Društvo

BIJEG ZA PLATOM: Mladi iz BiH masovno ljeto provode radeći u Hrvatskoj

Znatno veća plata za isti posao, ali i nezadovoljstvo ekonomskom i političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, glavni su motivi mladima koji odlaze na sezonski rad izvan zemlje.

Najveća destinacija za sezonski rad za mlade je Hrvatska, koja i ove godine potražuje skoro 70.000 sezonskih radnika u turizmu.

Kao i protekle tri godine, 21-godišnji Matija iz Banjaluke priprema se da još jedno ljeto provede u Istri, gdje će raditi kao konobar.

On tvrdi da u BiH ne može naći stabilno zaposlenje sa adekvatnom platom, odnosno da domaći poslodavci ne žele da ponude bolje uslove rada.

“Ljudi ovdje rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram da radim i dodatno. Plata je tri puta veća na moru gdje konobarišem nego da sam ovdje ostao”, kaže on za Radio slobodna Evropa (RSE).

Najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj tokom prošle godine bili su državljani BiH, njih nešto više od 38.000, među kojima je oko 3.700 sezonskih radnika.

Bosna i Hercegovina nema zaključen sporazum sa Hrvatskom o zapošljavanju radnika, pa radnici, sezonci, odlaze uglavnom samostalno, dogovarajući se direktno sa poslodavcima.

Banjalučanin Matija pronašao je posao putem oglasa i jedan telefonski razgovor s vlasnikom ugostiteljskog objekta bio je dovoljan za dogovor.

“U početku me bilo strah, nisam vjerovao u tu zaradu što su obećavali. Dio od onoga što zaradim šaljem porodici da im pomognem, a namjeravam sebi i da kupim pošten auto”, kaže on.

Plan mu je da u Hrvatskoj pokuša pronaći stalno zaspolenje jer tvrdi da u BiH ne vidi perspektivu.

“Ovdje je situacija takva, da sve i da želim, nemam uslove da zasnujem svoju porodicu. Plate su niske, sve ide preko neke veze, jednostavno nisam dobio priliku da ovdje ostanem da budem sretan”, kaže on.

Prosječna neto plata u Hrvatskoj u martu ove godine iznosila je 1.448 evra, dok je u BiH iznosila oko 784 evra, pokazuju statistički podaci.

Plate, smještaj, obroci…

Nekoliko mladih, koji idu da rade na hrvatskom primorju, u razgovoru za RSE ističu da tamo u ugostiteljstvu mogu da zarade 2.000 evra i više mjesečno, dok u BiH mogu da zarade maksimalno 750 evra.

Kažu i da će, uglavnom, raditi kao recepcioneri, pomoćni radnici u kuhinji, konobari i čistači.

Na radno ljeto u Hrvatskoj priprema se i 21. godišnji Jovan iz Banjaluke zbog, kako kaže, bolje plate i radnog okruženja.

Pronašao je posao recepcionara i očekuje mjesečnu platu od oko 2.000 evra.

“Kod nas u tom sektoru nije moguće zaraditit te pare. Ovdje mogu mjesečno dobiti do 1.200 maraka. Idem da zaradim novac kako bih imao za studije u inostranstvu, konkretno u Sloveniji”, kaže on te ističe da ga na odlazak dodatno motiviše loša politička situacija.

Mnoštvo oglasa za sezonske poslove u Hrvatskoj nude agencije, a desetine ih poslodavci svakodnevno objavljuju i na društvenim mrežama.

U njima uz plate, koje su veće od onih u BiH, poslodavci često obećavaju osigurane radne dozvole, smještaj i dnevne obroke za radnike.

Tako je u jednom od oglasa, koji je objavljen u jednoj od Facebook grupa o sezonskim poslovima u Hrvatskoj, za posao čiščenja objekta na ostrvu Viru navedena plata od oko 1.500 evra.

Uz smještaj, poslodavac je naveo da su osigurani i dnevni obroci za radnike.

Odgovornost na poslodavcima

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera Federacije BiH, kaže za RSE da dio krivice za gubitak radnika, tokom ljetne sezone, snose i poslodavci.

“Prije nego počne sezona trebalo bi da sjednu s radnicima i pokušaju s njima dogovoriti posebne uslove kako bi ih zadržali. Da im daju stimulacije ta tri- četiri mjeseca jer im se to više isplati nego dovoditi nove. Dok ih obučiš, prođe sezona”, kaže on.

Upozorava i da su oglasi za rad izvan BiH često nerealni te da radnike nerijetko dočekaju lošiji uslovi od onih koji su im obećani.

“I ovdje kvalitetan kuvar zarađuje 4.000 maraka. Ne možete početnika toliko platiti. U kuhinji svi primaju više od 1.000 evra. I vani više nisu plate kao nekad, a ima i izrabljivanja da se radi bukvalno 24 sata”, kaže Hadžić.

Kako kaže, zbog odlaska radnika poslodavci u BiH su primorani da angažuju i radnike iz azijskih zemalja, poput Nepala.

Istovremeno, na evidencijama za nezaposlene u BiH u aprilu je bilo više od 320.700 osoba, pokazuju podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

‘Radnici žele da ostanu u BiH’

Goran Kurtinović, iz Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca” kaže za RSE da je gubitak radnika tokom ljetne sezone uobičajena pojava u proteklih 15-ak godina.

Kako kaže, najviše odlaze pomoćni radnici i oni bez adkevatnog iskustva.

“Uspijevamo da zadržimo iskusne radnike, imamo mogućnosti da ih bolje plaćamo. Oni recimo odu dvije- tri sezone da zakrpe rupe u budžetu, ali im je draže da nađu posao u svom mjestu. No, radnike bez iskustva ne možeš adekvatno platiti pa odlaze”, kaže Kurtinović.

Upozorava i da je u takvim okolnostima ugostiteljima sve teže pronaći radnike kako bi tokom ljeta normalno funkcionisali pa su primorani na kolektivni godišnji odmor, kada prestaju s radom po 15-ak dana.

Govoreći o koracima koje poslodavci poduzimaju da zadrže radnike tokom sezone, Kurtinović je kazao da napretka nema i da je za bolje uslove neophodna pomoć države.

“Spremni su da ostanu i rade u svojoj sredini, ali do države i poslodavaca je da ih ne izgubimo. Moje iskustvo je da će prvo dati nama šansu, ako ih razočaramo da će tek tad ići u inostranstvo”, naveo je.

Na prvom mjestu region

Hrvatska je u prvih pet mjeseci ove godine izdala dozvole za rad za više od 83.000 stranaca, Najbrojniji su Nepalci, a slijede radnici iz BiH – njih više od 15.000.

Od toga se oko 7.450 dozvola odnosi na sezonske radnike, angažovane uglavnom u turizmu i ugostiteljstvu. Među njima je 1.376 “sezonaca” iz BiH.

Natača Kačar, predstavnica portala Posao u turizmu, kaže za RSE da je u Hrvatskoj u posljednje dvije godine primjetan pad zapošljavanja radnika iz regiona, što je posljedica velikog priliva radnika iz azijskih zemalja.

Ona za RSE navodi da su na poslodavcima u toj zemlji i dalje, nakon domaćih radnika, prioritet oni iz regiona te da se trude da pridobiju i i zadrže radnike iz BiH.

“Posebno u ugostiteljstvu, gdje je važno imati uhodan tim koji dobro funkcionira, a da ga ne mijenjaju svake godine. Dio smo istog govornog područja, tako da su radnici iz BiH traženi kadar”, kaže ona za RSE.

Ističe, takođe, da je Hrvatska i dalje jedna od najpoželjnijih destinacija za radnike iz regiona, prvenstveno zbog sigurnosti koju pružaju poslodavci.

“Radnici znaju da će biti prijavljeni, da će dobiti radne dozvole i da će im plate biti isplaćene”, kaže ona, ističući da plate i uslovi rada variraju zavisno od regije regiji i vrsti ugostiteljskog objekta.

Novi Zakon o strancima, koji je u Hrvatskoj stupio na snagu 15. marta, najavljuje strože uslove zapošljavanja stranih radnika, a od iduće godine očekuje se da će potpuna primjena.

Kako kaže Kačar, omjeri zapošljavanja biće postavljeni tako da se ograniči broj stranih radnika u odnosu na domaće. To će, tvrdi, pomoći u kontroli masovnog uvoza radnika iz Azije, gdje su se pojavile ilegalne agencije i problemi s trgovinom ljudima.

“No, postavlja se pitanje ima li uopšte dovoljno domaćih radnika za sezonska zanimanja. Naime, sezonski radnici iz Hrvatske i regiona često traže veće plate, što otežava pregovore s poslodavcima”, kaže ona.

Iz Hrvatske privredne komore za RSE tvrde da plate stranih radnika moraju biti iste kao i plate hrvatskih državljana, uz poštovanje odredbi o minimalnoj plati i kolektivnom ugovoru.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati