Bosni i Hercegovini prijete novi međunarodni arbitražni sporovi koji bi javne budžete mogli koštati stotine miliona konvertibilnih maraka, upozoravaju pravni stručnjaci.

Nove tužbe najavljuju kompanije „Mi Galames” iz Beograda i „Cetaneks”, koje od Brčko Distrikta potražuju višemilionske iznose na ime navodno izgubljene dobiti i pretrpljene štete. Vlasnik firme „Mi Galames” Dragan Čičić ranije je kroz nagodbu sa Vladom Republike Srpske, u mandatu premijera Milorada Dodika, već naplatio 11 miliona KM.

Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić ističe da učestali sporovi nisu slučajnost, naglašavajući da se u uređenim sistemima arbitraže dešavaju jednom u deceniji, dok su u BiH postale redovna praksa. Mandić tvrdi da se ugovori nerijetko namjerno krše kako bi se kroz arbitražne postupke legalno izvlačio novac iz budžeta.

Podsjeća i na slučaj slovenačke firme „Vijadukt”, kojoj je arbitražnom odlukom isplaćeno više od 100 miliona KM. Tim povodom zasjedala je i Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije. Predsjedavajući komisije i poslanik PDP-a Branislav Borenović upozorio je da je novac građana izgubljen bez adekvatne reakcije i odgovornosti domaćeg pravosuđa.

Prema važećim propisima, odštete po izgubljenim arbitražama finansiraju se direktno iz budžeta onog nivoa vlasti čije su institucije prekršile ugovorne obaveze.

(BN)

Reagujući na stavove SNSD-a povodom izgradnje spomenika knezu Lazaru, gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković poručio je da aktuelna gradska administracija odlučno odbacuje višedecenijsku praksu odlaganja ključnih infrastrukturnih i nacionalnih projekata.

Prema njegovim riječima, stav da važni spomenici i investicije mogu „još malo sačekati“ predstavlja nastavak politike koja je godinama kočila razvoj grada i Republike Srpske.

„Kada SNSD kaže da spomenik knezu Lazaru, ako je čekao od 1389. godine, može da čeka još malo — to je ista ona politika ‘samo još malo’ koju gledamo decenijama. Da se njih pitalo, još malo bi čekalo i Centralno spomen-obilježje u Banjaluci. A to njihovo ‘malo’ trajalo je više od 30 godina“, naglasio je Stanivuković.

Kultura sjećanja i infrastrukturni prioriteti

Gradonačelnik se osvrnuo i na druga spomen-obilježja od historijskog značaja, ukazujući na to da skoro vijek nakon genocida u Jasenovcu i stradanja naroda i dalje ne postoji kompleks dostojan žrtava u Donjoj Gradini, kao ni memorijalni kompleks u Drakuliću.

„Mi nemamo politiku čekanja. Ono što je važno za naš narod mora da se radi sada i odmah. Tako smo pristupili izgradnji Centralnog spomen-obilježja, tako smo doveli vodu u potkozarska sela tamo gdje je decenijama nije bilo“, istakao je Stanivuković.

On je poručio da će Gradska uprava po istom modelu nastaviti realizaciju svih budusih poslova koji su od strateškog značaja za lokalnu zajednicu i cijelu Republiku Srpsku, uz jasnu poruku da Banja Luka više nema vremena za gubljenje.

“Predsjednik Republike kojem ne daju da to bude, promoviše prava djece koja ova vlast uskraćuje!”, napisao je Bojan Kresojević, poslanik PDP/PSS u NS RS. “Gospodinu Siniši Karanu ne daju da bude predsjednik Republike Srpske, ali mu daju da potpiše nalog za promociju prava djece sa invaliditetom koja ova vlast uskraćuje ovoj djeci!”, navodi Kresojević.

Kaže da vlast od narodnih para snima spot u kojem kažu da su skupi lijekovi za djecu sa invaliditetom, a onda ista vlast u Laktašima zabranjuje narodu da potpisuje peticiju da se lijekovi oslobode PDV-a.

“Koje je razumno objašnjenje zašto vlast u Laktašima zabranjuje da se postavi štand za prikupljanje potpisa za ukidanje PDV-a na lijekove? Odgovora nema i neća ga ni biti.

Predsjednik Vlade se hvali podrškom roditeljima-njegovateljima, a upravo njegova Vlada zabranjuje djeci sa invaliditetom da idu u školu”, naveo je Kresojević, te uputio jasnu poruku:

“Upućujem jasnu poruku da nećemo stati dok vlast ne odustane od uskraćivanja prava roditeljima-njegovateljima!”

(BN)