Svijet
BORBE ZA KLJUČNI GRAD: Samo glavni rov stoji između Rusa i Pokrovska, Ukrajina hitno šalje elitnu brigadu
Rusija napreduje na Pokrovsk, ali i dalje ima vremena da se sačuva ključni grad na istoku Ukrajine.
Analitičari pretpostavljaju da će Rusija doći do Pokrovska sredinom septembra, a postoje strahovi da ukrajinski paralelni upad u rusku Kursku oblast možda odgovara Vladimiru Putinu, dok obje strane pomjeraju svoje snage Ukrajina u odbranu Pokrovska, a Rusija iz Pokrovska u region Kurska.
Pokrovsk, u kojem je prije rata živjelo 60.000 ljudi, ubrzano se prazni. Sada je linija fronta na manje od 10 km od grada.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je situacija kod Pokrovska, gdje je Rusija koncentrisala svoje najveće snage, “ekstremno teška”. U petak je ukrajinski Generalštab izvijestio da je tokom dana odbijeno 58 ruskih napada blizu Pokrovska.
Institut za proučavanje rata (ISW) je potvrdio da “ruske snage nastavljaju da ostvaraju značajno taktičko napredovanje jugoistočno od Pokrovska”.
Pokrovsk je od velikog značaja za Ukrajinu jer se nalazi na raskrsnici dva puta za snabdijevanje i pruža vitalni pristup drugim žarišnim tačkama kao što su Časiv Jar i Toreck. Stanovnici okolnih područja ga sa razlogom zovu “putem života”. Grad je takođe ključno središte ukrajinske vojske zahvaljujući lakom pristupu Kostjantinivki, još jednom vojnom žarištu.
– Pokrovsk čini okosnicu ukrajinske linije snabdijevanja od Vuledara do sjevernog dijela Donjecke oblasti. Brzo napredovanje ruskih trupa u ovom području postalo je moguće nakon pada Avdijevke – rekao je za Dojče vele austrijski pukovnik Markus Rajzner.
“Najgori mogući scenario – potpuna okupacija Donjecka”
Rusi su zauzeli Avdijevku, grad u Donbasu na oko 25 km istočno od Pokrovska, u februaru. Grad je bio utvrda koja je trebala da štiti gradove, pruge i puteve na zapadu Ukrajine, ali je od februara tu ulogu preuzeo Pokrovsk.
Sad kad su Rusi probili dvije linije odbrane, približavaju se ovoj posljednjoj, najviše branjenoj liniji, rekao je Rajzner.
Trenutna vojna situacija oko Pokrovska je kompleksna, djelimično jer ruske snage ne moraju da preuzmu kontrolu nad samim gradom da bi naštetili logističkom čvorištu – čim stignu do periferije, ukrajinski putevi snabdijevanja biće laka meta za rusku artiljeriju.

– Nema sumnje da će ruske snage nastojati da sravne grad i njegovu logistiku sa zemljom. Najgori mogući scenario nakon zauzimanja Pokrovska bila bi potpuna ruska okupacija regiona Donjeck – rekao je za DW Gustav Grezel, vojni ekspert Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) iz Berlina.
Ipak, ukrajinske snage i dalje bi mogle da blokiraju svoje kopnene koridore, ako ruske trupe dođu do linije Pokrovska, rekao je DW Mihailo Samus, direktor međunarodnih poslova Centra za proučavanje vojske u Kijevu.
U međuvremenu je ukrajinska brigada Kara-Dag, koja broji oko 2.000 vojnika, navodno prebačena sa svog uobičajenog položaja na jugu Ukrajine na istočni front.
Prema Forbsu, Ukrajina je hitno rasporedila ovu brigadu – ključnu ofanzivnu jedinicu – da pojača odbranu oko Pokrovska.
Ovo naglašava kritičnost situacije oko Pokrovska, čija je odbrana – kao vitalne tačke distribucije za ukrajinske snage u Donjecku – od suštinskog značaja za Kijev.
“Samo jedan glavni rov između Rusa i Pokrovska”
Analitičari, piše Forbs, pretpostavljaju da će Rusi doći do Pokrovska i njegovih ključnih linija snabdijevanja u septembru.
U četvrtak su ruske trupe podigle zastavu iznad kompleksa rudnika na sjevernoj ivici Novohrodivke, što je njihovo najdalje napredovanje duž ose Avdijevka-Pokrovsk od 40 km od februara.
Sada samo jedan glavni rov stoji između Rusa koji napreduju i Pokrovska.
Nije jasno da li su Ukrajinci rasporedili dovoljno ljudstva u taj sektor da popune rov vojnicima. Forbs navodi da je ukrajinska vojska imala rezervne brigade kad se ruski napad na Pokrovsk ubrzao u avgustu.
Ali, umjesto pojačanja na istoku, ukrajinski Generalštab je poslao neke – ili svih osam brigada – preko granice u rusku Kursku oblast u iznenadnoj ofanzivi koja je počela 6. avgusta. Od tada su zauzeli više od 1.000 kvadratnih kilometara oblasti.
“Rusi će stići do Pokrovska sredinom septembra”
Kako navodi list, Rusi izgleda vjeruju da Ukrajina ima u rezervi oko pet brigada, ali one su neobično odsutne iz Pokrovska – možda zato što Kijev planira da i njih pošalje u Kursk. Umjesto toga, ukrajinska odbrana između Avdijevke i Pokrovska i dalje zavisi od iste iscrpljene brigade koja se od februara borila duž osovine – elitne 47. mehanizovane brigade.
Jedinica sa 2.000 ljudi krenula je u borbe na istoku u februaru sa svim 31 tenkom koje su SAD obećale Kijevu prošle godine. Danas je brigada pala na možda polovinu svojih “abramsa”, navodi Forbs.
– Može se pretpostaviti da će neprijatelj stići do grada sredinom septembra – ali neće moći da ga zauzmu. Otvoreni teren, koji nije povoljan za ofanzivu, i potencijalni kontranapadi iz područja Selidova (na jugu) i Kostajntinivke (na severu) će usporiti njihovo napredovanje – navode iz Centra za odbrambene strategije Ukrajine.
Ali, kako piše Forbs nema dovoljno ukrajinskih trupa u tom području za odbranu, a kamoli napad. Koliko je poznato, navodi se, svega 12.000 vojnika stoje u odbrani.
Prioritet nad Kurskom
Neki posmatrači doveli su u pitanje zašto Ukrajina ne raspoređuje više svojih rezervi u odbranu Pokrovska. Ruski komentator Evgenij Norin je primjetio da, dok su neke ukrajinske jedinice angažovane u ofanzivi na Kursk, druge ostaju u rezervi.
To je dovelo do spekulacija da bi Ukrajina mogla da da prioritet Kursku nad odbranom Pokrovska.
Takva odluka je, kako piše Kijev post, kocka sa visokim ulozima u širem strateškom pristupu Ukrajine.
Tromi odgovor Putina na prvu stranu okupaciju ruske teritorije od Drugog svjetskog rata sugeriše da je on više fokusiran na mogućnosti koje bi ukrajinski upad u Kursk mogao da predstavlja negde drugde na liniji fronta, piše Njuzvik.
– Putin ne odvlači snage sa osovine koja napada na Pokrovsk. On pokušava da upotrebi snage sa nekog drugog mjesta ili prosto kaže: “Ok, hajde da se kasnije pozabavimo Kurskom – sada je Pokrovsk važniji” – rekao je listu Niko Lange, bivši šef osoblja njemačkog Ministarstva odbrane.
I Rusija pod pritiskom
Ipak, i Rusija je pod pritiskom. Dok su mnoge brigade koje bi mogle da pojačaju odbranu teških dijelova fronta u Ukrajini trenutno angažovane u operaciji u Kursku, analitičari ISW ukazuju da je Rusija vjerovatno premjestila rezervne jedinice sa fronta u Pokrovsku u Kursku oblast.
-Ruska vojna komanda je možda prerasporedila ograničene elemente namijenjene da pojačaju rusku prioritetnu ofanzivnu operaciju u pravcu Pokrovska kako bi se odbranila od ukrajinske invazije u Kurskoj oblasti – što sugeriše da operativni pritisci ukrajinskog upada u Kursku oblast utiču na ruske operacije u svakom sektoru fronta – naveo je ISW.
Šta će se dogoditi ako i kada padne Pokrovsk – nije jasno. Ali, kako je zaključio Forbs, to sigurno neće pomoći ukrajinskih ratnim naporima dok ruska invazija na istočnog susjeda ulazi u svoj 30. mjesec, piše Blic.
Svijet
KOMPANIJA POTVRDILA: Švedski milijarder preuzima Lukoilove naftne i gasne projekte u jedanaest zemalja
Ruska naftna kompanija Lukoil dogovorila je prodaju svojih međunarodnih aktiva grupi Gunvor, u vlasništvu švedskog milijardera Torbjörna Törnqvista. Transakcija je posljedica novih američkih sankcija koje otežavaju poslovanje Lukoila van Rusije.
Ruska naftna kompanija Lukoil prodaje svoje međunarodne aktive kompaniji Gunvor, čiji je vlasnik švedski milijarder Torbjörn Törnqvist, saopšteno je iz Lukoila. Transakcija je i dalje podložna ispunjenju određenih uslova, prenio je Blumberg.
Ranije ove sedmice, Lukoil je objavio da je započeo pregovore sa potencijalnim kupcima međunarodnih aktiva, nakon što su nove američke sankcije otežale poslovanje kompanije van Rusije. Lukoil ima interese u naftnim i gasnim projektima u jedanaest zemalja van Rusije. Nakon toga, Gunvor je navodno podnio ponudu za te aktive, koju je Lukoil prihvatio.
Grupa za trgovinu naftom Gunvor, na čijem je čelu i koja je većinski u vlasništvu švedskog milijardera Torbjörna Törnqvista, spada među najveće svjetske igrače u trgovanju naftnim derivatima.
Svijet
MASAKR U DJEČIJOJ BOLNICI VIDLJIV IZ SVEMIRA: Paravojne snage u Sudanu ubile 460 pacijenata
Sudanske snage za brzu podršku (RSF) ubile su stotine pacijenata i medicinskog osoblja u dječijoj bolnici u El Fasheru, potvrdili su Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Mreža sudanskih ljekara. Masakr se dogodio nakon što je paravojna grupa preuzela kontrolu nad gradom u nedjelju.
Generalni sekretar SZO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da je “zgrožen i duboko šokiran” izvještajima o ubistvu više od 460 ljudi u saudijskoj bolnici u El Fasheru.
🚨HUMAN SECURITY EMERGENCY🚨
Day 2: RSF continues mass killings in El Fasher: @HRL_YaleSPH finds evidence of mass killings at RSF-controlled former Children’s Hospital, Saudi Hospital and along the berm.#KeepEyesOnSudan
🛰️@AirbusSpace @Maxarhttps://t.co/1HApllgNL5 pic.twitter.com/g9KmBLhjH0— Humanitarian Research Lab (HRL) at YSPH (@HRL_YaleSPH) October 29, 2025
Mreža sudanskih ljekara saopštila je da su pripadnici RSF-a “hladnokrvno ubili sve koje su pronašli u bolnici”.
Grad El Fasher nekada je bio dom više od milion ljudi. Satelitski snimci pokazali su jarko crvenu promjenu boje, vrlo vjerovatno krv, razlivenu po tlu između i oko kuća širom El-Fashera, što snažno ukazuje na masovna ubistva civila u tom području.
Borbe između RSF-a i sudanske vojske traju od aprila 2023. godine. Vojska drži sjever i istok zemlje, dok RSF kontroliše zapadne i južne dijelove.
Prema koaliciji Združenih snaga, RSF je od zauzimanja El Fashera pogubio više od 2.000 civila. Svjedoci su za Associated Press ispričali da su borci RSF-a išli od kuće do kuće, pucali na stanovnike, pljačkali i silovali žene.
Satelitske snimke koje je analizirala Laboratorija za humanitarna istraživanja Yalea pokazuju tri nova klastera bijelih objekata i crvenkaste mrlje u blizini bolnice – što istraživači povezuju s mogućim masovnim grobnicama.
U izvještaju se navodi i da postoje “dokazi u skladu s masovnim ubistvima” u pritvorskom centru RSF-a i na istočnim rubovima grada.
Svijet
„NE ŽELIMO DA IDEMO U RAT“: Orban poručio da je Mađarska na strani mira i da počinje sa ANTIRATNOM turnejom širom zemlje
Mađarski premijer Viktor Orban najavio je danas pokretanje antiratne turneje širom zemlje.
Oni koji žele mir pridružiće nam se. Županija Đer-Mošon-Šopron, spremite se. Vidimo se tamo 15. novembra – napisao je Viktor Orban na “Fejsbuku”.
Orban je ocijenio da je rizik od širenja rata danas veći nego ikada ranije, dodajući da Evropljani žele da idu u rat.
– Mi smo Evropljani, ali ne želimo da idemo u rat. Mađari neće ići u rat. Mi smo protiv rata, na strani mira – poručio je Orban.
Podsjećamo, nedavno je u Budimpešti organizovan „Marš mira“ na kojem je Orban poručio pristalicama da Mađarska treba da kaže ne ratu i da neće da gine za Ukrajinu.
Danas šaljemo poruku cijelom svijetu: Mađarska kaže NE ratu! Nećemo ginuti za Ukrajinu. Nećemo slati našu djecu u klanicu po nalogu Brisela – poručio je Orban.
On je tada izjavio i da bi rat u Ukrajini bio završen da Brisel nije ometao mirovnu misiju američkog predsjednika Donalda Trampa.
-
Politika2 dana agoZA RUSE DODIK VIŠE NIJE PREDSJEDNIK! Evo šta stoji iza sastanka sa Lavrovom u Minsku!
-
Politika2 dana agoDODIK “Neće meni karijeru određivati ni BRISEL, NI MOSKVA, NI BEOGRAD”
-
Estrada3 dana ago“ŠVORC SAM!” Jelena Karleuša zapala u finansijsku krizu, EVO I ZBOG ČEGA
-
Svijet1 dan agoKRVAVA RACIJA: Najmanje 64 mrtvih u najvećoj policijskoj akciji u istoriji Rija
-
Svijet1 dan agoORBAN “Evropa nema nikakav značaj, TRAMP GRIJEŠI U VEZI PUTINA”
-
Politika3 dana agoVJEROVALI ILI NE! Cvijanović i Amidžić TRAŽE PO 1.000 KM pomoći zaposlenima u institucijama BiH
-
Politika2 dana ago“NAPUŠTA DUŽNOST”: Kristijan Šmit odlazi iz BiH?
-
Politika2 dana agoVULIN UDARIO NA DODIKA! “Odustajanje od referenduma PAMTIĆE ISTORIJA”
