Iranske vlasti su pokrenule operacije zasejavanja oblaka kako bi izazvale padavine dok se zemlja suočava sa najgorom sušom u posljednjih nekoliko decenija.

Danas je prvi put u tekućoj vodonosnoj godini sproveden let zasejavanja oblaka u slivu jezera Urmija, prenosi zvanična iranska novinska agencija IRNA.

Urmija na sjeverozapadu, najveće je jezero u Iranu, ali je zbog suše uglavnom presušilo i pretvorilo se u ogromno slano područje.

Agencija navodi da će dalje operacije biti sprovedene u provincijama Istočni i Zapadni Azerbejdžan.

Zasejavanje oblaka podrazumeva prskanje čestica poput srebrnog jodida i soli u oblake iz aviona kako bi se izazvala kiša.

Prošle godine, Iran je objavio da je razvio sopstvenu tehnologiju za ovu praksu.

Iranski mediji su preneli da je kiša padala u oblastima Ilam, Kermanšah, Kurdistan i Lorestan na zapadu zemlje, kao i u severozapadnoj pokrajini Zapadni Azerbejdžan.

Iranska meteorološka služba je saopštila da su padavine ove godine smanjene za oko 89 odsto u poređenju sa dugoročnim prosekom.

“Trenutno doživljavamo najsušniju jesen koju je zemlja doživela u poslednjih 50 godina”, navodi se u saopštenju.

Državni mediji su prvi put ove godine prikazali snimak snega koji pada na planini i skijalištu Točal, koje se nalazi u oblasti Teherana na planinskom vencu Alborz.

Iran, uglavnom sušna zemlja, godinama pati od hroničnih sušnih perioda i toplotnih talasa koji će se očekivati pogoršati sa klimatskim promenama.

Padavine u glavnom gradu Teheranu su na najnižem nivou u poslednjih sto godina, prema rečima lokalnih zvaničnika, a polovina iranskih provincija nije imala padavine mesecima.

Nivoi vode u akumulacijama koje snabdevaju mnoge provincije pali su na rekordno niske nivoe.

Ranije ovog meseca, iranski predsednik Masud Pezeškijan upozorio je da bi se Teheran, bez kiše pre zime, mogao suočiti sa evakuacijom, iako nije iznosio detalje.

Haker sa više od 30 godina iskustva u istraživanju najmračnijih i najskrivenijih dijelova interneta otkrio je šta ga je najviše potreslo. Urazgovoru za Vice, koji je ponovo postao aktuelan, objasnio je da pojedini “destruktivni napadači” djeluju kao da im je jedini cilj da gledaju kako svet gori, a posebno ga pogađaju ucene bolnica.

Od “crnog” ka “bijelom šeširu”
Anonimni stručnjak za sajber bezbjednost, koji je 2021. godine govorio za Vice, rekao je da je danas “white hat” haker – svoje znanje koristi da otkrije ranjivosti i upozori organizacije na opasnosti. Kao najveću prijetnju izdvojio je ransomware napade, gdje kriminalci zaključavaju podatke i traže otkupninu da bi ih otključali.

On tvrdi da najstrašnija djela dolaze od “black hat” hakera – onih koji nemaju nikakve moralne granice. Priznao je da je i sam nekada pripadao toj grupi i opisao mnoge od tih napadača kao “motivisane čistom destrukcijom”. Bolnice kao mete i ucjene vrijedne milione
Najšokantniji primjer koje navodi su napadi na bolnice i krađa medicinskih podataka. Gledao sam bolnice kako bivaju potpuno blokirane. Ljudi koji upravljaju tim sistemima imali su izbor: da plate otkupninu ili da rizikuju nečiji život – rekao je ovaj haker, a prenosi Index.

Na početku ere ransomwarea, otkupnine su iznosile stotine ili hiljade dolara. Danas se traže deseci miliona. U jednoj od posljednjih velikih kampanja, napadači su ponudili ključ za dešifrovanje čitave infrastrukture za čak 70 miliona dolara. To su igre visokog rizika sa ogromnim novcem u igri – dodaje haker.

Lažni dokumenti, predatori i “ubice po narudžbi”
Njegova iskustva potvrđuje i poznati etički haker Ryan Montgomery, koji kaže da je na dark webu nailazio na “jezive stranice koje rade jezive stvari”. Tamo možete pronaći falsifikovane novčanice, lažne lične dokumente, praktično sve – rekao je haker dodajući da je ponekad morao da zalazi na te dijelove interneta kako bi pronašao onlajn predatore. On pominje i sajtove koji nude “ubistva po narudžbi” uz nagrade u Bitcoinu, iako se u većini slučajeva radi o prevarama, gdje navodni plaćeni ubice pokušavaju da izvuku kriptovalutu od lakovjernih korisnika. Šta je zapravo dark web
Većina korisnika internetu pristupa kroz “površinski web”, javno dostupne stranice koje se lako pronalaze putem pretraživača poput Google. Ispod njega je deep web, koji obuhvata sadržaj zaštićen lozinkama ili pretplatom. Najskriveniji sloj je dark web, kojem se može pristupiti samo putem specijalnih pretraživača koji obezbjeđuju anonimnost i enkripciju.
Srpskainfo

Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da će tužiti britanski javni servis Bi-Bi-Si za iznos između milijardu i pet milijardi dolara zbog načina na koji je montiran njegov govor u emisiji “Panorama”.

Tramp potvrdio da će tužiti BBC i tražiti od jedne do pet milijardi dolara

“Tužićemo ih za iznos između milijardu i pet milijardi dolara, vjerovatno sljedeće nedelje”, rekao je Donald Tramp novinarima u predsjedničkom avionu.

Šef Bijele kuće istakao je da mora to da učini.

“Moramo to da uradimo, čak su i priznali da su varali. Ne da nisu mogli da to ne urade. Varali su. Izmjenili su riječi koje su izašle iz mojih usta”, dodao je Tramp.

Ukazao je i da će o tome razgovarati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom tokom vikenda i dodao da je “narod Ujedinjenog Kraljevstva veoma ljut zbog onoga što se dogodilo”.

Bi-Bi-Si se u četvrtak zvanično izvinio američkom predsjedniku zbog “greške u procjeni”, ali je saopštio da se “ne slaže da postoji osnova za tužbu za klevetu”.

Ranije ove nedjelje, Trampovi advokati su zaprijetili da će tužiti Bi-Bi-Si za milijardu dolara ukoliko se ne izvini, ne povuče snimak i ne nadoknadi mu štetu.

Međutim, pravni stručnjaci smatraju da bi Tramp mogao da se suoči sa izazovima u iznošenju slučaja pred sudovima u Velikoj Britaniji ili SAD.

Rok za pokretanje postupka pred britanskim sudovima, gdje odšteta za klevetu rijetko prelazi 100.000 funti (132.000 dolara), već je istekao, jer je dokumentarac emitovan u oktobru 2024. godine, što je više od godinu dana.