Policija samoproglašenog Kosova dvanaesti dan blokira zgrade srpskih institucija na sjeveru Kosova i Metohije.

Više stotina zaposlenih u srpskim institucijama i dalje ne može na svoja radna mjesta poslije upada policije 30. avgusta u zgrade privremenih organa u Leposaviću, Kosovskoj Mitrovici, Zvečanu i Zubinom Potoku.

Tokom jučerašnjeg dana, pripadnici specijalne jedinice policije samoproglašenog Kosova upali su u depo Narodne banke Srbije u Leposaviću, te iz trezora odnijeli dokumentaciju.

Trezor nije u funkciji od maja, kada su zatvoreni svi objekti Poštanske štedionice.

Nastavljeno je iseljavanje udruženja čije se prostorije nalaze u zgradi Privremenog organa u Leposaviću, nakon što je u taj objekat prije 11 dana upala policija samoproglašenog Kosova.

Prostorije su koristili Lovačko udruženje, Direkcija za gradsko građevinsko zemljište i puteve, Udruženje roditelja “Podrži me” i kancelarije Privremenog organa.

Na instituciji Privremenog organa od juče je istaknuta zastava samoproglašenog Kosova.

Policija samoproglašenog Kosova upala je 30. avgusta u zgrade Privremenih organa u Leposaviću, Kosovskoj Mitrovici, Zvečanu i Zubinom Potoku.

Upad je izvršen i u bolnički krug Kliničko-bolničkog centra u Kosovskoj Mitrovici, te zgradu u kojoj se nalaze prostorije Fonda PIO, Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Kosovsko-mitrovačkog upravnog okruga i Centra za socijalni rad, a uslijedila su saslušanja čelnika srpskih institucija.

U Beograd danas dolazi specijalni predstavnik EU za dijalog Miroslav Lajčak koji će razgovarati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Lajčak je najavio da će, nakon Prištine, posjetiti Beograd, kako bi pripremio naredni sastanak “u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa” dvije strane.

Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je juče da se poslije dolaska Lajčaka u Beograd vrlo brzo očekuje i sastanak u Briselu i da će se tada čuti konkretnije stvari o postupcima Prištine.

“Mirno, ali krhko”
Bezbjednosna situacija na Kosovu i Metohiji je mirna, ali krhku, posebno na sjeveru, saopšteno je iz KFOR-a.

“Pomno pratimo dešavanja i održavamo vidljivo i odgovarajuće prisustvo kroz redovne patrole i angažovanje sa lokalnim zajednicama”, navode iz KFOR-a.

Osim na sjeveru Kosova i Metohije, KFOR je u saopštenjima proteklih sedemica najavio patrole i u drugim gradovima.

“Sprovodimo svoj mandat UN u svakom trenutku i nepristrasno, kroz različite aktivnosti. To uključuje redovne patrole u različitim formatima, kao što su nezavisne patrole širom Kosova i duž administrativne linije, zajedničke patrole sa Kosovskom policijom i sinhronizovane patrole, paralelno sa srpskim oružanim snagama na svakoj strani administrativne linije”, dodaju iz KFOR-a.

Podsjeća se da su pripadnici KFOR-a izvršili patrole duž administrativne linije u Prištini i Istoku, kako bi “konsolidovali regionalnu stabilnost”, prenosi “Kosovo onlajn”.

“KFOR nastavlja da pomno prati situaciju. Imamo vidljivo i fleksibilno prisustvo koje nam omogućava da se efikasno pozabavimo svim značajnim bezbjednosnim dešavanjima u skladu sa mandatom UN”, navode iz KFOR-a.

Dodaju da KFOR nastavlja da djeluje na Kosovu i Metohiji kao treći odgovorni, poslije policije samoproglašenog Kosova i EULEKS-a.

U toku je berba hmelja na plantaži “Petrovec” sa 12 hektara u Bačkom Petrovcu, jedinom mjestu u Srbiji gdje se još gaji.

Očekivanja su da će hmelj biti dobrog kvaliteta, a prinosi iznad prosjeka, veći od dvije i po tone po hektaru. Na plantaži je sedam sorti, četiri američke i tri domaće, od kojih se izdvaja autohtona sorta bačka, koja se u Bačkom Petorvcu gaji dva vijeka.

“U berbi smo tek drugu sedmicu pa još ne možemo sa sigurnošću da kažemo preciznije koliko će hmelja biti ove sezone i kakvog će kvaliteta biti, ali je vidljivo da je hmelj, za razliku od drugih poljoprivrednih kultura, dobro podneo sušu i visoke dnevne temperature”, kazao je komercijalista na plantaži Karol Maljah i dodao:

“Broj šišarica na stablima je zadovoljavajući, a kada se one otvore ima dosta zlatnog praha, što je pokazatelj da ima u sebi dobar sadržaj alfakiseline. Ali, podatak o procentu alfakiseline znaćemo kada se berba završi krajem meseca i urade analize u Češkoj”.

Po Maljahovim riječima, celokupan rod otići će u izvoz, Njemačku, Italiju, Poljsku, a u proteklih nekoliko godina ide i na tržište Ruske Federacije.

“Biće korišćen u pivarskoj i farmaceutskoj industriji i manji deo za čajeve u prehrambenoj industriji. Kilogram hmelja vredi od šest-sedam evra do 20 evra, u zavisnosti od količine koja se prodaje, načina pakovanja i prometa – da li se odvija na osnovu dugogodišnjeg sklopljenog ugovora ili se nudi u slobodnoj trgovini”, rekao je on.

U Bačkom Petrovcu hmelj se gajio na 2.000 hektara, a u Vojvodini ga je bilo na oko 8.000 hektara prije Drugog svjetskog rata, kazao je Karol Maljah.

“Planiramo da plantažu širimo na još 12 hektara. Imamo postavljene stubove, što je jedna od najvećih investicija u podizanju hmeljarnika, ali ne žurimo. Osluškujemo tržište i ne širimo hmeljarstvo po svaku cenu, već na osnovu potreba tržišta”, rekao je sagovornik.

Za podizanje hmeljarnika na hektar površine treba uložiti oko 30.000 evra. Samo za sadnice treba od 10.000 do 12.000 evra, pošto jedna košta dva evra, a po hektaru treba da ih bude 5.000 – 6.000.

Onaj ko se bavi hmljarstvom treba da ima i mehanizaciju, da bi rod skinuo, preradio i skladištio. To je osnovni razlog zašto se hmelj ponovo ne sadi na vojvođanskim poljima, premda je isplativ po koštanju, ali i po dužini trajanja hmeljarnika. Jer, hmelj kada se posadi, narednih 15 godina treba samo da se održava. Svake godine u martu-aprilu izdanci se orezuju i primjenjuje se agrotehnika kao i kod drugih biljnih kultura, naveo je Maljah.

Kakva je zarada?

Hmelj ne voli visoke terene, odgovora mu vlažna klima i vazduh, te najbolje uspijeva kada se sadi u blizini neke vode. Prosječan prinos hmelja je oko dvije tone po hektaru, a kilogram košta od četiri do 20 evra, u zavisnosti od toga da li se prodaje cvijet – šišarica ili kao pelet, koji je skuplji, jer predstavlja viši stepen obrade.

U prosjeku može da se zaradi bruto oko 15.000 evra, ali treba imati u vidu da i troškovi proizvodnje nisu mali, posebno što u hmeljarstvu treba puno ručnog rada, pa su sezonski radnici neizbježni. Za hmelj postoji sigurno inostrano tržište, dobra cijena i državni podsticaji. Nije berzanska roba, a kada se gleda zarada uzima se desetogodišnji prosjek.

S druge strane, ono što vjerovatno sputava ratare da pokrenu sopstveni uzgoj hmelja jesu velika ulaganja. U samom početku proizvodnje treba čak 30.000 do 35.000 evra po hektaru. Međutim poslije tog ulaganja nema novih, već samo svake godine treba da se održava novi korijen, prenosi Espreso.

Županijski operativni centar 112 oko 13 časova primio je dojavu da je dijete upalo u otvoren šaht u istorijskom jezgru Dubrovnika.

Portalu net.hr javila se prestravljena majka dječaka koja je ispričala detalje drame.

“Sin je bukvalno propao u šaht koji ga je usisavao. Glava mu je bila pod vodom, a u sekundi je rukom uhvatio ivicu šahta, borio se s vodom, ali izvukao se napolje. Ovo je moglo završiti jako loše, mogao je da se udavi”, kaže majka iz Zagreba koja je željela da ostane anonimna.
Naime, njen sin je učenik osmog razreda osnovne škole i na maturskoj je ekskurziji u Orebiću.

“Svaki dan idu na izlete i danas je bio na redu Dubrovnik. Krenuli su iz Orebića kad je kiša već pomalo počela da pada. Kad su stigli pred grad, bili su neodlučni da li da krenu u razgledanje jer je kiša već počela jače da pada. Vodič im je rekla da mogu da krenu, pa su i krenuli”, kaže majka.

Odjednom je naglo počelo jako da pada, pa su odlučili da sačekaju u Pomorskom muzeju dok se vrijeme ne smiri. Nešto prije podneva krenuli su dalje. Razgledanje je završeno i izlazili su iz grada prema autobusu.
Linker
“Sin je hodao pored profesora i odjednom propao, izgubio je čvrsto tlo pod nogama. Voda se slivala i nije se vidjelo šta je ulica, a šta trotoar. Bukvalno je nestao u šahtu i glava mu je bila potopljena”, kaže ona.

Sekunde su bile u pitanju. U vrtlogu vode, dječak je uspio rukama da uhvati ivicu i počeo je da se izvlači napolje.

“Sin mi je prepričao da ga je voda vukla nadole, imao je osjećaj da će mu patike spasti s nogu, nogama nije mogao da dohvati dno šahta. Bila je to borba s vodom”, tvrdi majka koja navodi da je to bila borba za život.

Svi su priskočili u pomoć, dječak se izvukao iz šahte, a zatim su pozvali hitnu pomoć koja ga je prevezla u dubrovačku bolnicu.

“On je u šoku, ima veliki hematom iznad koljena, ali ništa nije polomio. Insistirali smo da se prijavi policiji šta se dogodilo, ali moram reći da nisu shvatali zašto se diže tolika drama. Moj sin je mogao da pogine, da se bukvalno udavi u šahti. Nije mi jasno kako šaht može biti otvoren, kako nije zavaren. Ovakve poplave i iznenadno nevrijeme mogu se uvek dogoditi, pa neko će nastradati”, kaže majka.

Ipak, srećna je što je sin dobro i što nije teže povrijeđen.

“Moglo se dogoditi veliko zlo. Djeca se utope u bazenu, a moj sin je potpuno propao u šaht u kom ga je vrtlog vukao prema dole. Užas”, kaže prestravljena majka.