Connect with us

Banjaluka

Bitka za grad na Vrbasu: Ko dobije Banju Luku, dobio je i Srpsku

Ko dobije Banju Luku – dobiće Republiku Srpsku. Na ovoj maksimi se temelji opoziciona nada da će drugog oktobra opšti izbori završiti onako kako nisu već dvije decenije. Savez nezavisnih socijaldemokrata je dva puta zaredom gubio Banju Luku i postavlja se pitanje da li Draško Stanivuković i PDP mogu da zadrže osvojeno i da li Vlado Đajić i SNSD mogu da vrate izgubljeno?

Političi analitičar Velizar Antić smatra da niti je Stanivuković lično donio veliki broj glasova u Banjoj Luci opoziciji, niti su Đajić ili Radojičić te glasove izgubili. Narod u Banjoj Luci je, dodaje on, izgubio povjerenje u politiku vlasti i šansu dao opozicionim strankama još na izborima 2018. godine.

– Na tim izborima je Vukota Govedarica pobedio Željku Cvijanović u centralnim gradskim naseljima sa prednošću od 70-30 odsto. Donekle je veliki poraz vlast uspela da sanira glasovima sa periferije Banje Luke, ali je opet taj odnos na kraju bio 60-40 odsto u korist opozicije. Dakle, nije Stanivuković doneo prednost opoziciji već se radi o tome da je narod razočaran sa politikom vlasti dao poverenje opoziciji – istakao je Antić.

On vjeruje da će se taj trend u Banjoj Luci nastaviti i da možemo očekivati pobjedu opozicionih kandidata u odnosu 60-40 odsto u odnosu na kandidate vlasti. Ukoliko posmatramo djelovanje samo Stanivukovića i Đajića, Antić smatra da su i jedan i drugi imali mnogo promašaja u prethodnom periodu.

– Promašaja je mnogo više imao Đajić, pa ne verujem da će uspeti da povrati narušeno poverenje građana i da značajno popravi rezultat SNSD-a u Banjoj Luci. Ali da su mnogi opozicioni glasači razočarani sa ove dve godine vladavine novog gradonačelnika – i to je tačno, mada ne verujem da će ta razočaranost uticati da na sledećim izborima poverenje daju vladajućoj koaliciji. Takvi birači će i na sledećim izborima glasati za opozicione kandidate i nastaviće da ih kritički posmatraju i prate njihov rad i u sledećem periodu, ali sasvim sigurno neće glasati za kandidate vlaste – kazao je Antić.

Novinar Slobodan Popadić kaže da je uvijek lakše osvojiti, nego zadržati glasove. Stanivukovićev problem je, dodaje on, što mu novi izbori dolaze samo nakon dvije godine i politički rivali će igrati na kartu da nije uradio ništa, ili bar većinu, onoga što je obećao.

– Takođe, struktura Stanivukovićevih glasača je bila dvojaka: njegovi glasači i oni koji su glasali protiv SNSD. Vjerujem da će većinu svojih glasača zadržati, ali ne i većinu iz one druge grupe, jer se radi o nestabilnom glasačkom tijelu. Istovremeno, ne vjerujem da će se baš oni vratiti pod okrilje SNSD-a, jer se Đajićeva i ranije Radojičićeva struja u SNSD-u ne poklapaju. Đajić će vjerovatno „besplatnim“ koncertima, žurkama i dernecima pridobiti jedan dio glasača koji prvi put imaju pravo glasa – kazao je Popadić.

Glasovi koji ne odu SDS-u i PDP-u, tvrdi Popadić, otići će onima koje građani u tom trenutku smatraju beskompromisnim, drugačijim i od PDP-a i SNSD-a.

– Primjera radi, takvi glasovi mogli bi da odu Milku Grmuši, Nebojši Vukanoviću ili Saši Laziću koji su uspjeli da naprave ili održe distancu, ne samo u odnosu na vlast, nego i u odnosu na stranke iz opozicije – rekao je Popadić.

Sociolog Mladen Bubonjić kaže da se pobjeda Draška Stanivukovića na prošlim lokalnim izborima se može posmatrati iz više uglova. Prije svega ne smije se zanemariti njegov lični doprinos i kontinuirani rast podrške glasača. Od izbora do izbora Stanivuković je, veli Bubonjić, nastupao s pozicije oponenta vlasti i njegova kritika je privlačila glasače.

– Međutim, sada prvi put nastupa s pozicije vlasti što je potpuno druga politička dimenzija, teže je očuvati podršku nego je steći. Takođe, nisu rijetki glasovi kritike koji naglašavaju da Stanivuković nije drugačiji od ostalih kad se dočepao vlasti. Ne smijemo zanemariti ni situaciju od prije dvije godine kada dobar dio glasača nije glasao za Stanivukovića nego protiv Igora Radojičića. Uzevši sve u obzir, teško je očekivati da Stanivuković može ponoviti rezultat od prije dvije godine. Što se Đajića tiče, sve će zavisiti od rada na terenu i zalaganja aktivista, kao i pritisaka i ucjena koje su već oprobana SNSD metoda – kaže Bubonjić.

Za advokata Aleksandra Jokića stvar je više nego jasna: u ove izbore Banja Luka ulazi kao u rijaliti program. Pitanje je ko će više zabaviti, prikazati u performansu, ali i reći protiv suparnika.

– Sve je manje čak i obećanja, a o programima da ne pričam. Tako da Banja Luka ostaje veliki rezervoar glasova koje političari tretiraju kao SMS rijaliti publiku nedostojnu ozbiljnijih programa i diskusija. I Stanivuković i Đajić će nakon izbora tvrditi da su pobjednici, to je vrlo izvjesno. Mišljenja sam da je nezadovoljstvo u Banjoj Luci SNSD-om još veće od razočaranosti PDP-om, tako da očekujem da će se to vidjeti i nakon izbora, odnosno da će to rezultati pokazati – kaže Jokić.

Novinar Darko Momić podsjeća da je prije osam godina SNSD osvojio pet direktnih mandata u Izbornoj jedinici 3, SDS tri, a po jedan DNS, PDP, NDP i Socijalistička partija, da bi se prije četiri godine situacija promijenila, pa je SNSD osvojio četiri mandata, PDP i DNS po dva, a SDS, SP, NDP i Ujedinjena Srpska po jedan.

– Na ovogodišnjim izborima takođe se očekuju promjene, a najrealnije su procjene da će direktne mandate osvojiti čak sedam stranaka, pri čemu će više od jednog osvojiti SNSD i PDP, dok na po jedan mogu da računaju SDS, US, SP, SPS i Demos, a ne treba isključiti ni Listu za pravdu i red Nebojše Vukanovića – kaže Momić.

SNSD i PDP bi mogli da osvoje ukupno sedam mandata, pri čemu je realnije da će SNSD zaustaviti pad i ponovo osvojiti četiri, a PDP nastaviti rast i osvojiti tri direktna mandata. Šef banjolučkog SNSD-a Vlado Đajić zacrtao je optimističan cilj i želi da njegova stranka osvoji pet direktnih mandata u ovoj IJ, što nije nemoguće, ali, kaže Momić, nije ni previše realno.

– Na ruku mu ne ide popularnost banjolučkog gradonačelnika i nosioca liste PDP-a Draška Stanivukovića, a pogotovo Stanivukovićev posljednji potez i podjela besplatnih udžbenika učenicima osnovnih škola u cijeloj ovoj izbornoj jedinici. Zahvaljujući tome, nije isključeno ni da rezultat u direktnim mandatima bude 4:3 u korist PDP-a, ali mnogo vjerovatnije je da će taj omjer biti u korist SNSD-a zato što PDP stoji lošije u svim ostalim lokalnim zajednicama u ovoj izbornoj jedinici – tvrdi Momić.

Veliko pitanje je, kažu naši sagovornici, kome će pripasti glasovi koji su nekada pripadali najpoznatijem opozicionaru – Draganu Čaviću koji je nakon prošlih opštih izbora napustio Saveza za pobjedu i ušao u koaliciju sa SNSD-om.

– Glasovi koje je imao Dragan Čavić i NDP sasvim sigurno idu u opoziciono orijentisane partije. Najviše u PDP i Vukanovićevoj Listi za pravdu i red, a određeni deo tih glasova ide i SDS-u. Jako mali broj glasača NDP-a iz prethodnog perioda će slediti put Dragana Čavića i glasati za partije na vlasti i Milorada Dodika. Nakon ovih izbora očekujem i zvanično gašenje NDP-a kao značajne političke partije – kaže Velizar Antić.

Popadić, sa druge strane, smatra da Čavić odavno u Banjoj Luci nema svoje glasače. Da ih ima, kaže on, ne bi pravio koaliciju sa Petrom Đokićem i išao na kompenzacionu listu.

– Kada je imao glasove, to su bili glasovi većih opozicionih stranaka koje su u tom trenutku stajale iza njega kao kandidata za gradonačelnika. Ono mrvica što je ostalo i dalje će glasati za njega, jer su vjerovatno povezani na relaciji v.d. direktora Elektrokrajine: zaposleni – kazao je Popadić.

Prije nego što je ,,izdao” opoziciju Čavić je, tvrdi Aleksandar Jokić, bio prepoznatljiv lider opozicije u Banjoj Luci. Ono što je te glasače privlačilo jesu argumenti, pristojnost ali i odlučnost u djelovanju. Sve ono što trenutnim liderima nedostaje.

– Kao jedinog političara kome bi mogli pripasti ti glasovi, odnosno koga bi građani mogli vidjeti kao svog predstavnika vidim Milka Grmušu. Iako nije lider svoje partije, definitivno je lider takvog argumentovanog, konkretnog i odlučnog opozicionog političkog djelovanja. Nakon ovih izbora očekujem da i formalno postane lider opozicije i u NSRS i u samoj Banjoj Luci. Predugo smo zapeli u rijaliti politikanstvu. Mislim da su građani željni opozicionara sa vizijom i obrazom – rekao je Jokić.

Podrška Draganu Čaviću je, tvrdi Bubonjić, opadala i dok je bio „politički živ“, a kamoli sada. Bez obzira na sve, političko konvertitstvo se ne prašta, posebno kada egzistirate na političkoj margini.

– S tim u vezi, ako je išta i ostalo od „opozicionih glasova“ Dragana Čavića u Banjoj Luci, dobar dio će najvjerovatnije otići PDP-u – zaključio je Bubonjić.

G. Dakić

Related Topics:

Banjaluka

VLADIMIR GRUJIĆ “U momentu stupanja na dužnost Draška Stanivukovića BROJ ZAPOSLENIH je bio 767, a sada ih ima 811”

U proteklom periodu iznesene su mnoge neistine u vezi sa brojem zaposlenih u Gradskoj upravi, ali su zvanične informacije pokazale mnogo drugačije stanje.

U momentu stupanja na dužnost gradonačelnika Draška Stanivukovića broj zaposlenih je bio 767, a sada ih ima 811, što predstavlja neznatno povećanje, kada se uzme u obzir broj realizovanih projekata u interesu građana.

Rekao je ovo Vladimir Grujić, šef Kabineta gradonačelnika Banjaluke, ističući da je svako zaposlenje sprovedeno putem javnog konkursa u skladu sa zakonskim propisima, u prilog čemu govori i činjenica da ni česte inspekcijske kontrole nisu ustanovile nikakve nepravilnosti.

– Posebno nam je drago što je 15 novozaposlenih iz reda porodica poginulih boraca, jer naša je ne samo zakonska, nego i ljudska i moralna obaveza je da vodimo računa o ovoj kategoriji stanovništva. Takođe, trebamo biti ponosni što smo podmladili vatrogasnu brigadu, pa kada se sve sabere i oduzme i uzme u obzir nevjerovatan broj novih mjera koje su uvedene, svima je jasno da je broj zaposlenih na samom minimumu za efikasno funkcionisanje uprave i svim izazovima sa kojima smo suočeni – ističe Grujić.

Grujić kaže da SNSD ne može da se pohvali novim projektima niti mjerama.

– Međutim, mogu da se “pohvale” da su u svom mandatu zaposljavali ljude sa lažnom diplomama, a najbolji dokaz za to je da su te zloupotrebe dobile epilog u vidu sudskih procesa koji polako ali sigurno pokazuju njihov princip rada. Mogu da se “pohvale” i da su sva javna preduzeća ostavili u teškoj dubiozi – poručuje Grujić i dodaje da podrška koju je gradonačelnik Stanivuković dobio na prethodnim izborima najbolje pokazuje da su njegove politike ispravne i u interesu građana.

Nastavi čitati

Banjaluka

OD 1. APRILA LJETNO RADNO VRIJEME za ugostiteljske i trgovinske objekte

Od 1. aprila primjenjuje se ljetnje radno vrijeme ugostiteljskih objekata, kako onih koji su smješteni u stambeno-poslovnim zgradama kolektivnog stanovanja, tako i ugostiteljskih objekata smještenih van pomenutih zgrada, te objekata koji na području grada obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost.

Ljetnje radno vrijeme za ugostiteljske objekte bez obzira na vrstu, koji su locirani u stambeno-poslovnim zgradama kolektivnog stanovanja je od 7.00 do 24.00 časa.

Ljetnje radno vrijeme ugostiteljskih objekata smještenih van stambeno-poslovnih zgrada kolektivnog stanovanja propisano je članom 6. Odluke o određivanju radnog vremena ugostiteljskim objektima na području grada Banja Luka, i to:

–restorani, ugostiteljski objekti za ishranu i piće i ugostiteljski objekti za piće:

od 7.00 do 24.00 časa, radnim danima

od 7.00 do 1.00 čas, vikendom (petak i subota)

–restorani, ugostiteljski objekti za ishranu i piće i ugostiteljski objekti za piće, kojima je dodijeljen znak kvaliteta „Zlatna kašika“:

od 7.00 do 1.00 čas, radnim danima

od 7.00 do 2.00 časa, vikendom (petak i subota)

-noćni klubovi:

od 19.00 do 3.00 časa, radnim danima

od 19.00 do 4.00 časa, vikendom (petak i subota)

-saloni za posebne prilike (svadbeni saloni i sl.):

od 7.00 do 4.00 časa.

Navedeni objekti trebaju da, na vidnom mjestu, istaknu gorenavedeno ljetnje radno vrijeme.

Objekti koji obavljaju trgovinsku, zanatsku i uslužnu djelatnost su dužni da se u ljetnjem periodu godine pridržavaju propisanog radnog vremena, odnosno da organizuju svoje poslovanje u periodu od 7.00 do 23.00 časa.

Ljetnje radno vrijeme se primjenjuje od 1. aprila do 30. septembra.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ IZNIO PRIJEDLOGE “Vodovodna mreža, most u Docu, IZGRADNJA KOČIĆEVOG ZBORIŠTA”

-Nacrt budžeta za 2025. godinu on je predviđen u iznosu od 252 miliona KM, što je skoro 20 odsto više u odnosu na prethodnu budžetsku godinu, što je dobro.

Istakao je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković koji je poručio i to kako je Nacrt budžeta izuzetno dobar, jer kao takav pokriva sve one velike projekte i planove koje je gradska administracija planirala – od podrške, do vrtića, legalizacije i još mnogo toga.

-Naš uspjeh i uspjeh ovog Nacrta budžeta jeste što on u sebi inkorporira sve ono što je do sada urađeno – podrška vrtićima, 7 do 8 miliona KM podrške javnom prevozu. Dakle, sve te grantove, doznake pojedincima i podrške od rođenja pa do poznog doba ovaj budžet nastavlja, nastavlja da prati sve one politike koje smo u protekle četiri godine sprovodili. Iskoristiću priliku da kažem da se ovdje nalaze dva važna projekta, a to je izgradnja i rekonstrukcija vodovodne mreže, odnosno Tunjice 1 i Tunjice 2, te most u naselju Dolac – kazao je on.

Naglasio je i to kako smatra da su ovo zaista veliki i bitni projekti za Banju Luku.

-Započeti ova dva projekta i privoditi ih kraju, a istovremeno zadržati sve mjere podrške je velika stvar. Dakle, radimo nove projekte, a zadržavamo stare. Nastavljamo i sa subvencijama u iznosu od 9 miliona, nastavljamo sa podrškom javnom prevozu, podrškom privredi. Doznake i podrške pojedincima su u iznosu od 38 miliona. Tu su i podrška prilikom rođenja djeteta, nabavka udžbenika i još mnogo toga. Pri tome ostajemo – rekao je Stanivuković.

Dodao je kako i sam Nacrt budžeta sastojim mnoštvo projekata na koje će se ova gradska administracija fokusirati.

-To su, između ostalog – kuća „Predah“, bez budžetskih sredstava obnavljaćemo i dvije kule na Kastelu, stranim donacijama, ali se nadam da ćemo skupiti novac da obnovimo i kasarnu. Dodatno, fokusiraćemo se i na nastavak uređenja obale Vrbasa – do Vrućice, ali radićemo i šetalište od Gradskog pa do Rebrovačkog mosta. Kod Pravnog fakulteta gradićemo amfiteatar. Taj projekat nam je važan jer se zemlja i dalje vodi na nama, jer pojedinci žele da nam otmu to zemljište – istakao je gradonačelnik.

Dodao je i to kako se radi i najveći sportsko-rekreativni teren u Banjoj Luci.

-U pitanju je igralište kod „Akvane“ u vrijednosti od milion KM. Podrazumijeva vojnog igralište, za policiju, mlade ljude, oni koji se pripremaju za specijalu, prostor za sport, košarku, tenis, dječije igralište, igraonice. Biće to jedan kultni prostor koji će Banja Luka dobiti. Radićemo i Trešnjik i staze na tom dijelu ćemo da uređujemo. Radimo i veliki projekat žičare na Banj brdu, kružni tok kod „Škorpiona“, na njega se takođe fokusiramo. Želimo i da završimo most u Česmi, tu smo riješili posljednje imovinsko-pravne probleme. Sve to može stati u ovoj godini – rekao je gradonačelnik.

Podsjetio je i na to da se radi na izgradnji Centralnog spomen-obilježja, apelujući na Vladu Republike Srpske da se uključi u ovaj projekat i završetak izgradnje.

-Žao mi je što je organizacioni odbor za Kočićev zbor oduzet od Grada. Tu ćemo graditi arenu za borbu bakova i bikova, koja će biti trajna. Nećemo davati više pare na tuđe zemljište. Kočićevo ognjište želimo takođe nanovo da izgradimo, jer na sadašnjem mjestu gdje je ognjište, tu Kočić nije živio. Ovo treba da bude svjetska, trajna priča. Da uradimo fiksnu binu, fiksno odredimo gdje će biti šatori- zaključio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno