Ministar finansija RS Zora Vidović najavila je da će predložiti izmijene Zakon o budžetskom sistemu RS prema kojem će se gradovima koji imaju preko 100.000 stanovnika, smanjiti prihodi od raspodjele PDV-a za sedam odsto u korist izrazito nerazvijenih opština.

Ova odluka bi pogodila samo Banjaluku i Bijeljinu.

Pojasnila je da će 65 odsto tog novca biti raspoređeno lokalnim zajednicama koje imaju manje od 5 miliona prihoda od indirektnih poreza, a ostalo na opštine koje imaju iznad 5 miliona KM prihoda od indirektnih poreza

Navela je da bi ova mjera trebala biti na snazi ograničeno vrijeme, tačnije u toku 2025, 2026 i 2027 godine.

– Nakon toga planiramo analizirati situaciju kako bi utvrdili kakvi su efekti ove mjere – navela je ona.

Osim toga, navela je da predloženi budžet Srpske za narednu godinu iznosi 6,070 milijardi KM i 4,5 odsto je veći u odnosu na ovu godinu.

Vidovićeva je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Srpske navela da je navedeni budžet veći za 4,5 odsto u odnosu na ovu godinu.

Ona je dodala da će se prijedlog navedenog budžeta naći na predstojećoj sjednici Narodne skupštine RS , koja se očekuje 10. decembra.

CAPITAL

Dok se čeka na decembarski prijedlog budžeta Republike Srpske za 2025.godinu, pred očima javnosti dešava se netransparentno zaduženje koje je Vlada RS prihvatila na jednoj od svojih sjednica. Novembarska Odluka o prihvatanju zaduženja od 100 miliona evra, kredit je namijenjen za obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga. Rok otplate deset godina, s grejs periodom od godinu dana i kamatna stopa od pet posto, obavljeno je to u Službenom glasniku RS. Sve jedan detalj, osim najbitnijeg-ko je tajanstveni kreditor?

“Samo vas žulja, ko vam je dao, dali nam prijatelji, nećemo da otkrijemo neprijateljima ko su nam prijatelji. Jer bi pokušali njima da slome vrat, ko ste vi da pomažete RS. Imaćete to, u Službenom glasniku piše šta treba da se zna, iznos, ročnost, kamatna stopa”, rekao je premijer RS Radovan Višković u najvećem zakonodavnom domu…

Ako je zaduženje u evrima, jasno je da je ono realizovano kod stranih kreditora, ali narodni poslanici ne žele logiku, ni praksu, već činjenice. Pitaju se kako će glasati za budžet Republike Srpske za sljedeću godinu u kojeg je inkorporirano netransparentnih 200 miliona KM.

Otplata kamate počinje već za 15-ak dana, dakle-21. decembra ove godine, dok bi glavnica trebala biti isplaćivana u ratama od 2025.godine.

Je li kredit državna tajna?
Vlada RS jeste objavila odluku o zaduženju, ali zašto krije informaciju o tome ko je strani kreditor, ponovo pita šef Kluba poslanika PDP-a Igor Crnadak.

“Od koga je Republika Srpska dobila 100 miliona evra, odgovor premijera je bio da nam ne mogu reći da ne bi čuli neprijatelji, ko su neprijatelji? Testiraćemo taj odnos prema poslanicima. Ako je državna tajna, svi smo položili zakletvu da čuvamo državnu tajnu”, rekao je Crnadak.

Pita i kako je moguće da bijeljinski advokat Miloš Stevanović legalno otkupi potraživanja IRB-a od oko 180 miliona KM, za svega oko 32 miliona.

“On je odgovorio da su sve dobro kolaterizivani krediti, da se prilično brzo mogu provesti sporovi. Treba li išta drugo u tekstu krivične prijave protiv Vlade RS i nadležnih”?

Ruski ili mađarski prijateljski novac?
Zbog američkih sankcija rukovodstvu, zatvorena su mnoga finansijska tržišta za Republiku Srpsku. Bečka, Londonska berza, Evropska investiciona banka, Međunarodni monetarni fond, ali i najveće banke kako strane, tako i domaće, u zadnje oko dvije godine su obustavili saradnju sa institucijama RS. Tihe ekonomske sankcije, ocjenjuju se političkom porukom Predsjedniku RS Miloradu Dodiku, da je vrijeme da ode. No, taj direktni obračun, bez uvijanja, bez rukavica, dosad su jasno artikulisali Amerikanci, kroz stavove Ambasade u Sarajevu i ambasadora Michaela Murphy-ja.

Ne ulazeći u političke dimenzije situacije, urednik portala Capital Siniša Vukelić kaže da je potpuno sramotan i bahat odnos izvršne vlasti prema javnosti, pa čak i prema narodnim poslanicima.

“Da se zadužite za 100 000 KM, a ne za skoro 200 miliona KM i da smatrate da ne trebate nikome za to polagati račune, objasniti pod kojim uslovima se uzima taj novac. Vlast se ponaša kao da vodi privatno preduzeće, ali čak u privatnim preduzeću uprava mora da odgovara dioničarima, vlasnicima. Bahatost i manjak transparentnost se promoviše godinama, sada je na vrhuncu, smatraju da ništa ne moraju da govore nikome šta rade. Građani imaju pravo da znaju, jer će oni biti ti koji će da ga vraćaju, zbog čega su ga uzeli, u koje namjene ćete ga potrošiti, zbog čega ste ga uzeli ako ponavljate stalno da je situacija s budžetom uravnotežena”, pita Vukelić.

Svako inostrano zaduženje koje dolazi u Republiku Srpsku, Banjaluku, Sarajevo, Mostar, bilo to od EIB-a, EBRD-a, MMF-, bilo koga, bez obzira bio to grant, donacija, kreditno zaduženje pod povoljnim uslovima koje daje EU, mora proći institucije Bosne i Hercegovine.

“Postavlja se pitanje načina na koji je ovaj novac ušao u RS, to RS nije mogla da uradi sama. (…) Da li je to novac iz nekih legalnih, poluilegalnih tokova, način na koji je došao u budžet, kako je Vlada prebacila iz inostranstva, s obzirom da se radi o zaduženju u evrima, znamo i da donacije i spoljna zaduženja moraju dobiti odobrenje od Parlamentarne skupštine BIH. Ukoliko je to išlo preko domaćih banaka zašto je zaduženje u evrima, ako je kod domaćih fondova mora ići u KM koja je jedino legitimno sredstvo plaćanja u zemlji”, kaže Vukelić.
Elektroprivreda RS nije posrednik, jer je sve direktna odluka Vlade, negira špekulacije Vukelić. Ranije su pored ERS-a, pominjana i druga javna preduzeća poput Autoputeva.

Ruski novac, preko mađarskih prijatelja?
Novac da bi prešao državnu granicu mora postajati odobrenje Parlamentarne skupštine BIH, a toga zasad nema. Nezvanične informacije govore da je RS dobila čvrsta odobrenja od mađarskih finansijera da će pomoći, ali da se vlast Viktora Orbana ne bi previše kockala sa svojim političkim statusom. Jedna od opcija koja je pominjana jeste da bi se ulaskom mađarskih kompanija MOL-a i OTP banke na tržište BIH mogla premostiti transakcija za RS.

O ulasku na tržište, mimo trenutnog konteksta ranije je govorio šef mađarske diplomatije Peter Szijjártó.

“Mađarska spoljna politika već 10 godina sprovodi jednu strategiju koja u svom fokusu ima ekonomiju. Nama je u interesu da mađarske kompanije budu uspješne kao investitori i u drugim zemljama i država, odnosno Vlada, treba u tome da im pomogne. Biće mi drago da pomognem i doprinesem tome da se ove vodeće mađarske kompanije pojave ovdje”, poručio je Szijjártó.

Razmjena udjela u dvije Elektroprivrede također je izrečena kao ideja.

“Stara ideja premijera (Viktora Orbana) je da pokušamo da sarađujemo na taj način što ćemo mi prepustiti Mađarskoj državni kapital u našoj Elektroprivredi, a isto toliko biti zastupljeni u Elektroprivredi Mađarske. To nama daje veliku šansu da razmijenimo iskustva i budemo integrisani na tom pitanju”, rekao je Dodik ne iznoseći više detalja o toj mogućoj saradnji, prenijela je tada Bloomberg Adria.

Republika Srpska izvršava sve svoje finansijske obaveze i budžet je stabilan ponavljaju iz Vlade. Niko ipak ne negira da je sve veći ekonomski pritisak na zvaničnu Banjaluku.Euronews

Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske, Anja Ljubojević, izazvala je pažnju javnosti današnjom kritikom na račun svog stranačkog šefa, Milorada Dodika. Ljubojević je izrazila nezadovoljstvo odlukom Vlade da finansira gradnju Centralnog spomen-obilježja, tvrdeći da je taj potez bio pogrešan i da odabrana lokacija nije adekvatna.

– “Vlada Republike Srpske nikada nije trebala dati pare za taj spomenik. Vlada je pogriješila, a meni je i lokacija užasna,” izjavila je Ljubojević.

Podsjećamo, Milorad Dodik je ranije lokaciju opisao kao “ekskluzivnu”, dok se izgradnja spomenika i dalje suočava s kašnjenjima. Vlada Republike Srpske do danas nije uplatila svoj dio sredstava potrebnih za završetak projekta, što je izazvalo dodatne kritike javnosti.

View this post on Instagram

A post shared by Драшко Станивуковић (@draskostanivukovic)