Svijet
BORBE ZA KLJUČNI GRAD: Samo glavni rov stoji između Rusa i Pokrovska, Ukrajina hitno šalje elitnu brigadu

Rusija napreduje na Pokrovsk, ali i dalje ima vremena da se sačuva ključni grad na istoku Ukrajine.
Analitičari pretpostavljaju da će Rusija doći do Pokrovska sredinom septembra, a postoje strahovi da ukrajinski paralelni upad u rusku Kursku oblast možda odgovara Vladimiru Putinu, dok obje strane pomjeraju svoje snage Ukrajina u odbranu Pokrovska, a Rusija iz Pokrovska u region Kurska.
Pokrovsk, u kojem je prije rata živjelo 60.000 ljudi, ubrzano se prazni. Sada je linija fronta na manje od 10 km od grada.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je situacija kod Pokrovska, gdje je Rusija koncentrisala svoje najveće snage, “ekstremno teška”. U petak je ukrajinski Generalštab izvijestio da je tokom dana odbijeno 58 ruskih napada blizu Pokrovska.
Institut za proučavanje rata (ISW) je potvrdio da “ruske snage nastavljaju da ostvaraju značajno taktičko napredovanje jugoistočno od Pokrovska”.
Pokrovsk je od velikog značaja za Ukrajinu jer se nalazi na raskrsnici dva puta za snabdijevanje i pruža vitalni pristup drugim žarišnim tačkama kao što su Časiv Jar i Toreck. Stanovnici okolnih područja ga sa razlogom zovu “putem života”. Grad je takođe ključno središte ukrajinske vojske zahvaljujući lakom pristupu Kostjantinivki, još jednom vojnom žarištu.
– Pokrovsk čini okosnicu ukrajinske linije snabdijevanja od Vuledara do sjevernog dijela Donjecke oblasti. Brzo napredovanje ruskih trupa u ovom području postalo je moguće nakon pada Avdijevke – rekao je za Dojče vele austrijski pukovnik Markus Rajzner.
“Najgori mogući scenario – potpuna okupacija Donjecka”
Rusi su zauzeli Avdijevku, grad u Donbasu na oko 25 km istočno od Pokrovska, u februaru. Grad je bio utvrda koja je trebala da štiti gradove, pruge i puteve na zapadu Ukrajine, ali je od februara tu ulogu preuzeo Pokrovsk.
Sad kad su Rusi probili dvije linije odbrane, približavaju se ovoj posljednjoj, najviše branjenoj liniji, rekao je Rajzner.
Trenutna vojna situacija oko Pokrovska je kompleksna, djelimično jer ruske snage ne moraju da preuzmu kontrolu nad samim gradom da bi naštetili logističkom čvorištu – čim stignu do periferije, ukrajinski putevi snabdijevanja biće laka meta za rusku artiljeriju.

– Nema sumnje da će ruske snage nastojati da sravne grad i njegovu logistiku sa zemljom. Najgori mogući scenario nakon zauzimanja Pokrovska bila bi potpuna ruska okupacija regiona Donjeck – rekao je za DW Gustav Grezel, vojni ekspert Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) iz Berlina.
Ipak, ukrajinske snage i dalje bi mogle da blokiraju svoje kopnene koridore, ako ruske trupe dođu do linije Pokrovska, rekao je DW Mihailo Samus, direktor međunarodnih poslova Centra za proučavanje vojske u Kijevu.
U međuvremenu je ukrajinska brigada Kara-Dag, koja broji oko 2.000 vojnika, navodno prebačena sa svog uobičajenog položaja na jugu Ukrajine na istočni front.
Prema Forbsu, Ukrajina je hitno rasporedila ovu brigadu – ključnu ofanzivnu jedinicu – da pojača odbranu oko Pokrovska.
Ovo naglašava kritičnost situacije oko Pokrovska, čija je odbrana – kao vitalne tačke distribucije za ukrajinske snage u Donjecku – od suštinskog značaja za Kijev.
“Samo jedan glavni rov između Rusa i Pokrovska”
Analitičari, piše Forbs, pretpostavljaju da će Rusi doći do Pokrovska i njegovih ključnih linija snabdijevanja u septembru.
U četvrtak su ruske trupe podigle zastavu iznad kompleksa rudnika na sjevernoj ivici Novohrodivke, što je njihovo najdalje napredovanje duž ose Avdijevka-Pokrovsk od 40 km od februara.
Sada samo jedan glavni rov stoji između Rusa koji napreduju i Pokrovska.
Nije jasno da li su Ukrajinci rasporedili dovoljno ljudstva u taj sektor da popune rov vojnicima. Forbs navodi da je ukrajinska vojska imala rezervne brigade kad se ruski napad na Pokrovsk ubrzao u avgustu.
Ali, umjesto pojačanja na istoku, ukrajinski Generalštab je poslao neke – ili svih osam brigada – preko granice u rusku Kursku oblast u iznenadnoj ofanzivi koja je počela 6. avgusta. Od tada su zauzeli više od 1.000 kvadratnih kilometara oblasti.
“Rusi će stići do Pokrovska sredinom septembra”
Kako navodi list, Rusi izgleda vjeruju da Ukrajina ima u rezervi oko pet brigada, ali one su neobično odsutne iz Pokrovska – možda zato što Kijev planira da i njih pošalje u Kursk. Umjesto toga, ukrajinska odbrana između Avdijevke i Pokrovska i dalje zavisi od iste iscrpljene brigade koja se od februara borila duž osovine – elitne 47. mehanizovane brigade.
Jedinica sa 2.000 ljudi krenula je u borbe na istoku u februaru sa svim 31 tenkom koje su SAD obećale Kijevu prošle godine. Danas je brigada pala na možda polovinu svojih “abramsa”, navodi Forbs.
– Može se pretpostaviti da će neprijatelj stići do grada sredinom septembra – ali neće moći da ga zauzmu. Otvoreni teren, koji nije povoljan za ofanzivu, i potencijalni kontranapadi iz područja Selidova (na jugu) i Kostajntinivke (na severu) će usporiti njihovo napredovanje – navode iz Centra za odbrambene strategije Ukrajine.
Ali, kako piše Forbs nema dovoljno ukrajinskih trupa u tom području za odbranu, a kamoli napad. Koliko je poznato, navodi se, svega 12.000 vojnika stoje u odbrani.
Prioritet nad Kurskom
Neki posmatrači doveli su u pitanje zašto Ukrajina ne raspoređuje više svojih rezervi u odbranu Pokrovska. Ruski komentator Evgenij Norin je primjetio da, dok su neke ukrajinske jedinice angažovane u ofanzivi na Kursk, druge ostaju u rezervi.
To je dovelo do spekulacija da bi Ukrajina mogla da da prioritet Kursku nad odbranom Pokrovska.
Takva odluka je, kako piše Kijev post, kocka sa visokim ulozima u širem strateškom pristupu Ukrajine.
Tromi odgovor Putina na prvu stranu okupaciju ruske teritorije od Drugog svjetskog rata sugeriše da je on više fokusiran na mogućnosti koje bi ukrajinski upad u Kursk mogao da predstavlja negde drugde na liniji fronta, piše Njuzvik.
– Putin ne odvlači snage sa osovine koja napada na Pokrovsk. On pokušava da upotrebi snage sa nekog drugog mjesta ili prosto kaže: “Ok, hajde da se kasnije pozabavimo Kurskom – sada je Pokrovsk važniji” – rekao je listu Niko Lange, bivši šef osoblja njemačkog Ministarstva odbrane.
I Rusija pod pritiskom
Ipak, i Rusija je pod pritiskom. Dok su mnoge brigade koje bi mogle da pojačaju odbranu teških dijelova fronta u Ukrajini trenutno angažovane u operaciji u Kursku, analitičari ISW ukazuju da je Rusija vjerovatno premjestila rezervne jedinice sa fronta u Pokrovsku u Kursku oblast.
-Ruska vojna komanda je možda prerasporedila ograničene elemente namijenjene da pojačaju rusku prioritetnu ofanzivnu operaciju u pravcu Pokrovska kako bi se odbranila od ukrajinske invazije u Kurskoj oblasti – što sugeriše da operativni pritisci ukrajinskog upada u Kursku oblast utiču na ruske operacije u svakom sektoru fronta – naveo je ISW.
Šta će se dogoditi ako i kada padne Pokrovsk – nije jasno. Ali, kako je zaključio Forbs, to sigurno neće pomoći ukrajinskih ratnim naporima dok ruska invazija na istočnog susjeda ulazi u svoj 30. mjesec, piše Blic.
Svijet
NEĆE SE DOBRO PROVESTI! Makron impresioniran italijanskom premijerkom

Internetom su se proširile fotografije susreta francuskog predsjednika Emanuela Makrona i talijanske premijerke Đorđije Meloni u Rimu.
Njihov se susret smatra pokušajem smirivanja napetosti nakon godina zategnutih odnosa i nedavnih nesuglasica između evropskih čelnika.
Makron i Meloni su se prilikom susreta rukovali i poljubili u obraz. Zatim su nasmijani pozirali fotografima.
“Je li to zaista bio politički sastanak?”, šalili su se ljudi na društvenim mrežama.
Neki su pisali kako je očito da je “Macron impresioniran talijanskom premijerkom”.
Podsjećamo, Meloni je priznala neslaganja s Makronom, ali je zanijekala da je imala ikakvih “ličnih problema” s njim te je izrazila nadu u izgradnju novih temelja saradnje Rima i Pariza.
Upravo je Makron predložio posjetu, prema francuskim izvorima, “jer je njegova uloga okupiti Evropljane i on takođe želi sarađivati s njom”.
Sastanak se dogodio samo nekoliko sedmica nakon što su napeti odnosi između njih dvoje otkriveni na samitu evropskih čelnika u Albaniji 16. maja.
Meloni je bila u Tirani, ali je bila upečatljivo odsutna sa sastanka Makrona i čelnika Njemačke, Velike Britanije i Poljske s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon kojeg je uslijedio zajednički poziv američkom predsjedniku Donaldu Trampu.
Meloni je rekla da im se nije pridružila jer se protivi ideji slanja talijanskih snaga u Ukrajinu kako bi se nametnuo mir u ratu s Rusijom.
Makron je kasnije rekao da je Italijanka djelovala pod uticajem “nesporazuma”.
Između Pariza i Rima postoje napetosti otkako je Meloni preuzela vlast u oktobru 2022., uključujući sukob oko migracija i još jedan na samitu G7 u Italiji prošle godine oko prava na pobačaj.
No, druga i treća najveća privreda Evropske unije suočavaju se sa sličnim izazovima u ratu u Ukrajini i Trampovim sveobuhvatnim carinama protiv bloka, piše Index.hr.
Index.hr
Svijet
MEĐU ŽRTVAMA I DJECA: Izrael napao školu u Gazi, najmanje 10 mrtvih

Najmanje 10 Palestinaca ubijeno je danas u izraelskom napadu na školu u Kan Junisu u Gazi, saopštile su lokalni zdravstveni zvaničnici.
Izraelski vazdušni napad ciljao je školu u kojoj su smještene raseljene palestinske porodice, a među žrtvama ima i djece, saopštile su palestinske zdravstvene vlasti, prenosi Rojters.
The moment the Israeli occupation forces bombed the eastern part of Khan Yunis.#Gaza #Palestine @qudsn pic.twitter.com/STsHnyy9sF https://t.co/vo2bQ7oltj
— ⚡️🌎 World News 🌐⚡️ (@ferozwala) June 4, 2025
Svjedoci su rekli agenciji da je izraelska vojska eskalirala vazdušne napade i granatiranje iz tenkova na dijelove Kan Junisa, dan nakon što je bacala letke upozorenja u kojima je od stanovništva tražila da napusti svoje domove i krene ka zapadnom dijelu enklave, navodeći da će pokrenuti akcije protiv Hamasa i drugih militanata u tim oblastima.
Svijet
MASK SE OBRUŠIO NA TRAMPA: Ovo je odvratna svinjarija

Ilon Mask, američki milijarder i donedavni ključni saveznik Donalda Trampa, američkog predsjednika, žestoko se obrušio na prijedlog budžeta SAD, koji je Tramp uputio u Kongres.
Mask je pomenuti zakon o porezima i potrošnji predsjednika Trampa, nazvao “odvratno gnusnim”, tvrdeći da će on povećati federalni deficit.
Nekoliko fiskalno konzervativnih republikanaca u američkom Senatu podržalo je stavove koje je Mask izrazio u objavama na društvenim mrežama, što bi moglo zakomplikovati put zakona do usvajanja u toj komori, ocjenjuje Reuters.
“Žao mi je, ali jednostavno više ne mogu ovo podnijeti. Ova masivna, nečuvena svinjarija Kongresa je odvratna gnusnost”, napisao je Mask.
Naglasio je da oni koji su glasali za takav zakon “treba da se stide”, i tvrdi da svi koji su to podržali znaju duboko u sebi da su napravili grešku.
“Maskovi komentari pogodili su u živac. Republikanski jastrebovi deficita izrazili su zabrinutost zbog troškova zakona, koji bi produžio poreske olakšice iz 2017. koje su bile glavno Trampovo zakonodavno dostignuće, a istovremeno povećao potrošnju na vojsku i graničnu sigurnost”, ističe Reuters.
Podsjećanja radi, Predstavnički dom Kongresa je prošlog mjeseca usvojio zakon s jednim glasom iznad potrebne većine, nakon što je nezavisna kongresna kancelarija za budžet saopštla da će ta mjera povećati dug savezne vlade za 3,8 hiljada milijardi dolara na 36,2 hiljada milijardi dolara.
Senat, koji također kontrolišu Trampovi republikanci, ima za cilj da usvoji “Jedan veliki lijepi zakon”, kako ga je Tramp nazvao, u narednom mjesecu, iako se očekuje da će senatori revidirati verziju Predstavničkog doma.
-
Banjaluka2 dana ago
NINKOVIĆ HOĆE PRES, A NEĆE PITANJA! Novinarima rekao da su “bezobrazni”, dok Akvana tone zbog SNSD-a, po ko zna koji put!
-
Politika2 dana ago
“NAŠE MJESTO JE TAMO GDJE SE ODLUČUJE!” Stanivuković: Narod ne smije više plaćati cijenu ničijih POLITIČKIH ODLUKA I POTEZA
-
Hronika2 dana ago
DRAMA U PO BIJELA DANA! Pijan u kafani pretukao mladića, pa izašao napolje i IZBO BANJALUČANINA
-
Društvo2 dana ago
ČUVAJTE JE KAO OČI U GLAVI! Evo koliko plaćate novu zdravstvenu karticu ukoliko je izgubite!
-
Sport2 dana ago
URNISAO NORIJA: Još jedna Novakova “stotka” i plasman u četvrtfinale
-
Banjaluka1 dan ago
ROJ ZA ROJEM: Pčele zaposjele Banjaluku, pčelari zatrpani pozivima
-
Politika1 dan ago
STANIVUKOVIĆ “Dodik širi laži da bi prikrio strah! Srpska nikada neće biti SABIRNI CENTAR ZA MIGRANTE!”
-
Banjaluka2 dana ago
DEMANTOVANO PISANJE POJEDINIH MEDIJA! Manastir Gomionica ne gradi zgradu u Banjaluci