Connect with us

Region

BIOLOG UPOZORAVA “PREDATORI S JUGA dolaze u Jadran, komarci donose EGZOTIČNE BOLESTI”

​U Jadransko more prodire flora i fauna iz toplih mora, a neke vrste koje smatramo zavičajnima zbog nepovoljnih klimatskih uslova napuštaju prebivališta i osvajaju druge prostore.

Globalni rat već traje, a objavila ga je priroda ljudskom rodu i, po svemu sudeći, izaći će kao pobjednik ako se ne urazumimo, upozorava biolog Aljoša Duplić iz Zavoda za zaštitu prirodne sredine, jer ekosistem zbog zagrijavanja sve više ugrožavaju opasne invazivne vrste.
Posljedice tog sukoba već decenijama su očigledne i na području Hrvatske, posebno u moru i primorju gdje se očigledno mijenja ekosistem.

Predatori s juga dolaze u Jadran
Duplić kaže da trenutna situacija posebno pogoduje širenju tropskih i suptropskih vrsta. Na Sredozemlju imamo kontinuiran ulazak vrsta iz Crvenog mora od trenutka kad je probijen Suecki kanal. Njih nazivamo lesepsijskim migrantima, po francuskom inženjeru Ferdinandu de Lesepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueckoga kanala.

Lesepsijske vrste u početku su se zadržavale oko Izraela, odnosno južnog Sredozemlja no, kako se posljednjih decenija počelo zagrijavati cijelo Sredozemlje, tako su velikom brzinom počele da se šire cijelim Mediteranom, pa su neke od njih uočene i u Jadranu.
Najpoznatija je takva vrsta vatrenjača ili riba lav. Danas je se može vidjeti kod Zadra, a očekuje se da će narednih godina migrirati prema sjeveru. To je predator koji prijeti domaćim vrstama, izrazito je prilagodljiva riba koja predstavlja veliku prijetnju škarpinama i glavočima.

– Sreća je što je vatrenjača jestiva i ima izrazito kvalitetno meso, ali obložena je čvrstim otrovnim bodljama, što iziskuje oprez prilikom rukovanja. Na Kipru takve riblje vrste danas čine čak 60 odsto ribarskog ulova, što govori kakav dar-mar mogu učiniti i našoj populaciji riba, upozorava Duplić.

Takođe, odnedavno se u vodama pojavila riba fuga, koja se smatra posebnim gurmanskim specijalitetom u Japanu, ali toliko je otrovna da je u Zemlji izlazećeg sunca spremaju za to posebno obučeni kuvari, prenosi “Večernji”.

S obzirom na to da sadrži toksin 100 puta jači od cijanida, nije rijetkost da u japanskim restoranima dolazi do trovanja sa smrtnim posljedicama. Osim toga, njen je otrov otporan na termičku obradu.

U Jadranu se za sada ulovi tek nekoliko primjeraka godišnje, ali postoji opravdan strah od njenog širenja. Iako se morski ekosistem, uslijed globalnog zagrijavanja, mijenja dramatičnije u odnosu na kopneni, i na području kontinentalne Hrvatske zabilježeno je više od 900 stranih vrsta.
Komarci donose egzotične bolesti
Na primjer, u šumama je izrazito pogođena smreka tako da je pitanje kako će šume izgledati za 20 do 50 godina. Primjećuju se promjene u sastavu travnjaka, pogotovo planinskih koji su prilagođeni hladnijim temperaturama, pa izostanak snijega dovodi do podizanja nizinskih biljnih vrsta prema planinskim vrhovima.

Oprašivači su posebna priča, ističe Duplić, jer bumbari ne podnose izrazito visoke temperature kakve su bile ovoga ljeta. Dugi toplotni talasi na kontinentu izazivaće velike stresove kod bumbara pa možemo strahovati od nestanka oprašivača koji imaju značajnu ekološku funkciju.

Takođe, kao primjer navodi tigrastog i japanskog komarca, nekad egzotične vrste koje su našle stanište i u Hrvatskoj. Tigrasti komarac je brodovima iz Azije svojevremeno uvezen u Luku Bar u starim automobilskim gumama. Takve vrste nam donose i egzotične bolesti poput denge, zika groznice i drugo.
Drugi primjer je azijski stršljen, koji je velika prijetnja medonosnoj pčeli, kaže Duplić, jer desetak njih u nekoliko sati može ubiti zajednicu pčela od 10.000 jedinki. Odnedavno se u Njemačkoj pojavila populacija sjevernoafričkih mrava, koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju tamošnjoj infrastrukturi jer pod zemljom stvaraju velike mravinjake.

Sjevernoafrički mravi mogli bi se uskoro pojaviti i u Hrvatskoj, tim prije jer su se dobro prilagodili evropskim klimatskim uvslovima, a dodatni je problem što formiraju super kolonije koje mogu istisnuti naše vrste mrava, koje su važne za kvalitet tla, prenošenje sjemenki i ostalo.
Priroda će opstati, a ljudi?
Zbog nesavjesnog djelovanja, ljudi zasad gube bitke s “majkom Zemljom”, koja se već suočavala s brojnim promjenama i opstala je jer se priroda uvijek adaptira na nove okolnosti. Struka smatra kako je jedni način zaštite bioraznolikosti ugroženih dijelova Jadrana zaustavljanje gotovo svakog ljudskog djelovanja, od ribolova i ukidanja pojedinih morskih putova do smanjenja turističkih aktivnosti.

Cilj je da se do 2030. godine zaštiti 30 odsto Jadranskog mora, a od toga bi trećina trebala biti pod režimom stroge zaštite. U toj politici moraće učestvovati sve zemlje s izlazom na Jadran.

– Priroda će svakako opstati, a na nama ljudima je da promijenimo sadašnji način života ako želimo da civilizacija preživi – poručuje Duplić.

Večernji list/Hina

Related Topics:

Region

VUČIĆ PORUČIO “Zahtjevi studenata ispunjeni, MOGU DA RADE ŠTA HOĆE”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da je vlast ispunila sve zahtjeve studenata i da ne želi da komentariše događanja na univerzitetima i fakultetima, jer je to sada problem onih koji, kako je rekao, ne razmišljaju o tome kako će da polože ispite i odrade svoje obaveze.
Na pitanje novinara u Briselu, gdje učestvuje na samitu lidera EU i Zapadnog Balkana, da prokomentariše to što na sjednici Rektorata Beogradskog univerziteta nije postignut jedinstven dogovor o nastavku blokade, Vučić je rekao da mu ne pada mi na pamet da komentariše te događaje i da mogu da rade šta god hoće dok ne ugrožavaju bezbjednost ljudi.

-Njihova stvar. Mi poštujemo autonomiju univerziteta, nećemo za razliku od nekih zemalja da upadamo sa policijskim ili drugim snagama na univerzitete. Ako oni ne razmišljaju o tome kada će da polože ispite, kada će da urade svoj posao, svoje obaveze, svoju odgovornost što bi to mene zanimalo – rekao je Vučić.

Dodao je da su ispunjeni svi zahtjevi studenata.

-Tražili su nešto, mi smo ispunili sve zahtjeve koje su tražili, naknadne zahtjeve ne primamo i ne prihvatamo, tako da oni rade svoj posao, mi svoj posao i to je to – rekao je Vučić.

Na pitanje da prokomentariše to što su studenti niškog univerziteta gurali i vrijeđali ministarku prosvjete Slavicu Đukić Dejanović, Vučić je odgovorio da mu je žao ako joj se bilo šta dogodilo, ali da stvarno nije vidio, ni čuo, niti bilo šta pratio u vezi sa tim.

On je na pitanje o pisanju Informera da bi mogao da podnese ostavku narednih mjeseci rekao da to ne želi da komentariše.

-U subotu ću da predstavljam ovaj program za mlade, za stambene kredite i verujem da je to od velikog značaja. Pripremamo novi plan i program posebno kako i na koji način da omogućimo sigurnije i bolje investiranje od strane naših ljudi iz dijaspore koji žele da se vrate, ali i kako da mogu da dobiju posao, kako da im pomognemo na različite načine ili primenimo određenu vrstu subvencije za njihov dolazak i povratak u Srbiju – rekao je Vučić.

Nastavi čitati

Region

MASOVNO HAPŠENJE U BEOGRADU! Gradili bez građevinskih dozvola

Javni tužioci Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu su, nakon sprovedene proaktivne istrage u saradnji sa policijskim službenicima PS Surčin i građevinskim inspektorima Gradske uprave grada Beograda, naložili hapšenje 14 lica zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili više krivičnih djela Građenje bez građevinske dozvole.

Nakon preduzetih dokaznih radnji podnesen je optužni predlog protiv Lj.B. (47) zbog izvršenja dva krivična djela Građenje bez građevinske dozvole sa predlogom da se okrivljenom izrekne kazna zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci i novčana kazna u iznosu od milion dinara i da mu se produži već određeni pritvor, protiv kineskog državljanina H.Dž. zbog krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole sa predlogom da mu se izrekne kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci i novčana kazna u iznosu od pesto hiljada dinara i protiv kineskog državljanina C.Y. (50) zbog krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole sa predlogom da mu se izrekne uslovna osuda sa utvrđenom kaznom zatvora u trajanju od 1 godine sa rokom provjeravanja od 4 godine i novčana kazna u iznosu od milion dinara.

Okrivljeni M.B. (41) se, po rješenju Trećeg osnovnog suda u Beogradu, nalazi u pritvoru zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio dva krivična djela Građenje bez građevinske dozvole i prema njemu se preduzimaju dokazne radnje.

Javni tužilac je takođe predložio sudu da se prema okrivljenima izrekne mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta – nezakonito izgrađenih objekata koji su nastali izvršenjem krivičnog djela i velikih količina građevinskih mašina i građevinskog materijala.

Okrivljeni N.Ž. (42) je zaključio sa tužilaštvom sporazum o priznanju krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole na osnovu kojeg mu je izrečena uslovna osuda sa utvrđenom kaznom zatvora u trajanju od 1 godine sa rokom provjeravanja od 3 godine i novčana kazna u iznosu od milion dinara, dok je okrivljeni N.B. (24) zaključio sa tužilaštvom sporazum o priznanju krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole na osnovu kojeg mu je izrečena uslovna osuda sa utvrđenom kaznom zatvora u trajanju od 8 mjeseci sa rokom provjeravanja od 3 godine i novčana kazna u iznosu od osamsto hiljada dinara.

Po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu doneseno je rješenje o zadržavanju A.K. (44) zbog krivičnog djela Građenje bez građevinske dozvole koji će u zakonskom roku biti saslušan od strane javnog tužioca.

Javni tužioci Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu nastavljaju da preduzimaju dokazne radnje prema preostalim okrivljenim licima i da predlažu oštro kažnjavanje učinilaca krivičnih djela, kao i da se, u saradnji sa policijskim službenicima i građevinskim inspektorima, bore protiv nelegalne gradnjem, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Region

Kakve bi posljedice imale AMERIČKE SANKCIJE NIS-u

Ukoliko SAD uvedu sankcije Naftnoj industriji Srbije, od 1. januara naredne godine, to bi značilo potpunu katastrofu za ovu kompaniju, ali i mnogobrojne druge koje su poslovno povezane s njom.

Kaže ovo za “Glas Srpske” direktor Instituta FEFA, generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije i član Programskog komiteta Svjetskog naftnog savjeta iz Londona Goran Radosavljević, navodeći da ako se obistine medijske i političke spekulacije da će SAD uvesti ove sankcije, to bi vjerovatno značilo i da bi se sve banke, ali i kompanije koje rade sa NIS-om našle pod lupom i velikim pritiskom američke administracije, pogotovo one sa inostranim kapitalom i vlasništvom. Pojašnjava da se na primjerima sankcionisanih kompanija iz Republike Srpske može najbolje vidjeti kako to funkcioniše u praksi.

– Moram priznati da ne verujem da je jedan takav scenario moguć. Smatram da je malo verovatan, jer još uvek ne postoje neke zvanične potvrde o tome. Ako ipak kojim slučajem dođe do toga, stavljanja ove kompanije na američku crnu listu, to bi sigurno dovelo do nestašice goriva u Srbiji, jer ne postoje alternativni izvori snabdevanja da se pokrije razlika u manjku goriva na tržištu. Istina, postoje određene strateške rezerve, ali one nisu dovoljne. Ovakav razvoj situacije bi onda doveo i do rasta cena na benzinskim pumpama. Čak i ako ne bi bilo nestašica, očekivanja bi dizala cenu. To bi onda dovelo do lančane reakcije, s obzirom da su cene naftnih derivata ugrađene i u cene gotovo svih proizvoda i usluga – smatra Radosavljević, dodajući da NIS već godinama otežano posluje zbog ranije uvedenih sankcija “Gaspromu”.

Na pitanje šta bi se desilo ako bi se i EU priključila i solidarisala sa SAD, Radosavljević odgovara da je proces odlučivanja unutar ove zajednice drugačiji od onog u Americi te da je o tom pitanju potrebna saglasnosti svih članica. Ukazuje da i pored toga Amerika ima razne i moćne mehanizme pritiska, kojima može usloviti i druge države da im se priključe u sankcionisanju da li pojedinca ili kompanija. Najgori scenario, kako smatra, bi bio ukoliko bi hrvatski naftovod JANAF obustavio isporuke nafte, a s kojim NIS ima sklopljen dugoročni ugovor o transportu.

Mišljenja je da bi se sve ovo negativno prelilo i na Republiku Srpsku, odnosno njeno naftno tržište, na kom postoji značajan broj benzinskih pumpi u vlasništvu NIS-a, ali bi, uvjeren je ovaj stručnjak, to imalo daleko manje negativne efekte nego u Srbiji.

– Na tržište Republike Srpske dolaze određene količine naftnih derivata iz Rafinerije u Pančevu koja je u vlasništvu NIS-a. Ako dođe do prekida u isporuci smatram da bi se ta razlika u dobroj meri mogla nadoknaditi preko Luke Ploče, gde se nalaze naftni terminali. U prvom periodu sankcije bi verovatno poremetilo snabdevanje, ali dugoročno gledajući, adekvatna alternativa postoji, što nije slučaj i sa Srbijom – poručio je Radosavljević.

Ekonomista Ljubodrag Savić smatra da u slučaju uvođenja američkih sankcija Srbija ima dvije opcije – prva da preuzme većinsku kontrolu nad NIS-om, a druga da uvede sankcije Rusiji kako se ta “kompanija ne bi dirala”.

– Vlasti imaju dve alternative, ali su obe neprihvatljive za Srbiju. To je situacija iz koje je praktično nemoguće naći zadovoljavajuće rešenje i za jednu, i za drugu i za treću stranu – kaže Savić.

Hil se pravi Englez

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je upozorio da će, prema njegovim saznanjima, SAD uvesti sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog vlasništva nad tom kompanijom. Iznio je procjene da bi se ovim sankcijama mogle pridružiti Velika Britanija i Evropska unija. Da li će do njih i doći, američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil nije želio potvrditi, ali ni demantovati, ali se iz njegovog odgovora mogu naslutiti naredni potezi odlazeće američke administracije. Hil je naime istakao da potencijalne američke sankcije NIS-u nemaju za cilj da na bilo koji način naškode srpskoj privredi.

Nastavi čitati

Aktuelno