Connect with us

Svijet

BORBA ZA KONTROLU ARKTIKA SE UBRZAVA: Opasnija je nego ikad

Napetost na krajnjem sjeveru svijeta raste. Predsjednik SAD Donald Tramp želi Grenland, Rusija modernizuje svoje arktičke vojne baze, a kineski ledolomci otvaraju nove trgovačke rute.

Dok se bitka za jednu od najhladnijih tačaka svijeta zahuktava, sve krhkija bezbjednosna ravnoteža počinje da se urušava, potencijalno vodeći ka novoj trci u naoružanju, piše BBC.

Zašto Arktik postaje epicentar geopolitičkog nadmetanja? Da biste razumijeli važnost Arktika za svjetske sile, pogledajte svijet iz drugačijeg ugla – bukvalno.

Zaboravite ravne mape: pogledajte Arktik odozgo, sa vrha planete. Tada postaje jasno zašto je region ključan – i zašto se borba za njegovu zemlju, more i nebo ubrzava.

“Granica odvraćanja”
Tramp je više puta izjavio da želi Grenland.

“Treba nam Grenland iz razloga nacionalne bezbjednosti. To mi govore godinama”, kazao je Tramp.

U Hladnom ratu, najbrži pravac za nuklearne udare između SAD i SSSR-a bio je upravo preko Sjevernog pola.

SAD su uspostavile bazu u udaljenom dijelu Grenlanda – Tule, danas Pitufik svemirska baza – sa radarima koji i danas igraju ključnu ulogu u američkom sistemu za rano upozorenje od balističkih projektila.

Trampov koncept “zlatne kupole” protiv prijetnji – po uzoru na izraelski Gvozdeni kupolni sistem – upravo bi se oslonio na baze poput Pitufika.

Ali, ovakva težnja SAD-a izaziva zabrinutost u Rusiji i Danskoj, čija je Grenland autonomni dio. Evropljani se tiho pitaju kako bi NATO – savez dizajniran da štiti članice – reagovao kad bi SAD željele teritoriju druge članice.

Ruska dominacija
Rusija posjeduje više od polovine arktičke obale i ulaže godinama u baze poput Nagurskoje na arhipelagu Franja Josifa.

Poluostrvo Kola, gdje je smještena nuklearna podmornica flota, ključno je za ruski nuklearni arsenal i kapacitet projekcije sile.

Norveški viceadmiral Nils Andreas Stensones kaže da je, nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, Baltičko more postalo manje pristupačno za ruske operacije, pa Arktik dobija na značaju.

Ali, iako Rusija želi da zadrži napon nizak kako ne bi iscrpljivala vojsku dok ratuje u Ukrajini, istovremeno izaziva zabrinutost optužujući Zapad da militarizuje Arktik – što može dovesti do eskalacije.

Zabrinutost zbog Svalbarda
Norveška kontrola nad arhipelagom Svalbard, gdje i Rusija ima prava po sporazumu, mogla bi postati tačka sukoba ako Moskva procijeni da se regija militarizuje.

Takođe, GIUK jaz (Grenland-Irska-UK) predstavlja strateški prolaz za ruske podmornice ka Atlantiku. NATO tu raspoređuje senzore, a Britanija i Island sarađuju u upotrebi vještačke inteligencije za praćenje “neprijateljske aktivnosti”.

No, britanski parlament upozorio je da UK nema dovoljno podmornica i patrolnih letjelica da ojača svoje prisustvo u Arktiku.

Put svile preko leda: Kina na horizontu
Zbog topljenja leda, nove trgovačke rute se otvaraju. Do 2040. sjever bi mogao biti bez leda svakog ljeta, što podiže ekonomski značaj regije.

Kina, iako bez arktičke obale, naziva sebe “skoro arktičkom državom” i vidi “Polarni Put svile” kao novu, sigurniju trgovačku rutu u poređenju sa Sueckim kanalom.

Povećava flotu ledolomaca i sarađuje s Rusijom, ali Moskva ne krije nelagodnost zbog rastućeg kineskog uticaja.

Curenje ruskih obavještajnih dokumenata pokazalo je da Moskva sumnja da kineski rudarski i naučni projekti prikrivaju špijunažu.

Trka u špijunaži
Obavještajni rad na Arktiku je u porastu. Od “signalske” špijunaže do prisustva ruskih i kineskih špijuna pod akademskim maskama. SAD su pojačale prisluškivanje na Grenlandu, što je izazvalo protest Danske – jer “ne možeš špijunirati saveznika”, kako je rekla danska premijerka Mete Frederiksen.

Norveška je 2022. uhapsila ruskog špijuna pod maskom brazilskog akademika. NATO takođe bilježi povećan broj sumnjivih dronova u regionu, prenosi Nova.

Tenzije, klimatske promjene, strateške ambicije i novi oblici špijunaže brišu staro pravilo da Arktik ostaje van geopolitičkih sukoba. Iako niko ne želi da militarizuje region – upravo to se dešava.

Related Topics:

Svijet

Tramp o sastanku s Kim Džong Unom: “ČEKAM NJEGOV POZIV”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je spreman da se sastane sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom tokom svoje posjete Aziji, ako ga Kim kontaktira u vezi sa sastankom.

“Otvoren sam za to”, rekao je Tramp novinarima u avionu na putu za Maleziju.

Američki predsjednik je napomenuo da Pjongjang ima mnogo nuklearnog oružja, ali ima problema sa telefonskom komunikacijom, prenosi Blumberg Tramp je takođe rekao da je spreman da prizna Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu.

“Kada kažete da bi trebalo da budu priznati kao nuklearna sila, pa, oni imaju mnogo nuklearnog oružja. To ću reći”, rekao je predsjednik SAD novinarima.

Američki zvaničnici su ranije rekli da Tramp nema planove da se sastane sa Kim Džong Unom tokom svoje azijske turneje, koja uključuje posjete Maleziji, Japanu i Južnoj Koreji. Na rasporedu američkog predsjednika Donalda Trumpa tokom turneje po Aziji nije susret sa sjevernokorejskim vođom Kim Džong-unom, rekao je danas američki zvaničnik.

“Predsjednik je, naravno, izrazio želju za susretom s Kimom u bliskoj budućnosti. Ali to nije na programu ovog putovanja”, rekao je zvaničnik pod uslovom anonimnosti, prenosi Foks njuz.

Tramp je tokom prvog mandata održao tri istorijska samita sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom koji su stabilizovali Korejsko poluostrvo, naveo je zvaničnik u saopštenju za američku televiziju. Posljednji put Tramp i Kim su se sastali 30. juna 2019. godine u Demilitarizovanoj zoni između Sjeverne i Južne Koreje.

Tramp bi trebalo da stigne u srijedu u Južnu Koreju na samit APEC-a, organizacije za ekonomsku saradnju Azija-Pacifik. Američki predsjednik je javno i privatno izrazio želju da razgovara sa Kimom.

Prema izvorima Si-En-Ena, ideju o novom susretu dodatno je podstakao nedavni sastanak Trampa sa južnokorejskim predsjednikom Li Džae Mjungom, koji ga je pozvao na skup Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Seulu.

Kim je prošlog mjeseca takođe izrazio otvorenost za dijalog, poručivši da bi bio otvoren za razgovor sa SAD “ako odustanu od opsesije denuklearizacijom”.

“Ako SAD odustanu od svoje prazne opsesije denuklearizacijom i žele da teže mirnoj koegzistenciji sa Sjevernom Korejom na osnovu priznavanja realnosti, nema razloga da ne sjednemo sa SAD”, rekao je ranije Kim, prenose agencije

Nastavi čitati

Svijet

RUSIJA I UKRAJINA BLIZU RJEŠENJA ZA KRAJ RATA: Putinov čovjek u Americi tvrdi da su lideri 3 zemlje na korak do PREKIDA VATRE

Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicije i ekonomsku saradnju, izjavio je da će se sastanak Putina sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom održati kasnije nego što je bilo planirano.

Nakon dolaska u Vašington na razgovore sa američkim zvaničnicima, Dmitrijev je za CNN rekao da sastanak između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina nije potpuno isključen.

To je ranije izjavila je ranije portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

Dmitrijev: Vjerujem sa smo blizu diplomatskog rješenja
Očekuje se da Dimitrijev danas u Majamiju sastane sa izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, rekao je ranije američki zvaničnik upoznat sa planovima njegove posjete za Axios.

– Vjerujem da su Rusija, Sjedinjene Države i Ukrajina zapravo prilično blizu diplomatskog rješenja – rekao je on bez detalja.

Evropske nacije sarađuju sa Ukrajinom na novom prijedlogu za prekid vatre duž trenutnih linija fronta, rekli su ove nedjelje evropski diplomati za Rojters, u velikoj mjeri ponavljajući ono što se već razmatra, uz insistiranje da Sjedinjene Države zadrže centralnu ulogu.

– Veliki je potez predsjednika (Vladimira) Zelenskog to što već priznaje da su ovo linije fronta. Znate, njegov prethodni stav je bio da Rusija treba potpuno da ode, tako da zapravo mislim da smo prilično blizu diplomatskom rješenju koje se može postići – rekao je Dmitrijev, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Svijet

LUVR PONOVO PUN TURISTA, ALI NE ZBOG UMJETNOSTI: Svi hoće da vide prozor kroz koji su lopovi pobjegli (VIDEO)

Turisti su dobili novu turističku atrakciju u Parizu.

Najposećeniji muzej na svijetu Luvr je ponovo otvoren nakon što je četvoročlana banda u nedjelju provalila u Apolonovu galeriju i odnela nakit vrijedan 88 miliona evra, u najdramatičnijoj pljački u Francuskoj u posljednjih nekoliko decenija.

Dugi redovi vijugali su kroz ogromno dvorište ispred muzeja i do staklene piramide koja je njegov glavni ulaz. Posetioci su strpljivo čekali svoj red da razgledaju oko 33.000 umjetničkih djela, od skulptura i slika do predmeta primenjene umjetnosti.

Sa druge strane ulice, naspram monumentalne fasade Luvra, okupila se manja, ali živahnija grupa ljudi na trotoaru pored Sene, gledajući ka visokom prozoru djelimično zaklonjenom crnim zavjesama. U pitanju je prozor kroz koji su ušli pljačkaši.

“Prosto nevjerovatno”, rekla je Alida, koja je u Parizu sa suprugom Mahilom iz Holandije. “Izgleda tako… jednostavno. Mislim, da se to desilo u filmu, svi bi rekli: ‘Bože, kakav dosadan scenario’”.

Dvojica lopova, obučeni u fluorescentne prsluke kao da su radnici, koristili su merdevine i platformu za podizanje namještaja parkiranu na ulici da se popnu i provale kroz prozor. Potom su sečicama razbili dve vitrine sa nakitom.

“Nestvarno”
Pobjegli su na dva motocikla koja su ih čekala ispred muzeja, odnoseći osam komada nakita, među kojima i ogrlicu od smaragda i dijamanata koju je Napoleon I poklonio svojoj drugoj ženi Mariji Luiz, kao i dijademu ukrašenu dijamantima koja je pripadala carici Eugeniji, supruzi Napoleona III.

“Cijela stvar deluje nestvarno”, rekla je Fani iz Limoža, koja je sa mužem Vensanom i dvoje djece bila u poseti Parizu tokom školskog raspusta. “Pomisliš, Luvr, dom Mona Lize, mora da je pod najstrožom zaštitom. Ali izgleda da nije”.

Vensan je istakao profesionalnost pljačke. “Pogledajte tu fasadu, stotine prozora. Tačno su znali koji je pravi. Ušli su i izašli za oko četiri minuta. Znali su tačno šta rade”.

Ipak, iako spektakularna, pljačka ga nije iznenadila. “Gotovo je nemoguće potpuno zaštititi ovako veliku javnu zgradu. Desetine hiljada kvadrata, milioni posetilaca… Nije lako”.

Vrata Apolonove galerije u srijedu su bila zatvorena, sa tri siva panela koja su zaklanjala pogled, dok su zaposleni u Luvru molili posjetioce da se ne zadržavaju. Istraga je uveliko trajala u potrazi za tragovima koji bi mogli dovesti do počinilaca.

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loren Nunez izjavio je za medije da istraga “napreduje” i da na slučaju radi više od sto istražitelja. “Uveren sam da ćemo pronaći počinioce,” rekao je.

Zvijezde muzeja, poput Mona Lize, Venere iz Miloa i Nike sa Samotrake, privukle su prošle godine skoro devet miliona posjetilaca u lavirintske hodnike, dvorane i galerije Luvra.

Nastavi čitati

Aktuelno