Connect with us

Politika

BILJANA PLAVŠIĆ Odgovor Srpske na pravno nasilje mora da bude energičan

Bivši predsjednik Republike Srpske Biljana Plavšić smatra da odluka Tužilaštva BiH da podigne optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika predstavlja pravno nasilje, jer u njoj nema nikakvog zakonskog uporišta, niti utemeljenja u Ustavu BiH i Dejtonskom sporazumu, na čijem dosljednom sprovođenju rukovodstvo Srpske i dalje mora da insistira.

Komentarišući optužnicu koju je Tužilaštvo BiH podignulo protiv Dodika zbog “nesprovođenja odluka visokog predstavnika”, Plavšićeva je ukazala da taj isti visoki predstavnik nije legalno izabran, što pokazuje da moćnici koji odlučuju o BiH idu na potpuno cijepanje Dejtonskog sporazuma, što ne može donijeti dobro nikome u BiH.

– Republika Srpska mora energično da odgovori na ovo pravno nasilje i nepoštovanje Dejtonskog sporazuma. Došlo je vrijeme da mora da se lupi šakom o sto. To je trebalo učiniti u startu i sasjeći to u korijenu čim su Amerikanci i ostali počeli da govore o duhu Dejtona, otvarajući prostor da međunarodnim sporazumom mlatara kako ko hoće, što je nedopustivo – rekla je Srni Plavšićeva, prenosi RTRS.

Ona tvrdi da je svojevremeno izbacila članove delegacije SAD koji su joj tražili da Srpska mora da se ponaša u skladu sa duhom Dejtona, ali da je derogiranje Dejtonskog sporazuma nastavljeno do danas, kada doživljava vrhunac.

– Trebalo je da to presiječemo ranije, jer se Dejton cijepao kao što se para ženska čarapa. Ali, nikada nije kasno da se reaguje kako treba. Mora da se nastupa energično, ali treba biti smiren i hladan kao špricer u zastupanju svojih pozicija. Nephodno je biti mudar i nipošto ne padati u vatru, a Amerikancima stalno treba isticati da je Dejton dobar dokument i da su ga oni donijeli, ali ih i pitati zašto ga sada ruše – rekla je Plavšićeva.

Ona smatra da je Dodik u pravu kada kaže da optužnicom Tužilaštva BiH nije napadnut on lično nego institucija predsjednika Republike Srpske, kao i da je time napadnuto čitavo društvo.

– Tu nema dileme i zato se Srpska mora suprostaviti tome. Odgovor mora da bude odlučan i energičan, a u isto vrijeme potpuno racionalan i smiren. Isto tako, jasno je da se Srpska najbolje brani dosljednim zalaganjem za izvorni Dejtonski sporazum, koji je optimalan za sve narode u BiH, a ne samo za Srbe – zaključila je Plavšićeva.

Tužilaštvo BiH podiglo je juče optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zbog neizvršavanje odluka Kristijana Šmita.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno