Bivši ministar Željko Kovačević uhapšen je u martu 2025. zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja u vezi sa koncesijom za vjetropark Trusina kod Nevesinja. Istraga još traje, a Tužilaštvo analizira obimnu dokumentaciju. Istovremeno, spor sa zagrebačkim Kermasom mogao bi Republiku Srpsku i BiH izložiti zahtjevu vrijednom više od 100 miliona evra.

Godinu i po nakon hapšenja bivšeg ministra industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željka Kovačevića, istraga u predmetu koji se odnosi na vjetropark Trusina kod Nevesinja još nije završena.

Iz Republičkog javnog tužilaštva potvrđeno je da se i dalje analiziraju prikupljeni dokazi, među kojima je dokumentacija koju Tužilaštvo opisuje kao izuzetno obimnu i složenu. Kovačević je pod istragom zajedno sa još jednom osobom, a terete se za sumnju na zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja u vezi sa aneksom ugovora o koncesiji.

Hapšenje na granici, pa nastavak istrage

Kovačević je uhapšen 18. marta 2025. na graničnom prelazu Svilaj, nakon što je MUP Republike Srpske za njim raspisao potragu.

Hapšenje je bilo povezano sa istragom Uprave kriminalističke policije i Republičkog javnog tužilaštva o ugovoru za koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroparka Trusina.

Nakon hapšenja postupajući tužilac odlučio je da Kovačević ne bude sproveden u Republičko javno tužilaštvo, već je pušten na slobodu.

Međutim, predmet time nije zatvoren.

Tužilaštvo sada analizira prikupljenu dokumentaciju i pokušava da utvrdi sve okolnosti u vezi sa spornim poslovima.

Važno je naglasiti da se radi o istrazi, a ne o pravosnažno utvrđenoj krivici.

U centru istrage vjetropark Trusina

Predmet se odnosi na projekat vjetroparka Trusina kod Nevesinja i ugovor o koncesiji koji je Vlada Republike Srpske 2012. godine zaključila sa kompanijom „Eol Prvi“.

Većinski vlasnik „Eol Prvog“ je zagrebačka kompanija Kermas Energija, koja je prema dostupnim podacima imala 97 odsto udjela u toj firmi.

Vlada RS je 2019. godine jednostrano raskinula koncesioni ugovor.

Upravo nakon tog raskida počela je nova pravna bitka, koja je vremenom dobila i međunarodnu dimenziju.

Kermas Energija je 2024. godine uputila obavještenje o sporu i namjeri pokretanja arbitražnog postupka pred ICSID-om, a vrijednost spora navedena je na 102.056.122 evra.

Šta je sporno u slučaju Kermasa?

Kermas tvrdi da je jednostranim raskidom koncesije oštećen i traži zaštitu svojih investicionih prava.

Prema ranije objavljenim informacijama, kompanija je prije potencijalne arbitraže od BiH tražila rješenje spora i vraćanje koncesije, odnosno mogućnost da nastavi projekat.

Predmet je razmatran i u okviru mehanizama BiH za mirno rješavanje međunarodnih investicionih sporova.

Kermas je ranije navodio i da je u projekat Trusina uložio značajna sredstva, dok su njegovi pravni zastupnici tvrdili da je kompanija imala investicije od nekoliko miliona evra.

Obrt krajem 2025. godine

Posebno zanimljiv razvoj događaja uslijedio je krajem prošle godine.

Vlada Republike Srpske je u novembru 2025. poništila postupak dodjele koncesije za Trusinu jer na javni poziv nije pristigla nijedna ponuda.

Međutim, samo nekoliko sedmica kasnije vlast je otvorila novi kanal prema Kermasu.

Vlada je 18. decembra 2025. dala saglasnost na sporazum o saradnji sa ovom kompanijom.

Iz Ministarstva energetike i rudarstva tada je objašnjeno da je jedan od razloga za zaključivanje sporazuma upravo izbjegavanje arbitražnog postupka koji je Kermas najavljivao, ali i interes Vlade da se na lokaciji Trusina ipak izgradi vjetroelektrana.

Prema obrazloženju Ministarstva, sporazum bi omogućio da se nova koncesija dodijeli putem pregovaračkog postupka, u skladu sa Zakonom o koncesijama.

Istraga i potencijalna arbitraža – dvije povezane priče

Upravo ovaj slijed događaja daje dodatnu težinu predmetu protiv Kovačevića.

S jedne strane, Tužilaštvo istražuje njegove postupke u vezi sa koncesijom i aneksima ugovora.

S druge strane, Republika Srpska i BiH istovremeno pokušavaju da riješe posljedice raskida istog koncesionog odnosa i izbjegnu potencijalni međunarodni spor vrijedan više od 102 miliona evra.

Za sada, međutim, nije poznato da li je Kermas prihvatio ponuđeni sporazum niti kakva je konačna sudbina arbitražnog postupka.

Pravni zastupnik Kermasa Predrag Baroš ranije je izjavio da neko vrijeme nije bilo kontakta sa klijentom u vezi sa nastavkom arbitražnog postupka i da nema nova saznanja o njegovom razvoju.

Šta će pokazati istraga?

Tužilaštvo za sada ne otkriva detalje istrage, pozivajući se na zaštitu postupka.

Ključno pitanje biće da li će analiza obimne dokumentacije potvrditi sumnje zbog kojih je Kovačević uhapšen i da li će protiv njega i drugog osumnjičenog biti podignuta optužnica.

Do tada, sve tvrdnje o eventualnim zloupotrebama ostaju na nivou sumnji koje istražuju nadležni organi.

Jedno je, međutim, već jasno: slučaj Trusina nije samo pitanje jednog ugovora o koncesiji.

On je istovremeno otvorio krivičnu istragu, potencijalni međunarodni arbitražni spor vrijedan više od 100 miliona evra i novi pokušaj Vlade Republike Srpske da projekat vjetroparka vrati na dnevni red.

A konačan odgovor na pitanje šta se dešavalo sa koncesijom Trusina sada je u rukama Tužilaštva.