Connect with us

Svijet

“BOG JE NA MOJOJ STRANI”: Donald Tramp sa zavojem na uhu zvanično prihvatio kandidaturu

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp zvanično je na konvenciji Republikanske stranke prihvatio nominaciju za kandidata na predsjedničkim izborima, ističući da se kandiduje da bude predsjednik čitave Amerike, a ne samo polovine zemlje.

Donald Tramp je opisao atentat navodeći dramatične detalje dok je formalno prihvatio republikansku nominaciju za predsjednika. U govoru koji je počeo pozivom na jedinstvo, a zatim se dotakao političkih rivala.

– Ne bi trebalo da budem ovde večeras – rekao je Tramp. Govoreći prigušenim, tihim tonom, Tramp je rekao: „Ja stojim pred vama u ovoj areni samo milošću svemogućeg Boga“.

Guardian prenosi da je Tramp, koji je nosio veliki beli zavoj na desnom uhu, istakao u govoru na konvenciji u Milvokiju da nema pobjede ako se dobije samo pola Amerike.

Bivši predsjednik je održao najduži govor na jednoj konvenciji u modernoj američkoj istoriji, koji je trajao nešto manje od 93 minuta, navodi AP.

Govoreći o napadu koji je doživio na skupu u Pensilvaniji, Tramp je rekao da ne bi ni trebalo da bude na konvenciji u Milvokiju, ali da je, kako je rekao, “Bog bio na njegovoj strani”.

Svuda mi je curila krv, pa ipak na neki način sam se osjećao veoma bezbijedno jer je Bog na mojoj strani – kazao je on hiljadama pristalica na konvenciji.

Bivši predsjednik je poručio da se nesloga i podjele u društvu moraju zalečiti.

– Moramo da djelujemo brzo. Kao Amerikance nas veže jedna zajednička sudbina. Dižemo se zajedno ili se raspadamo – istakao je Tramp.

On je pozdravio i svoje pristalice koji su bili očevici atentata na njega i zatražio minut ćutanja u znak sjećanja na poginulog bivšeg vatrogasca Korija Komperatorea, koji je bio u publici na mitingu u Pensilvaniji, kada je pucano na Trampa.

Potom je Tramp prišao Komperatoreovoj uniformi i šlemu koji su bili izloženi na bini i poljubio vatrogasni šlem.

Bivši predsjednik je još jednom pozvao na pomirljiv ton, rekavši da se ne smiju demonizovati razlike i drugačije mišljenje, ali se ubrzo vratio poznatim napadima na administraciju predsjednika SAD Džozefa Bajdena, koja, kako je rekao, “uništava zemlju”.

Tramp je iznio tvrdnju da su sudske tužbe protiv njega dio demokratske zavjere, ocijenjujući da bi Bajden donio “treći svetski rat”.

Ponovio je i tvrdnju da su demokrate pokrale izbore 2020. godine.

Bivši predsjednik je istakao i da je na djelu “invazija” migranata na južnim granicama i naglasio da jedino on može spasti zemlju i “zaustaviti ratove jednim telefonskim pozivom”, piše Blic.

Tramp je govorio i o jačanju američke vojske, sugerišući da bi SAD mogle da izgrade raketni odbrambeni sistem tipa Gvozdene kupole iznad čitave zemlje, sličan onome koji ima Izrael, prenio je BBC.

– Ojačaćemo našu vojsku i izgraditi Gvozdenu kupolu kako bismo obezbijedili da nijedan neprijatelj ne može da napadne našu domovinu – istakao je on, dodavši da bi kompletan taj raketni sistem bio proizveden u SAD.

Trampovim govorom završena je četvorodnevna republikanska konvencija, nakon čega su mu se na bini pridružili porodica i senator iz Ohaja Džej Di Vens, koga je nominovao za potpredsjedničkog kandidata.

Related Topics:

Svijet

PUTIN O RATU U UKRAJINI: Kraj sukoba se nazire, Trampu ovo nije potrebno

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas se rat u Ukrajini bliži kraju, prenijele su RIA Novosti.

Ruski lider je naveo da nije predložio sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, ali ni da ga ne odbija.

“Nisam odbio. Ne predlažem taj sastanak, ali ako to neko učini, neka ko god želi da se sastane dođe u Moskvu i mi ćemo se sastati”, rekao je Putin na konferenciji za medije u Moskvi.

Naveo je da mu je slovački premijer Robert Fico prenio spremnost Zelenskog za sastanak.

“Rekao mi je da je Zelenski spreman na lični sastanak, ali to nije prvi put da to čujemo”, rekao je ruski predsjednik.

“Trampu nije potreban ovaj sukob”

Putin je istakao da američki predsjednik Donald Tramp i njegova administracija iskreno žele rješenje rata u Ukrajini, jer njima taj sukob “nije potreban”.

“Vidimo da sadašnja američka administracija i američki predsednik iskreno teže rješenju. Njima očigledno nije potreban ovaj sukob”, rekao je Putin.

Gerhard Šreder

Na pitanje novinara koga bi volio da vidi u ulozi posrednika za dijalog između Rusije i Evrope, Putin je rekao da bi najviše volio da to bude nekadašnji niemački kancelar Gerhard Šreder.

“Nikog nismo zvali”

Putin je ponovio da Rusija nije nikoga zvanično pozvala u Moskvu na proslavu Dana pobjede 9. maja, ali i da je naznačila da pozdravlja sve koji su prisustvovali.

“Znate, nismo nikoga pozvali na ove događaje. Ovo nisu proslave godišnjica. Ali smo svima poslali informaciju da bismo bili srećni ako neko dođe. Oni koji su stigli svakako su pokazali izvjestan stepen hrabrosti, lično, jer su saznali za određene sporazume, uključujući i one koje je inicirao predsjednik SAD Tramp o produženju prekida vatre, o razmjeni snaga i tako dalje. Drugim riječima, saznali su za smirivanje tenzija tek nakon što su stigli. I ne znajući to, ipak su odlučili da budu ovde. Ovo zaslužuje posebno poštovanje. Ali ponavljam, mi ne vidimo ništa posebno u tome što je neko odsutan”, rekao je Putin.

Razgovori sa Kinom, Indijom i SAD

Rusija je o mogućim posljedicama provokacija Kijeva tokom proslave Dana pobjede u Moskvi razgovarala sa Kinom, Indijom i Sjedinjenim Američkim Državama, izjavio je Putin, ističući da je Rusija pristala na prijedlog SAD o produženju prekida vatre sa Ukrajinom do 11. maja i razmjeni ratnih zarobljenika.

Putin je naveo da je 5. maja Ukrajini poslat spisak od 500 pripadnika ukrajinske vojske, prenosi RIA Novosti.

“Prvobitna reakcija je bila da moraju detaljnije da pogledamo, pa možda ne svih 500, možda 200, a onda su potpuno nestali sa radara i otvoreno rekli da nisu spremni za ovu razmenu. Nisu je željeli”, rekao je Putin, ističući da iz Kijeva još nisu stigli novi predlozi o tom pitanju. RIA navodi da je Putin nakon proslave Dana Pobjede razgovarao sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, vrhovnim vladarom Malezije sultanom Ibrahimom, predsjednikom Laosa Tonglunom Sisulitom, predsednikom Abhazije Badrom Gumbom, predsednikom Južne Osetije Alanom Gaglojevim i delegacijom Republike Srpske, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

JEDAN OD NAJTEŽIH U ISTORIJI Kanada ruši školu u kojoj se dogodio masakr

Srednja škola u kanadskom gradu Tumbler Ridž, u kojoj se u februaru dogodio jedan od najtežih masakara u novijoj istoriji Kanade, biće srušena, potvrdile su vlasti Britanske Kolumbije.

Odluka je donesena nakon razgovora sa porodicama žrtava, preživjelima i lokalnom zajednicom, koji su poručili da učenici više ne mogu da se vrate u zgradu obilježenu tragedijom.

Premijer Britanske Kolumbije, Dejvid Ebi, izjavio je da je zajednica gotovo jednoglasno podržala izgradnju nove škole na drugoj lokaciji.

-Želimo da budemo sigurni da radimo ispravnu stvar za preživjele, porodice i građane Tumbler Ridža”, rekao je Ebi novinarima, navodi “TheGuardian”. Dodao je da su učenici, nastavnici i osoblje jasno poručili da žele novi početak na novom mjestu.

Jedan od najgorih školskih masakara u Kanadi
Masakr se dogodio 10. februara ove godine, kada je 18-godišnji bivši učenik škole Džesi Van Rotselar otvorio vatru tokom nastave u srednjoj školi Tumbler Ridž. U napadu je ubijeno devet ljudi, dok je više od 25 ranjeno. Napadač je nakon krvavog pohoda izvršio samoubistvo.

Policija je kasnije utvrdila da je prije dolaska u školu ubio svoju majku i mlađeg polubrata u porodičnoj kući nedaleko od škole.

Među ubijenima u školi bili su pomoćnica u nastavi Šanda Aviugana-Durand i petoro učenika uzrasta od 12 do 13 godina. Više desetina učenika i zaposlenih zadobilo je povrede, a pojedini su morali biti helikopterom prebačeni u bolnice u Vankuveru.

Učenici trenutno pohađaju nastavu u privremenim objektima
Nakon tragedije škola je zatvorena, a dio učenika nastavu trenutno pohađa u privremenim montažnim učionicama postavljenim u blizini škole.

Provincijske vlasti najavile su da će rušenje škole početi tokom ljeta, nakon čega će biti izgrađen potpuno novi objekat u drugom dijelu grada.

Ebi je rekao da će i federalna vlada učestvovati u finansiranju projekta.

-Kada je premijer bio u Tumbler Ridžu zajedno sa mnom i gradonačelnikom, obećao je da će federalna vlada biti dio ovog projekta, i sada su to i zvanično potvrdili”, rekao je Ebi.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN PRVI PUT OTKRIO STANJE MODŽTABE HAMNEJA: Evo šta su saopštili o njegovom zdravlju

Iranske vlasti prvi put su javno iznijele detalje o zdravstvenom stanju novog vrhovnog vođe Irana, Modžtabe Hamneja, pokušavajući da zaustave brojne spekulacije i glasine koje mjesecima kruže nakon njegovog nestanka iz javnosti poslije američko-izraelskih udara na Teheran.

Prema navodima iranskih zvaničnika, Hamnej je zadobio povrede tokom napada krajem februara, ali se “dobro oporavlja” i i dalje učestvuje u donošenju ključnih odluka u državi.

Teheran tvrdi da je Hamnej “u dobrom stanju”

Mazaher Hoseini, zvaničnik iz kancelarije vrhovnog vođe i koordinator sastanaka državnog vrha, izjavio je da je Modžtaba Hamnej zadobio povrede koljena i leđa tokom udara u kojem je poginuo njegov otac, bivši vrhovni vođa Ali Hamnej.

Prema njegovim riječima, povrede nisu opasne po život i stanje novog iranskog lidera je stabilno.

“Koljeno će uskoro potpuno zacijeliti, a problemi sa leđima su uglavnom riješeni”, rekao je Hoseini u obraćanju koje su prenijeli iranski mediji. Dodao je da Hamnej ima i manju povredu iza uha, ali da se ona više ne vidi jer je zarasla i prekrivena turbanom.

Iranski zvaničnici ističu da je Hamnej odsutan iz javnosti iz bezbjednosnih razloga, a ne zbog nesposobnosti da vodi državu.

Mjesecima kruže glasine o njegovom stanju

Od kada je početkom marta naslijedio oca Alija Hamneja, Modžtaba Hamnej gotovo se nije pojavljivao u javnosti, što je izazvalo brojne spekulacije u međunarodnim medijima. Pojedini izvještaji tvrdili su da je teško ranjen, da se nalazi u komi ili čak da nije sposoban da upravlja državom.

Britanski “The Times” i više izraelskih medija ranije su objavili da američko-izraelske obavještajne procjene ukazuju da je Hamnej bio “u veoma teškom stanju” nakon vazdušnih udara i da nije mogao direktno da učestvuje u vođenju države.

Istovremeno, iranske vlasti više puta su odbacivale te tvrdnje kao “psihološki rat” protiv Teherana. Visoki iranski zvaničnik Mohsen Komi ranije je izjavio da Hamnej “u potpunosti kontroliše državu” i da aktivno vodi pregovore i vojne odluke.

Sukob različitih izvještaja o stvarnom stanju

Američki izvori i dalje tvrde da su povrede Modžtabe Hamneja ozbiljnije nego što Teheran priznaje. Pojedini zapadni mediji navode da je tokom udara zadobio opekotine, povrede nogu i lica, kao i ozbiljna oštećenja koja su zahtijevala više operacija.

Portal “Voice of Emirates” ranije je objavio tvrdnje da se Hamnej nalazi u “kritičnom stanju” i da je liječen u specijalizovanoj bolnici u iranskom gradu Komu, uz navode da je komunikacija sa njim veoma ograničena.

S druge strane, iranski predsjednik Masud Pezeškijan nedavno je izjavio da je sa Hamnejem održao višesatni sastanak i opisao ga kao lidera koji i dalje donosi ključne političke odluke.

Revolucionarna garda sve moćnija

Analitičari smatraju da je rat dodatno ojačao uticaj Islamske revolucionarne garde (IRGC), koja sada ima dominantnu ulogu u bezbjednosnim i političkim pitanjima u Iranu. Više zapadnih izvještaja tvrdi da je dio ključnih ovlašćenja privremeno prebačen na vojne komandante zbog otežane komunikacije sa Hamnejem.

“Pitanje više nije da li Mojtaba Hamnei ima političku moć, već koliko samostalno može da odlučuje bez Revolucionarne garde”, navodi magazin “Forbes” u jednoj od analiza.

Teheran pokušava da smiri javnost

Objavljivanje detalja o povredama Modžtabe Hamneja dio je šire kampanje iranskih vlasti da smire javnost i pokažu da država funkcioniše uprkos ratu, sankcijama i političkim tenzijama.

Iranski zvaničnici tvrde da će se vrhovni vođa uskoro ponovo obratiti naciji, ali za sada nije poznato kada bi se mogao prvi put pojaviti u javnosti nakon višemjesečne pauze.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno