Connect with us

Svijet

BLUMBERG OBJAVIO DETALJE! Ovo je nacrt sporazuma Amerike i Ukrajine o MINERALIMA

“Bloomberg” je objavio prve detalje o nacrtu sporazuma između SAD-a i Ukrajine o mineralima, koji bi trebalo da ojačaju američko-ukrajinsko partnerstvo i doprinesu okončanju sukoba s Rusijom.

Ukrajina je u završnoj fazi pregovora sa SAD o dogovoru da Vašington dobije dio prirodnih mineralnih resursa zemlje, izjavila je danas potpredsjednica vlade Olha Stefanišina. Bloomberg je objavio naznake nacrta sporazuma o mineralima te je izvijestio kako on uključuje američke bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

Obje strane su učestvovale u intenzivnim pregovorima oko sporazuma koji administracija američkog predsjednika Donalda Trampa vidi kao sastavni dio svog plana za posredovanje u prekidu vatre u trogodišnjem ratu Rusije protiv Ukrajine.

“Novi nacrt gotovo je dogovoren i Ukrajina čeka odgovor iz SAD-a”, navode izvori.

“SAD će se obavezati na trajni mir”
SAD će se obavezati na “slobodnu, suverenu i bezbjednu” Ukrajinu i “trajni mir” kao dio sporazuma o mineralima, stoji u nacrtu sporazuma. Takođe će se pristati na “trajna partnerstva” između Vašingtona i Kijeva i signalizirati namjeru ulaganja u Ukrajinu, navodi se u tekstu.

“Pozicija SAD-a biće da oni koji su djelovali negativno prema Ukrajini u ratu ne bi trebalo da imaju koristi od njene obnove. Tekst sporazuma nije finalizovan i još bi mogao biti izmijenjen”, naglasio je izvor.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je novinarima u nedjelju da su SAD odustale od zahtjeva da se Kijev obaveže uplatiti 500 milijardi dolara od vađenja resursa u fond kao oblik otplate američke pomoći. Zelenski je osporio brojku, rekavši da je bliža 90 milijardi dolara i insistirao da američka vojna podrška mora biti dio svakog dogovora.

“Pregovori su bili vrlo konstruktivni, s gotovo svim ključnim detaljima finalizovanim”, rekla je Stefanišina.

“Nadamo se da bi ga lideri SAD-a i Ukrajine mogli potpisati i podržati u Vašingtonu što je prije moguće kako bismo pokazali našu posvećenost za decenije koje dolaze”, dodala je.

Nakon potpisivanja, novi pregovori o uspostavi zajedničkog fonda
“Očekuje se da će se pregovarati o dodatnom detaljnom sporazumu koji će odrediti kako će fond biti uspostavljen i funkcionisati”, kazao je drugi izvor.

“Obje strane će raditi na tome kada se trenutni ugovor potpiše”, dodao je.

Američki ministar finansija Skot Besent raspravljao je o obrisima potencijalnog sporazuma u emisiji Sunday Morning Futures na Fox Newsu, rekavši da SAD mogu pomoći u pokretanju Ukrajine na “put velikog rasta”.

“Prvi dio ovoga je partnerstvo između Ukrajine i SAD-a koje uključuje strateške minerale, energiju i državna preduzeća, gdje smo uspostavili partnerstvo i samo se radujemo”, rekao je Besent.

Ko će garantovati bezbjednost Ukrajini?
Umjesto vojnog jamstva, SAD nude “garanciju ekonomske bezbjednosti”, dodao je.

Zelenski je ranije odbacio američki argument da bi američke kompanije koje posluju u Ukrajini same po sebi služile kao oblik garancije bezbjednosti.

“Ukrajina insistira na zvaničnim američkim bezbjednosnim garancijama u sporazumu o mineralima uprkos tome što je Vašington odbacio tu opciju”, tvrdi izvor.

Međutim, administracija predsjednika Trampa dosad je ponavljala da će o ukrajinskoj bezbjednosti prvenstveno morati da brine Evropa, prenosi Index.hr.

Svijet

NETANJAHU TVRDI “Palestinska država bila bi uporište terorizma”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacio je tokom telefonskog razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom ideju o stvaranju palestinske države, koja bi bila buduće iransko uporište terorizma, saopšteno je iz Kabinet predsjednika Vlade Izraela.

“Tokom razgovora, premijer je izrazio oštro protivljenje uspostavljanju palestinske države i rekao da bi to predstavljalo ogromnu nagradu za terorizam”, navodi se u saopštenju.

Netanjahu je podsjetio da nijedan palestinski lider, uključujući rukovodstvo palestinskih vlasti, još nije osudio napad pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

“Premijer je rekao predsjedniku Francuske da bi palestinska država, koja bi bila uspostavljena na samo nekoliko minuta od izraelskih gradova, postala iransko uporište terorizma, da se ogromna većina izraelske javnosti tome kategorički protivi i da je to, takođe, bila dosljedna i dugogodišnja politika premijera”, ističe se u saopštenju, prenosi Srna.

Makron je prošle sedmice rekao da bi njegova zemlja mogla u junu da prizna palestinsku državu.

Francuska, zajedno sa Saudijskom Arabijom, namjerava da održi mirovnu konferenciju o Pojasu Gaze u junu da bi “finalizirala pokret priznanja”, rekao je francuski predsjednik.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPU SMETA SI ĐINPING U VIJETNAMU “Njegova posjeta je pokušaj da se naškodi SAD”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je posjeta kineskog predsjednika Sija Đinpinga Vijetnamu, koja traje pet dana, vjerovatno dio nastojanja da se “naškodi” SAD-u.
Si Đinping je u Hanoju potpisao brojne sporazume o saradnji, uključujući one koji se odnose na poboljšanje snabdevanja i trgovinske veze, piše “Gardijan”. Tramp je komentarisao te razgovore u Bijeloj kući, rekavši da su se oni bavili pitanjem kako da se naškodi SAD, iako nije zamjerio Vijetnamu ili Kini.
– Ne krivim Kinu, ne krivim Vijetnam. To je divan sastanak, sastanak u kojem pokušavaju da shvate: “Kako da naškodimo Sjedinjenim Američkim Državama?” – rekao je Tramp novinarima.

Vijetnam, koji je ključna tačka za proizvodnju i sklapanje industrijskih proizvoda, suočava se sa stopama carina od 46 odsto koje je uvela Trampova administracija. U prva tri mjeseca 2024. godine, Vijetnam je uvozio robu vrijednu oko 30 milijardi dolara iz Kine, dok je izvoz u SAD iznosio 31,4 milijarde dolara.
Si je u razgovorima u Vijetnamu pozvao na suzbijanje jednostranog ucjenjivanja u međunarodnoj trgovini, dok je njegova posjeta djelu jugoistočne Azije označena kao prilika za jačanje odnosa sa susjedima, koji su posljednjih godina dobili velike kineske investicije.

Nastavi čitati

Svijet

AKADEMSKA POBUNA: Harvard rekao “NE” TRAMPU, on im zamrznuo 2.2 milijarde dolara

Prvi put u istoriji, američka vlada povlači ogromna sredstva jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu

Harvard je, naime, odbio uslove Bijele kuće, te time izgubio federalno finansiranje vrijedno više od dvije milijarde dolara.

Administracija američkog američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) izazvala je veliki potres u obrazovnom sektoru nakon što je objavila zamrzavanje 2.2 milijarde dolara grantova i dodatnih 60 miliona dolara ugovornih sredstava Univerzitetu Harvard.

Odluka je uslijedila svega nekoliko sati nakon što je ova elitna institucija odbila niz zahtjeva koje je Bijela kuća predstavila kao mjeru u borbi protiv antisemitizma na kampusu.

Bijela kuća je prošle sedmice dostavila dokument u kojem se od Harvarda zahtijevaju radikalne promjene u upravi, kriterijumima zapošljavanja, studentskoj politici, pa čak i nadzor nad „neameričkim vrijednostima“. Harvard je u zvaničnom pismu odbio te uslove, optuživši administraciju za pokušaj kontrole akademske slobode i intelektualne nezavisnosti.

Rektor univerziteta, Alan Garber, istakao je da Harvard neće pristati na sporazum koji narušava ustavna prava i akademsku autonomiju:

„Nećemo predati svoju nezavisnost niti odustati od svojih principa.“

Šta je Bijela kuća tražila?
Među najspornijim tačkama u dokumentu su:

Prijavljivanje studenata „neprijateljski nastrojenih prema američkim vrijednostima“

Ukidanje svih politika raznolikosti, jednakosti i uključivosti (DEI)

Angažovanje državnog revizora za analizu odjela optuženih za antisemitsko ponašanje

Disciplinovanje učesnika pro-palestinskih protesta

Ograničenje uticaja studenata i nastavnika bez stalnog zvanja

Presedan u američkoj istoriji
Nijedan američki predsjednik do sada nije na ovako direktan način ukinuo finansiranje Harvardu, jednom od najstarijih i najuglednijih univerziteta u svijetu. Iz Ministarstva obrazovanja poručuju da je „uznemiravanje jevrejskih studenata nedopustivo“ te da „elitni univerziteti moraju preuzeti odgovornost ako žele zadržati sredstva poreskih obveznika“.

Odgovor akademske zajednice: Tužba protiv vlade

U znak protesta, profesori sa Harvarda podnijeli su tužbu protiv federalne vlade zbog kršenja slobode govora i akademske slobode. Ova odluka dolazi nakon što je slična mjera već sprovedena nad Columbia University, kojem je uskraćeno 400 miliona dolara zbog sličnih optužbi.

Ovaj sukob naglašava širi politički trend u Sjedinjenim Državama, gdje se obrazovne institucije sve više suočavaju s pritiscima iz političkih centara moći. Trumpova administracija jasno je stavila do znanja da neće finansirati institucije koje, kako tvrdi, „ne ispunjavaju građanske i intelektualne standarde“.

Harvard, međutim, ostaje na svojim principima: borba protiv antisemitizma – da, ali ne po cijenu akademske slobode.

Nastavi čitati

Aktuelno