede izborna reforma, što, kako kaže, uključuje i implementaciju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”, kao i tehnička poboljšanja.

“Neupitno je da se pod hitno mora formirati interresorna parlamentarna radna grupa za izmjene Izbornog zakona i da ona treba da promtno počne raditi kako bi u ovoj godini imali prijedloge za izmjene, da bi se sve to moglo raspravljati, provesti javna rasprava i da se na sljedeće lokalne izbore ide s novim Izbornim zakonom”, kaže on.

Prema njegovom mišljenju, reforma mora da uključuje i uvođenje novih tehnologija, što bi, kako tvrdi, podržali svi građani.

Politika

BOŽOVIĆ UZVRATIO CVIJANOVIĆEVOJ: Ko je Konakoviću prepustio Ministarstvo spoljnih poslova?

Povodom izjave Željke Cvijanović da je Elmedin Konaković „pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“, oglasio se član Predsjedništva SDS Marinko Božović sa pitanjem: – Ko je, ako ne SNSD, u dva uzastopna mandata prepustio Ministarstvo spoljnih poslova BiH bošnjačkim kadrovima?

Božović je dalje upitao ko je dao saglasnost za imenovanje Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN i Svena Alkalaja za ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

On je podsjetio Cvijanovićevu da su za takva imenovanja neophodna saglasnost Predsjedništva BiH?

-Upravo su kadrovske i političke odluke SNSD-a dovele do ovakvog stanja. Ne možete prvo nekoga dovesti na funkciju, a onda se predstavljati kao njegov najveći kritičar – naglasio je Božović.

 

On je na kraju konstatovao da je očigledno SNSD-u važnije bilo da u raspodjeli vlasti zadrži Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje, nego Ministarstvo spoljnih poslova, kako bi imao dovoljno ruku za izglasavanje posla poput kupovine „Kumove zgrade“.

-Strateško predstavljanje srpskog naroda u svijetu žrtvovano je zbog kontrole novca i političkih interesa – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU: Vlada mora ispraviti grešku prema roditeljima njegovateljima

Nedavne izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti nisu riješile ključne probleme roditelja njegovatelja, poručio je na konferenciji za novinare poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević. Od Vlade traži da se što prije održi posebna sjednica parlamenta kako bi nepravda bila ispravljena.

Premijer Republike Srpske Savo Minić je tvrdio da će pravo na naknadu dobiti svi roditelji djece sa invaliditetom nezavisno od starosti djeteta, kaže Kresojević i dodaje da je sa novim zakonom ostalo neriješeno pitanje starosne granice od 30 godina.

“Što znači da roditelji koji su ranije imali dijete od 40 godina i po ranijem zakonu zbog ograničenja od 30 godina nisu dobijali pravo na naknadu za roditelja njegovatelja da ni po novom zakonu neće dobiti”, kaže Kresojević.

On kaže da je premijer Minić najavio da će pravo na nakndatu dobiti i roditelji čija djeca pohađaju školu, ali da to novim zakonom nije predviđeno.

“Tražimo hitno zasijedanje Narodne skupštine na kojoj će se izmijeniti Član 37a Zakona o socijalnoj zaštiti gdje će biti omogućeno baš svakom roditelju njegovatelju da dobije pravo na naknadu. Takođe tražimo bez odlaganja da škola i boravak u dnevnim centrima ne bude prepreka za naknadu roditeljima njegovateljima”, smatra Kresojević.

Kaže da vlast vrši pritisak na udruženja i narodne poslanike, ali da će istrajati da ova nepravda bude ispravljena.

“Kada dođete u Narodnu skupštinu i kažete da veliki broj ljudi na Kliničkom centru ima problem sa bolničkom bakterijom oni kažu nemojte da govorite o tome. Kada kažete u Narodnoj skupštini da treba borci da dobiju pet najboljih godina zato što su poklonili 4 ili 5 najboljih godina u rovovima za Republiku Srpsku da onda im se Rebublika Srpska za penziju oduži sa najboljim godinama tada dođe predsjednik BORS-a i kaže da pojedini poslanici to koriste u predizborne svrhe”, kaže Kresojević.

Insistiraćemo i na tome, kaže Kresojević, da preko hiljadu boraca koji imaju PTSP, a nemaju mogućnost da ostvare pravo na invalidninu po tom osnovu, da to dobiju. Ako ima novca za Serdarova i Vijadukt, smatra Kresojević, isti se mora naći i za ove kategorije.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno