Connect with us

Politika

BLIŽI LI SE KRAJ CIK-U? Vlast kuje plan kako da vidi leđa „bijelim medvjedima“

Izborni zakon BiH ne predviđa mogućnost opoziva članova Centralne izborne komisije.
Međutim, bude li postojala politička volja na nivou BiH, sve je moguće, pa i da CIK „odleti“ prije kraja sedmogodišnjeg mandata 2027. Na koji način?

Izvori Srpskainfo tvrde da se u novoj većini na nivou BiH, koju čine sarajevska „osmorka“, SNSD i HDZ s koalicionim partnerima, uveliko radi na tome kako da vide leđa većini članova CIK (Ireni Hadžiabdić, iz reda ostalih, svakako ističe mandat ovih dana).

Uslovi za smjenu
Kako saznajemo, jedan od najizglednijih načina jeste ad hok zakon kojim bi se izglasao prestanak mandata aktuelnom sazivu CIK BiH. Za takav potez čak imaju uporište u skoroj parlamentarnoj praksi, i to, nećete vjerovati, u potezima svojih političkih rivala.

– Nešto slično u Predstavničkom domu BiH desilo se u februaru 2020. godine kada je na meti kritika bio Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH. Tada je poslanik SDS, Dragan Mektić, predložio zakon o prestanku mandata VSTS u sadašnjem sazivu. Zakon je usvojen u Predstavničkom domu, ali ipak nije u Domu naroda BiH. Čeka se još da se vidi kakav će biti odnos snaga u Domu naroda BiH – kaže naš izvor.

U izjavi za Srpskainfo, bivši parlamentarac Dragan Mektić tvrdi da CIK ipak ne može da bude smijenjen i čudi se Draganu Čoviću i ostalima koji to predlažu „iako znaju procedure“.

– Izborni zakon BiH tačno je regulisao kada prestaje mandat i na koji način se imenuju članovi CIK BiH. Kada je riječ o izboru, najmanje mjesec dana prije isteka mandata članu CIK mora se provesti konkursna procedura i dostaviti prijedlog novog kandidata. Ako prođe taj rok, a prijedlog kandidata ne dođe u PS BiH, onda parlament može sam da imenuje člana CIK. Tako je i urađeno. Nije istekao mandat članovima CIK; oni su u mandatu. Čak su Sud BiH i Ustavni sud BiH potvrdili zakonitost i ustavnost njihovog izbora. Istovremeno, nisu ispunjeni uslovi za smjenu. Ne možete mijenjati članove CIK kada se nekom ćefne. Oni odlaze kada im istekne mandat, u slučaju ako duži vremenski period ne mogu da obavljaju dužnost… Ne može da kaže neko “meni se ne sviđa neki član CIK, nema zelene ili plave oči, sad ću ga smijeniti” – priča Mektić.

“Pravne neznalice”
Delegat SNSD u Domu naroda BiH, Snježana Novaković Bursać, kaže da jeste činjenica da Izborni zakon BiH nije predvidio mogućnost smjene članova CIK, što je, prema njenim riječima, još jedan paradoks pravnog sistema zajedničkih institucija od kojih su neke očito kreirane po principu „zaštićenih bijelih medvjeda“.

– Međutim, to što nešto nije predviđeno jednim zakonom ne znači da se pitanje smjene ne može riješiti drugim pravnim aktom, za što postoje neki primjeri iz neposredne prošlosti rada Parlamentarne skupštine. Kada su u pitanju aktuelni članovi CIK izabrani u martu 2020. bez javne procedure i uz kršenje zakona, svima je postalo više nego jasno da su to politički ljudi, pravne neznalice i ljudi s lošim namjerama. Da imaju imalo moralnog kredibiliteta, sami bi podnijeli ostavke. S obzirom da nemaju nikakav kredibilitet, pa ni moralni, gotovo sam sigurna da će se naći pravno rješenje za kojim će posegnuti većina u oba doma Parlamenatrne skupštine i da će biti smijenjeni, jer to naprosto zaslužuju – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.

O mogućnosti smjene članova CIK odavno pričaju u SNSD i HDZ BiH, ogorčeni postupcima pojedinih članova CIK tokom izbornog procesa, sve uz optužbe da su tamo stranački ljudi DF, SDS, PDP i SDA, a ne stručnjaci. Sarajevske stranke u koaliciji, bar za sada, oprezne su po ovom pitanju.

Ljuti na Šehića
Istovremeno, CIK se oglasila saopštenjem za javnost, ljuta što je njihov bivši član, Vehid Šehić, medijima govorio da je moguć njihov opoziv.

– CIK BiH demantuje netačne izjave Vehida Šehića i obavještava javnost da pravni institut „opoziva“ članova CIK ne postoji u Izbornom zakonu BiH, niti u bilo kom drugom zakonu. U našem pravnom poretku opozivom se vrši smjena samo inokosnih predstavnika izvršne vlasti, a nikada kolektivnih organa, i to najčešće načelnika opština, odnosno gradonačelnika gradova, o čemu odlučuju birači – saopštila je CIK.

Kažu da su svjesni da pojedini politički subjekti i stranački funkcioneri „intenzivno vode kampanju“ protiv članova CIK BiH, ali dodaju da to ne bi trebao biti razlog za javnu promociju „zakonski nepostojećih, izmišljenih konstrukcija, od strane onih koji u javnom prostoru nastupaju kao nezavisni politički analitičari“.

Međutim, Vehid Šehić kaže da ostaje pri svemu što je do sada rekao.

– Kada su u pitanju izabrani zvaničnici, može se desiti prestanak mandata prije isteka vremena na koje su izabrani ako se pokrene postupak opoziva. Ako je Predstavnički dom PS BiH izabrao članove CIK, logika je da onaj ko te je izabrao ima pravo i da te opozove, odnosno smijeni. Ne iz političkih razloga, ne iz stranačkih interesa, nego isključivo ukoliko se stvarno utvrdi da su kršili Izborni zakon ili da su u nekim segmentima nesavjesno postupali. Nema mogućnosti kolektivne smjene svih članova CIK, treba utvrditi eventualnu individualnu odgovornost i to je moj stav – kaže Šehić za Srpskainfo.

V
Prema njehovim riječima, nema funkcionera u ovoj državi koji je nesmjenjiv.

– Mi, kao građani, smjenjujemo vlast na izborima. Mogu biti i prijevremeni izbori kada se raspusti određeno tijelo. Ni ministrima ne garantuju da će četiri godine biti ministri. Tužioci su takođe odgovorni VSTS, koja može da ih razriješi nakon disciplinskog postupka. Tvrditi da niko ne može da vas smijeni, ne stoji. Jer CIK svake godine dostavlja izvještaj o svom radu Predstavničkom domu. Logika nameće, ako sam te birao, mogu pokrenuti i postupak smjene, ili opoziva, ukoliko smatram da se ne radi po zakonu – zaključuje Šehić.

Prvi zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma BiH, Milan Petković, takođe naglašava da onaj ko je nekoga izabrao može i da ga smijeni.

– Tehničko i normativno pitanje je na koji način će biti ta smjena, posebnim ad hok zakonom ili će biti samo odlukom o razrješenju. O tome treba da vodi računa Sekretarijat PS BiH. Međutim, ključno je da li će biti političke volje nove većine na nivou BiH, ili ne, za smjenom. Ako bude bilo volje, većina će naći način – kaže Petković.
Srpskainfo

Related Topics:

Politika

VELIKI FINANSIJSKI PROBLEMI: Dug Srpske ide ka 7 milijardi

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za ovu godinu povećano je za dodatnih 220,8 miliona maraka, pa ukupno godišnje zaduženje dostiže oko 1,144 milijarde KM.

Vlast tvrdi da prostora za novo zaduživanje ima još najmanje pet milijardi, dok ekonomisti i opozicija upozoravaju da ukupan dug prilazi cifri od sedam milijardi maraka i da to nosi ozbiljan rizik po budžet, plate i penzije u narednim godinama.

Rebalansom budžeta zaduženje Republike Srpske za 2025. godinu raste sa 943 na milijardu i 144 miliona KM, što znači dodatnih 220,8 miliona novog duga.

Ministar finansija Zora Vidović poručuje da ni poslije tog povećanja Srpska, prema procjenama Vlade, nije visoko zadužena:

„Republika Srpska bi mogla da se zaduži za još pet milijardi. Prema tome, daleko smo mi od visoko zadužene zemlje“, navela je Vidović.

Ekonomisti upozoravaju da je slika značajno drugačija kada se sabere ukupan javni dug.

Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin ukazuje da su budžet Srpske, jedinice lokalne samouprave i fondovi socijalne zaštite zajedno dužni preko šest milijardi maraka, te da, kada se tome dodaju obaveze IRB-a i javnih preduzeća, ukupne obaveze prilaze cifri od skoro sedam milijardi KM.

Dok ekonomisti ponavljaju da je „dug zao drug“, iz vladajuće koalicije stiže poruka da je zaduženje neminovan prateći efekat rada institucija.

Poslanik SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica poručuje da bez novih kredita nema ni aktivnosti: „Naravno, ko se ne zadužuje, taj ništa i ne radi“, poruka je vladajuće strane.

Ekonomista Milenko Stanić naglašava da je zaduženje opravdano samo u izuzetnim okolnostima i kada je usmjereno na kapitalne projekte, što, kako tvrdi, u ovom rebalansu nije slučaj.

„Ovdje nema nijednog kapitalnog projekta – ovo je potrošnja, i to nerazumna, neodgovorna, neracionalna potrošnja. Vlada nije ugostiteljski servis da se kupuju hoteli u Brčkom i na Kozari, da se pokrivaju dugovi neodgovornog poslovanja OC Jahorina“, ističe Stanić.

On podsjeća i da rebalans podiže milionske stavke za lobiranja i stručne usluge Ministarstvu za evropske integracije, dok se kreditom od 75 miliona maraka krpe stari dugovi bolnica.

Stanić ocjenjuje da Republika Srpska ima „raskalašen pristup zaduženju“ i da će ukupan dug do kraja godine, po sadašnjoj dinamici, sigurno preći sedam milijardi maraka.

Upozorava i na obaveze po tzv. londonskom dugu – rata za iduću godinu iznosi oko 1,6 milijardi maraka, za budžet čiji su ukupni prihodi oko 5,6 milijardi KM.

Uz ovakav rast obaveza, smatra Stanić, biće potrebna posebna vještina da se izbjegne rezanje penzija, plata i pomoći socijalnim i boračkim kategorijama u narednim godinama.

Nastavi čitati

Politika

IMAJU PREČIH STVARI? Nema povećanja naknada nezaposlenim roditeljima

Vlada Republike Srpske utvrdila je juče Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podršci nezaposlenom roditelju četvoro i više djece u Republici Srpskoj, ali nije mijenjala iznos naknade od 750 maraka.

Ministar porodice, omladine i sporta Selma Čabrić kazala je da ne zna kada bi moglo da bude povećanje te da roditelji moraju da se prilagode ovom primanju koje je uvedeno 2023. godine.

“Minimalan iznos, ali kad ste sigurni da ćete ga dobiti, budžet možete prilagoditi. Ovaj iznos nije vezan za najnižu platu. To je materijalna pomoć. Ne znam kad bi moglo doći do povećanja”, kazala je ona.

Dodala je da je cilj izmjena zakona bio usklađivanje sa odlukom Ustavnog suda Republike Srpske. Takođe, izmjene su iskorištene kako bi se preduprijedile određene zloupotrebe.

“Postoje zloupotrebe po pitanju fiktivnog mjesta prebivališta. Roditelji su koristili pravo za dijete koje je otišlo u hraniteljsku porodicu. To više neće biti moguće”, kazala je ministrica Čabrić.

Inače, 4.880 korisnika u Republici Srpoj prima ovu naknadu, a Vlada godišnje po ovom osnovu izdaja oko 60 miliona maraka.

Nastavi čitati

Politika

ŠOKANTNO! Šta sve od imovine ima “PREPOŠTENI” Luka Petrović, direktor ERS-a?

Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavila je imovinske kartone dvojice trebinjskih odbornika Luke Petrovića (SNSD) i Jovice Vlatkovića (NPS), koji ranije nisu bili dostupni na sajtu CIK-a. Imovina ove dvojice političara posebno je zanimljiva javnosti u Hercegovini, budući da se radi o visokopozicioniranim stranačkim kadrovima, ali i osobama koje su na važnim javnim funkcijama.

Luka Petrović je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrde Republike Srpske (ERS), jedan od pet potpredsjednika SNSD-a, predsjednik trebinjskog odbora ove stranke i odbornik u Trebinju.

Prema podacima koje je dostavio CIK-u, on je tokom prošle godine od plata zaradio ukupno 58.000 maraka, dok je na ime naknada u 2024. godini prihodovao tek 1.000 maraka.

Od imovine posjeduje polovinu kuće vrijednosti od 300.000 maraka, zatim zemljište ukupne vrijednosti 200.000 maraka te vozilo pasat od 30.000 maraka.

U imovinskom kartonu koji je Luka Petrović dostavio CIK-u u januaru 2022. godine naveo je da od imovine posjeduje vikendicu na Ivanici, tadašnje vrijednosti 100.000 maraka. U novom imovinskom kartonu, koji je dostavio u septembru 2025. godine, vikendica nije navedena.

Takođe, Petrović je 2022. godine imao ušteđevinu od 40.000 maraka, a sada, makar prema stanju na bankovnom računu, ima 60.000 maraka. Prije tri godine Petrović je naveo da, pored ušteđevine od 40.000 maraka, u pozajmicama koje je davao drugim fizičkim licima ima još 65.000 maraka.

U imovinskom kartonu nagalasio je da u suvlasništvu ima i kuću i zemljište u selu Zagora, procijenjene vrijednosti 200.000 maraka.

Petrovićeva supruga je od plata prošle godine zaradila 20.000 maraka, a posjeduje i vozilo od 30.000 maraka. Takođe, zadužena je za iznos od 50.000 maraka i kredit će vraćati do 2031. godine.

Jovica Vlatković, predsjednik je Gradskog odbora Narodne partije Srpske (NPS) i odbornik ove stranke u trebinjskoj skupštini. Takođe, vršilac je dužnosti izvršnog direktora za investicije i razvoj u ERS-u.

U njegovom imovinskom kartonu navedeno je da posjeduje porodičnu kuću sa pratećim objektima, koju procjenjuje na 1,5 miliona maraka, zatim zemljište od 200.000 maraka, a na banci je uspio da uštedi 50.000 maraka.

Takođe, ima i kredit od oko 210.000 maraka koji će vraćati do 2034. godine.

Vlatkovićeva supruga na bankovnom računu ima 30.000 maraka, a posjeduje i mercedes od čak 100.000 maraka. Od plata je prošle godine uspjela da zaradi 26.000 maraka.

Vlatković navodi da ne može da kaže kolika je tačna vrijednost imovine njegove supruge, budući da nije upoznat sa tržišnim cijenama.

Njegova supruga je kreditno zadužena do 2035. i to u iznosu od 60.000 maraka.
Ipak ne treba gubiti iz vida da je oco samo djelić imovine, jer sasvim sigurno nije sve prijavljeno.

(Direkt portal)

Nastavi čitati

Aktuelno