Slovački premijer Robert Fico poručio je da ne želi da Slovačka bude uvučena u vojni sukob zbog obaveza koje proizlaze iz Člana 5 NATO-a, upozoravajući na mogućnost velikog sukoba Alijanse i Rusije.

Fico je rekao da je duboko zabrinut zbog onoga što vidi kao potragu za povodom za veliki sukob između NATO-a i Rusije.
– Duboko sam zabrinut što je jedina stvar koja se trenutno dešava potraga za povodom za veliki sukob između NATO-a i Rusije – rekao je Fico, prenosi slovački portal Hlavný denník.

Fico pita protiv koga NATO želi da ratuje
Slovački premijer kritikovao je pojedine evropske lidere zbog, kako je naveo, pretjerano ratoborne retorike.
Prema njegovim riječima, takva retorika može poslužiti za skretanje pažnje sa problema sa kojima se Evropa suočava.

– Čini se da ponekad postoji težnja da se nesposobnost rješavanja problema, poput ilegalnih migracija, konkurentnosti ili visokih cijena energenata, prikrije pribjegavanjem ratobornoj retorici – „hajde da ratujemo“. Za ime Boga, protiv koga želimo da ratujemo? Protiv koga – upitao je slovački premijer.

„Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba“
Fico je posebno govorio o mogućem aktiviranju Člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa princip kolektivne odbrane članica NATO-a u slučaju oružanog napada.

– Možete li da zamislite, dame i gospodo, da se aktivira Član 5 NATO ugovora? Može li iko da zamisli da mu kažu – obučite pet hiljada vojnika, deset hiljada vojnika, i pošaljite ih negdje u borbu? A da pritom čak i ne znamo protiv koga, zašto ili za koji cilj.

Ne želim da Slovačka bude dio bilo kakvog vojnog sukoba zbog Člana 5. Kao premijer, učiniću sve što je u mojoj moći da obezbijedim da Slovačka nikada ne bude uvučena u vojni sukob – rekao je Robert Fico.

Član 5 ne znači automatsko slanje vojske
Član 5 NATO ugovora uspostavlja princip kolektivne odbrane prema kojem se oružani napad na jednu ili više članica smatra napadom na sve članice Alijanse.

Ipak, njegova primjena ne znači automatski da bi svaka članica morala da pošalje unaprijed određen broj vojnika u borbu.

Svaka članica, u slučaju oružanog napada, preduzima mjere koje smatra neophodnim kako bi pomogla napadnutoj članici. Ta pomoć može uključivati upotrebu oružane sile, ali nije propisan identičan odgovor svih država članica.

Član 5 NATO-a do sada je aktiviran samo jednom, nakon terorističkih napada u Sjedinjenim Američkim Državama 11. septembra 2001. godine.

Vlasti ruske Kurske oblasti, čiji je dio tokom rata mjesecima bio pod kontrolom ukrajinskih snaga, planiraju turističke rute kroz nekadašnja područja borbi i lokacije na kojima su bile raspoređene jedinice ruske vojske, iako je pogranični region i dalje izložen gotovo svakodnevnim napadima.

Podzemni objekti mogli bi postati muzeji

Guverner Aleksandar Hinštajn rekao je da regionalne vlasti već sarađuju sa ruskim oružanim snagama kako bi utvrdile koji bi podzemni objekti i odbrambene instalacije mogli postati dio budućih turističkih ruta i biti pretvoreni u muzejske prostore.

“Događaji kroz koje smo tragično prošli takođe su veoma važan dio teme patriotskog turizma”, rekao je Hinštajn, objašnjavajući da se planovi razrađuju zajedno sa predstavnicima vojske.

Najava dolazi u trenutku kada bezbjednosna situacija ostaje ozbiljna, a regionalne vlasti su samo u periodu od jutra 17. do jutra 18. septembra prijavile obaranje 196 dronova, 90 artiljerijskih napada na evakuisana pogranična područja i ranjavanje dvije osobe.

Stanovnici ukazuju na probleme

Planovi o razvoju turizma objavljeni su dok se region suočava i sa problemima infrastrukture, uključujući prekide u snabdijevanju električnom energijom, a posljednji napadi oštetili su energetski objekat i ostavili osam naselja u Belovskom okrugu bez struje.

Dio stanovnika Kurske oblasti istovremeno javno ukazuje na posljedice rata, razorena sela i probleme ljudi koji su ostali bez domova, dok su u ranijim mjesecima zabilježene i poteškoće sa vodovodnom, energetskom i drugom infrastrukturom.

Sličan projekat pokrenut i u Donjecku

UAwire prenosi da je sličan koncept “vojnog turizma” najavljen krajem 2025. godine i na dijelu Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom, gdje su vlasti planirale rute kroz lokacije povezane sa borbama u Donbasu od 2014. godine i ratom koji traje od februara 2022.

Za razvoj turističkog sektora na tom području tokom 2026. planirano je više od milijardu rubalja ulaganja, uprkos tome što se u Donjeckoj oblasti i dalje vode borbe, brojna naselja su teško oštećena, a stanovništvo se suočava sa problemima u snabdijevanju osnovnim resursima.

Rusija posjeduje najveće rezerve gasa na svijetu, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Rezerve gasa treba prvenstveno da služe Rusiji i njenom razvoju”, istakao je ruski predsjednik.

Putin je dodao da je Rusija posljednjih godina značajno ojačala svoju gasnu infrastrukturu.