Connect with us

Društvo

BOLNICI TREBINJE NEGATIVNA OCJENA revizora zbog v.d. direktora

Vršilac dužnosti direktora bolnice u Trebinju ovu dužnost obavlja znatno duže nego što to zakon definiše. Ovom javnom funkcioneru se isplaćuje naknada za pripravnost za sve dane vikenda iako u evidenciji ne stoji da je bio pripravan.

Ovo su samo neki od razloga zbog kojih je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS dala negativno mišljenje o finansijskom poslovanju javne zdravstvene ustanove Bolnica Trebinje za 2021. godinu.

Vršilac dužnosti direktora bolnice imenovan je 9. decembra 2020. godine na period od 60 dana, a po isteku navedenog perioda imenovanje iste osobe za vršioca dužnosti rađeno je u kontinuitetu, do završetka ove revizije, što nije u skladu sa članom Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske kojim je propisano da se imenovanja na kraći period (najviše dva mjeseca) ne mogu ponoviti.

Ovo su naveli revizori, a vršilac dužnosti direktora trebinjske bolnice od 9. decembra 2020. godine je Nedeljko Lambeta. Dakle, tu funkciju obavlja već duže od dvije godine. Imenovanje direktora bolnice nije provedeno po javnom konkursu, kako je to propisano članom Zakonom o sistemu javnim Statutom javne zdravstvene ustanove Bolnica Trebinje – upozorili su revizori.

Osim toga, revzori su upozorili na još jednu nezakonitost – bolnica je u toku 2021. godine zaključila ugovore o privremenim i povremenim poslovima za obavljanje poslova medicinskog tehničara koji su po svojoj prirodi takvi da traju duže od 90 dana, što nije u skladu Zakonom o radu. Takođe, po osnovu ugovora o djelu angažovani su izvršioci za poslove patologa, biohemičara, nutricioniste, medicinskog tehničara i druge poslove koji predstavljaju redovnu djelatnost bolnice, što takođe nije u skladu sa članom Zakonom o radu – napominju revizori.

Obračun plata i ostalih primanja zaposlenim u Bolnici nije u potpunosti vršen u skladu sa Zakonom o platama zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva RS i Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti zdravstva.

– Tako je obračun naknade za pripravnost direktoru i glavnoj sestri (utvrđena odlukom o pripravnosti od 1.marta 2009. godine) u iznosu od 1,5 odsto osnovne plate vršen je za sve dane vikenda, iako navedeni dani u evidenciji o prisustvu zaposlenih na radunisu evidentirani kao vrijeme provedeno u pripravnosti – objašnjavaju revizori.

Sporan i obračun plate
Dalje, obračun plate zaposlenom vršen je za puno radno vrijeme, iako je u evidenciji prisustva zaposlenog na radu evidentiran znatno manji broj časova rada.

– Zaposlenima su prekovremeni sati obračunavani kao redovan rad, što nije u skladu sa Zakonom o platama. Propisano je da se prekovremeni rad preračunava tromjesečno u slobodne dane i sate – ističu revizori.

Obračun uvećanja plate od 20 odsto rukovodiocima osnovnih organizacionih jedinica vršen je na osnovnu platu zaposlenog, što nije u skladu sa Zakonom o platama kojim je propisano da se uvećanje primjenjuje na prosječnu platu zaposlenih sa visokom stručnom spremom te organizacione jedinice. Neusklađenost je otklonjena do završetka revizije i shodno tome nije data preporuka.

Osnovna plata zaposlenima za rad na dane državnog praznika i druge dane u koje se po zakonu ne radi uvećana je za 150 odsto, što nije u skladu sa članom Posebnim kolektivnim ugovorom kojim je propisano da se plata radnika po navedenom osnovu uvećava za 50 odsto.

Naknada troškova prevoza zaposlenima kod dolaska na posao i povratka s posla u 2021. godini isplaćivana je u fiksnom iznosu, koji ne predstavlja iznos pune cijene prevozne karte u javnom saobraćaju shodno Posebnom kolektivnom ugovoru.

Internim aktom nisu definisani uslovi i način korišćenja sredstava reprezentacije, niti pravo na naknadu troškova mobilnog telefona.

Inače, trebinjska bolnica nalazi se na listi najvećih poreskih dužnika i na kraju novembra, po podacima Poreske uprave RS, duguju oko 6,9 miliona KM.

Srpskainfo

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Umjereno do pretežno oblačno

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti umjereno do pretežno oblačno sa kišom i lokalnim pljuskovima, sa temperaturom vazduha do 18 stepeni Celzijusovih.

Ujutro i prije podne biće pretežno oblačno uz mjestimično slabu i povremenu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće promjenljivo uz smjenu sunčanih i oblačnih perioda, na jugu i zapadu povremena kiša, a u poslije podne slaba kiša ili kraći pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha biće od dva do osam, na jugu do 10, a najviša dnevna od 10 do 16, na jugu do 18 stepeni Celzijusovihg.

Vjetar će biti slab do umjeren, na sjeveru istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u 14.00 časova: Bjelašnica minus tri, Kalinovik i Čemerno jedan, Livno četiri, Gacko pet, Sokolac, Han Pijesak, Kneževo i Mrkonjić Grad šest, Šipovo sedam, Ribnik, Bihać, Bugojno, Široki Brijeg i Tuzla osam, Srbac, Novi Grad i Sanski Most devet, Banjaluka, Doboj, Prijedor, Mostar i Zenica 10, Sarajevo 11, Zvornik, Foča, Bijeljina i Bileća 12, Srebrenica, Trebinje i Neum 13, Rudo 16, Višegrad 18 stepeni Celzijsuovih.

Srna

Nastavi čitati

Društvo

Prva žena u Hercegovini koja vozi šleper: ANA (23) SE ODLUČILA ZA “MUŠKI POSAO”

Ana je prva žena u Hercegovini koja vozi šleper.

Mlada Trebinjka Ana Kisić, iako ima samo 23 godine, prva je žena vozač šlepera u istočnoj Hercegovini i, kako kaže, iako trenutno vozi putnički automobil u jednoj kompaniji u Trebinju, jedva čeka da izađe na drum ovim moćnim vozilom.

Iako je završila i za kuvara i turističkog tehničara, pa je i u praksi počela da se bavi kuvarstvom, priželjkivala je, kako kaže, da postane vozač, pa se prebacila najpre na posao dostavnog vozača, a onda, nakon devet mjeseci prešla u kompaniju gdje se sada nalazi.

“S obzirom na to da volim i duga putovanja i duge vožnje, a volan mi jednostavno predstavlja izazov, odlučila sam da polažem i CE kategoriju vožnje, iako sam inače u, takozvanom, muškom poslu, gdje radi malo žena, imala sam punu podršku muških kolega koji su se u početku vjerovatno samo šalili, ali je ta misao u meni oživjela, pa sam položila i kategorije A – za motor, C – za kamion i E za kamione sa prikolicama”, kaže Ana za Nezavisne.

Kako je navela, iako još nema iskustva na dugim turama, priželjkuje da se šleperom zaputi na otvoreni drum, koji, takođe, ima svoju prednost, s obzirom na to da je kabina, odnosno upravljačko mjesto, na dosta većoj visini, sa dosta većom preglednošću.

“Samim tim, to je osjećaj sigurnosti, jer je većina vozila ispod vas, ali sa druge strane, to izaziva i strah šta sve može tako velika mašina učiniti onom malom putničkom automobilu, mada je najbolje o tome ne razmišljati i koncentrisati se maksimalno na put, odnosno na ono u čemu smo mi u kabini u prednosti – preglednost”, kaže Ana.

Napominjući da je u auto-školi vozila poprilično sigurno i na otvorenom putu, ali i po samom gradu, kaže da je početnička vožnja bolje išla na otvorenom, što je ipak relevantna stvar, jer, s obzirom na to da je kao dostavljač i taksista najčešće vozila po gradu, sada već ne vidi veliku razliku između ove dvije vožnje.

Dalje, kaže da je na polaganju CE kategorije prošla iz prvog pokušaja, ali je kod C kategorije prvi put pala, jer se zbunila na semaforu, s obzirom na to da je imala prednost prolaza, ali je stala jer je u blizini bio pješak kojem je bilo crveno svjetlo i nije ni imao namjeru da pređe ulicu.

Njen instruktor vožnje Petar Butulija, koji je prije Ane obučavao još jednu Hercegovku za vožnju kamiona, ali za C kategoriju, naglašava, međutim, da je Ana skromna i da je, u stvari, bila odlična na polaganjima, ali je jednostavno trema uradila svoje, pa je instinktivno reagovala kada je stala na pešačkom.

“Sigurno da će ona, kada danas-sutra izađe na put, biti dobar vozač, tako da mislim, s obzirom na to da početnici uvijek na početku idu na kraće ture i sa iskusnim šoferima koji im pomažu, njoj neće trebati mnogo da se osamostali i stekne jednu rutinu u ovom poslu”, kaže Butulija.

Dodaje da mu nije poznato da je još neka žena, izuzev djevojke koja je za potrebe Oružanih snaga BiH položila za vozača kamiona, do sada završila obuku za vožnju šlepera, što ženstvenu i pomalo krhku Anu čini još jedinstvenijom.

Taksi kao druga kuća
Ana Kisić kaže da se u ovoj kompaniji jednostavno “srodila” sa svim kolegama, mada ima i nekoliko koleginica, te da su svi kao jedna šira familija.

“Kao žena, vozim samo preko dana, po osam do devet časova, zavisno od posla, tako da se ja sada osjećam sigurnije u vozilu nego da hodam pješice, jer realno, najviše vremena provedem za volanom, više nego što spavam, pa mi se desi da mi je nakon vožnje i malo neobično da hodam, iako je olakšavajuće nakon dugog sjedanja za volanom”, kaže Ana.

Nastavi čitati

Društvo

U BiH NEDOSTAJE RADNIKA! Pogledajte koja su zanimanja NAJTRAŽENIJA

U BiH još nedostaju radnici u građevini i trgovini, kao i visokokvalifikovana radna snaga, a potrebno je stvarati i radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, istaknuto je juče u Sarajevu na konferenciji o tržištu rada u BiH.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Brbalić rekao je da postoji mnogo domaćih radnika koji teže da odu i rade u inostranstvu, dok poslodavci sve više insistiraju i traže da se angažuju strani radnici.

Prema njegovim riječima, poslodavci u BiH smatraju da zakoni i procedure u zemlji nisu konkurentni i da se oni ne mogu u tome kvalitetno takmičiti sa poslodavcima drugih zemalja u regionu.
“Najveći problem je zadržavanje domaćih radnika”, istakao je Barbalić na stručnoj raspravi “Obrazovanje, zapošljavanje i privreda”, te dodao da je veliki broj ljudi u zemlji nezaposlen, a da više od 50 odsto ne traži aktivno posao.

On je naveo da Agencija od 2013. godine prati pozitivne trendove – raste stopa zaposlenosti, pada nezaposlenost, ali, kaže, to nije dovoljno.

“Ono što je problematično jeste da naša evidencija, na neki način, nije kvalitetna, jer je znatan broj ljudi na birou registrovano kao nezaposleno, a pri tome ne traži posao”, izjavio je Barbalić, ističući da na taj način ostvaraju zdravstveno osiguranje.
Prema njegovim riječima, ljudi iz obrazovanja treba da ojačaju dijalog sa poslodavcima, jer tu nedostaje određene dinamike.

“Potrebno je stvarati radnu snagu koja je konkurentna na tržištu rada, ali pratimo velike globalne trendove i trenutno je na zapadu velika potražnja za radnicima i to je privlačna ponuda za radnike iz naše regije”, poručio je Barbalić, prenosi Srna.

Izvršni direktor Savjeta stranih investitora BiH Sanja Miovčić rekla je da je pitanje radne snage najvažnija tema u zemlji.

“Ako pitate kompanije koji je to izazov ili problem sa kojim se suočavaju i šta im predstavlja najveću prepreku za rast i konkurentnost, kažu da je to upravo nedostatak stručne radne snage, i radne snage uopšte”, pojasnila je Miovčićeva.

Prema njenim riječima, povećanje plata danas nije dovoljno da bi ljudi ostali u jednoj kompaniji.

“Kompanije se negdje takmiče i žele da pruže što bolje uslove rada. Svjesni su da je potrebno paziti te ljude i dati im nešto više”, istakla je Miovičićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno